Promašaj zvan ICT Curricula

04/03/2015

Predmetno područje: Matematika

pokrovitelji

Treba aktivno krenuti u obrazovni marketing kako bi svi učenici za koje su ovi sadržaji pripremljeni zaista i počnu koristiti te materijale na koje možemo biti ponosni“, rekao je Darko Tot, načelnik Sektor za potporu sustavu i programe Europske unije na predstavljanju rezultata projekta ICT Curricula – „Razvoj elemenata kvalifikacija, programa i kurikula u dijelu računalne kompetencije u osnovnoškolskom obrazovanju“. Projekt koji je sa 3,3 milijuna kuna financiran u sklopu 4. komponente programa IPA za razvoj ljudskih potencijala, provodio se u partnerstvu Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNet), Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), Pučkog otvorenog učilišta Algebra te u suradnji s Hrvatskim informatičkim zborom (HIZ). Digitalni materijali koji su rezultat tog projekta smješteni su na Nacionalni portal za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ (http://tesla.carnet.hr). Materijali su namijenjeni učenicima od petog do osmog razreda.

PovrsinaPravokutnika
Nije li učenik 6. razreda malo prestar za trivijalna pitanja?

Proučili smo jedan od osam predmeta čiji su digitalni materijali podignuti na Portal – Matematiku. Daleko je to od materijala kojim bismo se trebali ponositi. Da je objavljen prije 15 godina možda, ali i tada je već Internet bio pun interaktivnih, dinamičnih i lijepo oblikovanih sadržaja. Da je to izradio amater pojedinac možda ne bismo imali pravo kritizirati. Da je od tih matematičkih sadržaja izdana slikovnica možda bi bilo bolje, jer učenik ne bi morao čekati da mu se predugo učitava slika, dolijetanje teksta i lika učiteljice, na što se uglavnom svodi animacija u tom tehnički manjