Promašaj zvan ICT Curricula (3)

10/03/2015

TL;DR verzija: CARNet je objavio nove nastavne materijale za integraciju informacijskih tehnologija u nastavu osnovne škole, što je dobra ideja. Nažalost dio za fiziku je pun grešaka, a razvoj digitalnih kompetencija (poanta cijele priče) je sveden na klikanje mišem. Tehnološka izvedba je loša, pitanje je zašto je ovo koštalo 436.901,07 EUR.

Za one s viškom vremena:

CARNet je nedavno objavio rezultate provođenja projekta ICT Curricula, čiji je cilj razrada međupredmetne teme “Primjena informacijsko komunikacijske tehnologije u predmetnoj nastavni osnovne škole”. Osnovna ideja je podići razinu digitalnih kompetencija učenika kroz korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi raznih predmeta. Samo po sebi ovo je dobra ideja pošto korištenje računala stavlja u situacije kada vam računalo stvarno i treba. Učenici bi tako stekli bolje vještine korištenja računala u realnim situacijama i bolje naučili sadržaje tog predmeta. Potaknut tekstom koji je objavljen na portalu Nastavnici.org vezan uz materijale iz matematike i engleskog jezika odlučio sam detaljnije pogledati predložene aktivnosti i digitalne nastavne materijale za fiziku. Pritom ću se specifično osvrnuti na to koliko se aktivnosti iz fizike slažu sa proklamiranim ciljevima, a to su usmjeravanje nastave na učenika, podizanje digitalne kompetencije učenika i razvoj kritičkog mišljenja.

Nažalost odmah na početku može se uočiti da ozbiljnije procjene korisnosti ovih materijala nema. Na završnoj konferenciji za novinare objašnjeno je da su u pilot fazi materijali korišteni u 3 škole i provjereni u radu s 522 učenika. Možete ukratko saznati da su mišljena nastavnika pozitivna, no mislim da bez detaljnijeg obrazloženja ovo ne mogu uzeti kao ikakav pozitivan rezultat. Naime kod uvođenja tehnologije u nastavu javlja se nešto što psiholozi zovu “efekt novog” (eng. novelty effect) koji dovodi do kratkotrajnih pozitivnih reakcija neovisno o stvarnim koristima te tehnologije. Pošto je eksperimentalna faza trajala 2 mjeseca mislim da bi rezultati bilo kakve evaluacije imali ozbiljnu sjenu sumnje na sebi. Npr. na primjeru integracije vrlo popularnih sadržaja Khan Academy može se vidjeti da su tek nakon tri godine intenzivne suradnje sa nastavnicima u razredu postigli to da sadržaji KA služe kao dobra nadopuna u vježbanju, a i dalje se postavlja šire pitanje nauče li učenici stvarno više koristeći ta pomagala (prava evaluacija još nije napravljena).

Ono što je objavljeno su međupredmetni kurikulum, priručnik za nastavnike i digitalni nastavni sadržaji. U ovom kurikulumu sadržaji iz fizike zauzimaju najmanji dio (u odnosu na ostale predmete) s predviđena 2 nastavna sata u 7. razredu i 2 nastavna sata u 8. razredu. Nije mi osobito jasno zašto je za fiziku predviđen tako maleni dio pošto se u fizici informacijske tehnologije mogu integrirati na svakom koraku, od korištenja računala za mjerenje, obradu podataka, simuliranje itd. Ovo je važno pitanje i s obzirom da u istraživanjima iz fizike danas ne možete napraviti ništa korisno bez računala.

Nastavne cjeline za 7. razred

Obje nastavne cjeline u 7. razredu predviđene su za ponavljanje gradiva, dok se obrada tog gradiva radi odvojeno. Prvo se ponavlja gradivo o mjerenju duljina i ploština, a onda odvojeno ponavljanje o obujmu tijela. Ponuđeni nastavni materijali na portalu Nikola Tesla načinjeni su od niza pitanja kroz koje učenici mogu prolaziti samostalno za računalom. U oba slučaja jedinu prednost od korištenja računala koju učenici imaju je vrlo bazična razina povratnih informacija pošto će im sustav reći jesu li su odgovorili točno ili ne. Sustav Moodle na kojem se portal Nikola Tesla temelji inače omogućava izradu kvizova koji pružaju detaljnije povratne informacije, npr. nastavnik može predvidjeti uobičajene greške zbog kojih učenici odabiru neke odgovore pa na bazi toga dati različite povratne informacije, a ne samo točno-netočno.

Ovo predstavlja značajan problem pošto mnogi od zadataka imaju dvosmislena rješenja ili rješenja koja bi s učenicima trebalo raspraviti. Npr. za nastavnu jedinicu o mjerenju duljina i ploština 1., 2., 4., 5. i 7. zadatak nude takva rješenja. Zašto učenik u prvom zadatku ne bi mogao izraziti put do škole u km, nego samo u metrima? Tek uz raspravu s nastavnikom bi se moglo argumentirati da je mudrije takvu udaljenost izraziti u metrima pošto je udaljenost malena, ali inzistirati da kilometri nisu mjerna jedinica za udaljenost je krivo. U sedmom zadatku očekuje se da učenik procjeni ploštinu lika za kojeg ne zna formulu. Sustav samo 5 cm2 prihvaća kao točno, a ne 4,5 cm2 ili neki drugi broj koji je bliže točnoj vrijednosti (3π/2 cm2 ~ 4,71 cm2). Ako se vježba procjena onda se očekuje raspon odgovora, a ne jedan točan odgovor (Moodle inače i to ima kao opciju kod kvizova). Čini mi se da ovakav nastavni sadržaj promovira korištenje “metode uzaludnih pokušaja”, tj. nabadanje odgovora dok se ne dođe do točnog. Ukupni dojam je da se sve ovo moglo realizirati i na papiru, uz to da nastavnik pruža detaljnije povratne informacije. Štoviše svi zadaci sa pretvaranjem mjernih jedinica su napravljeni baš kao da učenik radi olovkom na papiru, a ne za računalom spojenim na internet. Ako znate da pretraživač Google ima ugrađen kalkulator i pretvarač mjernih jedinica dovoljno je napraviti pretragu da bi se dobio točan rezultat, no to očito nikome nije palo na pamet.

pretvaranje mjernih jedinica na papiru i na računalu

Ovisno o tome kako gledate na korištenje računala, ovo je ili prilika za varanje ili prilika da računalo koristite za ono što je i namijenjeno. No ako je cilj da učenici bolje koriste IKT u fizici ovo je samo propuštena prilika.

U skladu s time su i predviđene digitalne kompetencije koje bi učenici trebali steći nakon ovih nastavnih jedinica. Naime eksplicitno se kao kompetencija navodi “uporaba pripremljenih digitalnih nastavnih materijala iz Fizike baratanjem mišem i tipkovnicom” (Priručnik za nastavnike, str. 112). Učenike 7. razreda osnovne škole u 2015. godini treba učiti kako klikati mišem? Čini se. Sljedeća kompetencija je “uporaba digitalnih mjerenja s pomoću miša”. Ovo se već čini bolje, pošto je mjerenje pomoću računala drugačije iskustvo od mjerenja fizičkim mjernim uređajima. No kad pogledate što je predviđeno u toku nastavnog sata i usporedite to sa postojećim nastavnim sadržajima za mjerenje duljine vidjet ćete da ti sadržaji nedostaju. Naime u primjeru pripreme za nastavni sat navedeno je da postoji 9 zadataka, dok ih u objavljenom nastavnom sadržaju postoji svega 7, tako da je upitno jesu li su autori priručnika vidjeli konačnu verziju materijala na portalu Nikola Tesla. Vjerojatno ne, zato jer sumnjam da bi netko od nastavnika dopustio takvu grešku (i sve ovo ranije) pa se postavlja šire pitanje kako je točno CARNet vodio cijeli proces izrade ovih materijala. Slična je situacija i s drugim kompetencijama u popisu, dobro izgledaju na papiru, ali ih uz postojeće materijale nije moguće realizirati. U ishodima za tu nastavnu jedinicu stoji (Međupredmetni kurikulum, str. 47):

  • analizirati ponuđene informacije i slaganjem domino pločica ponoviti pretvaranje mjernih jedinica
  • izabrati informacije potrebne za približno određivanje duljine međimurske granice služeći se računalom.

Meni nije jasno kakve veze ovi konkretni ishodi imaju sa nastavnim planom i programom. Učenici bi trebali znati pretvarati mjerne jedinice, ali zašto baš slaganjem domino pločica? Nije baš da ćete često imati priliku ili potrebu koristiti tu vještinu. Isto tako u redu je da učenici znaju odrediti duljinu nepravilne linije, ali zašto baš granica međimurske županije? Uz ove ishode stoje isto tako vrlo konkretni načini provjere, ali imam osjećaj da se prvo osmislilo zadatke za provjeru, a onda prema tome krojilo ishode učenja umjesto da je napravljeno obratno. Pošto priručnik sadrži upute za prilagodbu Hrvatskom kvalifikacijskom okviru mislim da se na ovako nešto trebalo pripaziti. Ono što je još apsurdnije je što konkretni zadaci za ove ishode ne postoje u digitalnim nastavnim sadržajima! Ovo je klasični primjer forsiranja korištenja tehnologije samo zato da bi se tehnologija koristila, ali je pritom nemarno zaboravljen dio sadržaja. Slične stvari se javljaju i u ostatku sadržaja vezanih uz fiziku.

Nastavne cjeline za 8. razred

Nastavni materijali zamišljeni su kao zatvorena cjelina u kojoj se obrađuju teme iz elektrostatike, tj. naboji i električna sila. Pošto su naboji i njihovo gibanje konceptualno složena tema iz fizike ovo je tematika za čiju obradu obavezno koristim simulacije uz pokuse s pravom opremom. Naime učenici nositelje naboja ne mogu vidjeti pa su računalne simulacije izvrsna pomoć, štoviše postoje i istraživanja iz kojih znamo da dobro dizajnirane simulacije mogu biti bolje od realnih pokusa ako želimo razvijati učeničko konceptualno razumjevanje. Za fiziku zlatni standard predstavljaju simulacije izrađene u sklopu Physics Education Technology projekta (PhET) koje su pažljivo izrađene, temeljito testirane, njihova učinkovitost se redovito istražuje i na stranicama projekta postoji pregršt pomoćnih nastavnih sadržaja. Besplatne su, baziraju se na otvorenom kodu i zbog toga je većina PhET simulacija prevedena na hrvatski jezik, pa tako i one za elektricitet. Još samo fali da kuhaju ručak i pospreme stan. U priručniku za nastavnike (str. 119) ih se preporuča za korištenje uz same nastavne sadržaje ponuđene na portalu Nikola Tesla, no ti sadržaji po svim kriterijima blijede u usporedbi.

Čisto za primjer, jedna od PhET simulacija je virtualno okruženje u kojem možete od ponuđenih dijelova sastaviti strujni krug koji se ponaša kao pravi, ali možete vidjeti i kako se naboji gibaju što kod pravog strujnog kruga ne možete. Ako se koristi na pravi način ova simulacija može biti bolja za razvoj konceptualnih znanja, ali pomaže i kod sastavljanja pravih strujnih krugova (pročitajte istraživanje). Ako ih koristite uz izradu strujnih krugova od agruma i LED lampica učenici mogu sami istražiti ponašanje strujnih krugova.

Ono što je dostupno na portalu Nikola Tesla je doslovce prerađeni tiskani udžbenik koji se umjesto na papiru prikazuje na vašem ekranu. Jedino što vam u fluidnom čitanju smeta je klikanje koje ste primorani raditi. Vježbajmo klikanje. Da je godina 2005. a ne 2015. još bih mogao shvatiti korist ovakvog sadržaja (PhET je toliko star), ali ako je poanta razvoj digitalnih kompetencija zašto se svodimo na zadatke koji se mogu realizirati na papiru? Tako npr. u uvodnoj temi učenik na stranici “Dijelovi strujnog kruga” treba povezati elemente strujnog kruga s njihovim realnim izvedbama uz poruku “Hopa! Idemo sastaviti strujni krug!”. U PhET simulaciji učenik bi to stvarno i mogao, ovdje samo povezuje riječi.

spajanje strujnog kruga

Na portalu Nikola Tesla možete spojiti riječi (lijevo), a u PhET simulaciji možete spojiti virtualni strujni krug (desno)

Povrh svega nastavni materijali imaju takvih grešaka za koje bi mogli imati razumijevanja da se radi o radnoj verziji, ali ovo je predstavljeno kao gotov proizvod. Tako na početku nastavne cjeline o nabojima čitamo o stvaranju naboja. Sljedeći put kad ću elektrizirati PVC štap osjećat ću se poput mađioničara, a u međuvremenu ću ipak poštivati očuvanje količine naboja. Ostatak nastavne cjeline je slično složen s time da je najvažniji dio ove lekcije, a to je električna sila i njezino ponašanje samo izdiktiran u obliku definicije. Nastavne cjeline o elektronima i ionima su također obrađene kao klikabilni udžbenik, a na kraju učenici mogu provjeriti svoje znanje u kvizu koji sadrži pitanja isključivo na razini prisjećanja. Slično kao i u sadržajima za 7. razred povratne informacije su minimalne, a postoje i neke greške (npr. atomi su isključivo neutralni, pa ispada da ioni nisu atomi).

Tehnika narodu

Kao platforma za isporuku digitalnih nastavnih sadržaja koristi se sustav Moodle, ali sami sadržaji su ispod razine onoga što se može izvesti u Moodleu. Štoviše ovo tehnološko rješenje ubija i ono malo dobrih stvari koje bi ste mogli reći o statičnom e-udžbeniku. Ako bi samo dobronamjerno usporedili ove materijale s tiskanim udžbenikom digitalna verzija bi trebala imati prednost zbog lakšeg prepravljanja i ponovne iskoristivosti. No nastavni sadržaji su izvedeni pomoću Flasha i u Moodle ugurani pomoću SCORM Playera što znači da ako bi netko i htio popraviti svu ovu hordu grešaka vjerojatno treba ostaviti još određenu svotu krznatih životinjica Otvorenom učilištu Algebra koje je sadržaje izradilo.

Da se vratimo na 2005., godinu kada je ovo trebalo biti objavljeno kako bi se moglo smatrati primjerom dobre prakse. Flash je tada bio najbolje rješenje za izvedbu interaktivnih sučelja koji se mogu ugraditi u web stranicu. No u međuvremenu svjedočili smo ravoju događaja koji Flash u 2015. (pa i koju godinu prije toga) čine prilično čudnim rješenjem. S HTML5 standardom puno stvari za koje je Flash bio potreban postale su ugrađene direktno u osnovu weba, a s razvojem mobilnih uređaja pitanje je koliko će Flash još ostati na životu. Tvrtka Adobe koja razvija i održava Flash je još negdje 2011. odlučila napustiti razvoj za dva najpopularnija mobilna operativna sistema iOS i Android. Da bi koristili išta bazirano na Flashu na mobilnom uređaju trebate se upustiti u vračanje i crnu magiju, očito ćemo morati zaposliti i školske vračeve ako zaživi projekt e-Škole. Uopće mi nije jasno zašto bi CARNet odobrio izradu nastavnih materijala u tehnologiji za koju je izgledno da će nestati sa lica Zemlje u skorije vrijeme, osim zato da bi ih za par godina dali napraviti ponovno u novoj verziji i potrošili još ponešto novca.

Možda bi i preživjeli da je ovo vrh vrhova onoga što se može postići sa Flash tehnologijom, ali gledamo u školski primjer loše oblikovanog korisničkog sučelja. Čak i u danima kad je Flash bio popularniji izbor znalo se da se ne trpa sadržaj cijele web stranice u Flash animaciju, već samo dijelove gdje je bio neophodan za interaktivnost. U ovim nastavnim sadržajima nema ničeg što se nije moglo izvesti preko HTML-a, ali ipak gledamo u nepretražive skočne prozore. A ako imate vezu na internet koja je manje postojana od frizure sa trovremenskim Taftom dobit ćete ovu poruku:

The SCORM player has determined that your Internet connection is unreliable or has been interrupted. If you continue in this SCORM activity, your progress may not be saved.
You should exit the activity now, and return when you have a dependable Internet connection.

Nadam se da imate bolju vezu nego ja, zato jer se uzbuna diže svakih par sekundi i ne, nije moguće odabrati da se to ignorira, hvala na pitanju.

Na kraju…

U ovih par godina što radim sa mladim digitalnim generacijama uočio sam par stvari. Nedostaje im stvarnih vještina u korištenju računala za produktivan rad i računala općenito ne doživljavaju kao moćan alat koji značajno diže produktivnost i omogućava obavljanje zadataka koje se “olovka i papir” metodom ne bi mogli riješiti. Ne vidim kako bi ovi materijali trebali pomoći u rješavanju tog problema. Učenici će i dalje biti u poziciji pasivnih upijača informacija koji efikasno klikću mišem ili tapkaju po ekranima osim ako ih nastavnici ne usmjere na nešto drugo. Ali za to nešto drugo su nam ovakvi sadržaji bespotrebni.

Ono što specijalno smeta je što je na ovu priču potrošena značajna svota od 436.901,07 EUR da bi se dobilo proizvod koji očito treba značajnu doradu, a i onda bi bilo upitno kako bi ispunio svrhu. Nekako mislim da je dio sredstava koji se uložio u fiziku mogao bolje iskoristiti na prijevod ostatka PhET simulacija, ili recimo na prijevod Trackera te razvoj priručnika za nastavnike koji bi se koncentrirao na efikasnu integraciju tih digitalnih pomagala u nastavu. Ali zašto bi koristili postojeća Open Source rješenja, onda ne bi mogli potrošiti dovoljni dio predviđenog iznosa. Možda bi upalila direktna donacija PhET-u kako bi mogli prepraviti još svojih starih simulacija rađenih u Javi u HTML5 simulacije.

Na završnoj konferenciji projekta koju sam spomenuo na početku, Darko Tot, načelnik sektora za programe EU pri MZOS-u je izjavio:

“Ovi međupredmetni kurikuli mogu biti polazišna točka za daljnje razvijanje kurikula i za druge predmete, kako bi unaprijedili aktivno i samostalno učenje u osnovnoj i u srednjoj školi, pogotovo u strukovnim programima. No, pravi posao tek počinje kad se svi vratimo u svoje institucije. Jer tad treba aktivno krenuti u obrazovni marketing kako bi svi učenici za koje su ovi sadržaji pripremljeni zaista i počnu koristiti te materijale na koje možemo biti ponosni.”

Ovi nastavni i pomoćni materijali izgledaju kao da su napravljeni na brzinu. Iskreno sumnjam da radne skupine nastavnika nisu pohvatale sve ove greške, no pitanje je da li je to netko pokušao ispraviti. Mislim da bi bolji savjet bio da učenicima ni ne kažete da ovi materijali postoje. A ako je ovo najava za to kako će izgledati razrada novih predmetnih kurikuluma prema strategiji obrazovanja sretno nam bilo. Ništa nije beskorisno, barem može poslužiti kao loš primjer.

Ivan Novosel, nastavnik fizike i informatike

10 Responses to Promašaj zvan ICT Curricula (3)

  1. Marko on 10/03/2015 at 23:30

    “Ovi nastavni i pomoćni materijali izgledaju kao da su napravljeni na brzinu.”
    To je istina, jer projekt koji je trebao trajati nekakvih 18 mjeseci kao što su oni napisali, je zapravo trajao možda 7-10 mjeseci ako se dobro sjećam zbog raznih odustajanja voditelja projekata i prebacivanja odgovornosti s jedne osobe na drugu.

  2. Š.Š. on 11/03/2015 at 00:57

    A zar je sedam do deset mjeseci malo? U toliko vremena 40 ljudi mogu napraviti barem deset puta više nego što je objavljeno.

  3. suncokret on 11/03/2015 at 11:40

    Kolega, svaka čast na osvrtu-potpuno se slažem sa svime što ste napisali.
    Materijali su loši i nikakav nedostatak vremena to ne može opravdati, a pogotovo se nedostatkom vremena ne mogu opravdati greške i tradicionalni pristup nastavi.
    Što se tiče phet materijala, oni su odlični, a pogotovo je dobro to što se sada prevode u html5, obzirom da materijala u htmlu5 nema među prijevodima na stranici phetcolorada napravila sam svoju stranicu gdje smještam prevedene simulacije-stranica je još u kupusu, jer istovremeno radim i materijale iz matematikeke, ali podijeliti ću link-možda vam može koristiti:
    https://dl.dropboxusercontent.com/u/228173049/fizika/stranica%20fizika.html
    također, ako se netko želi pridružiti, napisati kakvu karticu teksta, ima prijevod kakve simulacije neka se slobodno javi :) :)

  4. suncokret on 11/03/2015 at 13:35

    malo sam nejasno napisala: na svoju stranicu stavljam html5 phet simulacije koje sam prevela na hrvatski.
    phet simulacije u htmlu5 naravno imate i na stranici phetcolorado, ali među prijevodima na ostale jezike još nema html5 simulacija, nego su te prevedene simulacije u javi.

    • Ivan Novosel on 12/03/2015 at 18:25

      O pa ovo je dobro znati, hvala na linku i bravo za trud :) Ja uglavnom koristim one napravljene u Javi pošto su ove za HTML5 zapravo i sučeljem dizajnirane za mobilne uređaje (iako se fino ponašaju i na računalu). U školi imam laptope koje mogu donesti u neku učionicu, ne tablete pa mi je to još uvijek bolji izbor.

      • Suncokret on 12/03/2015 at 22:58

        Mi imamo u školi tablete, a i neki učenici imaju problema kod kuće s javom-ne znaju ju instalirati itd.
        Ali koristim i prevodim ako treba i sim. u javi.
        Naša škola je u projektu škole 2.0, i tehnika je tu, ali sve ostalo je po principu: snađi se. Gledajući ovo što su sad napravili mogu samo reći: i bolje je tako.

  5. Nedeljko Begović on 11/03/2015 at 21:50

    ICTC na Tesli – 7 lekcija a napravljeno je lošije od najlošijeg udžbenika pisanog na običnom papiru. Od interakcije nema ni naznaka. Kad kažemo promašaj, onda je to jako ublaženo. To je prava obrazovna elementarna nepogoda. To je gore nego da nisu napravili ništa. To je ismijavanje učenika i nastavnika. To je bacanje novca u vjetar.

    Sedam apleta u GeoGebri, ugrađenih u HTML uz nešto JavaScripta moglo bi se napraviti za sedamnaest dana (ne mjeseci koliko su navodno oni radili) i bilo bi sedam puta bolje od ovog jada. Interaktivno, ljepše, korisnije. Sramota za sve one MZOS-ovce koji ovo nazivaju ulaskom nastave u digitalno doba. Sramota za sve novinare koji o ovome pišu pozitivno, sramota za sve nastavnike fizike koji ovo ne gledaju i ne iznesu svoje mišljenje!

    • Ivan Novosel on 12/03/2015 at 18:28

      Nedeljko, mislite da ovi iz Algebre znaju za GeoGebru :) Oni su najveći proizvođač elearning materijala starog kova, tj. fino upakirani objekti učenja i slične stvari, ali mislim da su ovime pokazali da unatoč tome nemaju znanja i sposobnosti za išta više.

      • Š.Š. on 12/03/2015 at 19:09

        Možda su i saznali jer je radna skupina za matematiku koristila GeoGebru za izradu slika koje su onda ubacivali u Flash (kao da se u flashu ne može nacrtati trokut!) ali i nekoliko živih apleta postoji na koje iz flash slajdova linkaju. Inače, dok se nisam osobno obratio helpdesk službi te stranice nisu funkcionirale. Nameće se pitanje koja je kvaliteta pilotiranja bila kad ni takve greške nisu otklonili!

    • Suncokret on 12/03/2015 at 22:49

      Reagirajte svi, pišite Ministarstvu-gosp. Totu, Carnetu..
      Carnetu sam već poslala mail, pisati ću i ostalima. Ne zbog toga što bih očekivala da će me uzeti za ozbiljno (fućka se njima svima što učitelji misle), već iz razloga da meni bude lakše i da im dam do znanja da nismo mi toliko blesavi koliko oni misle da jesmo.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne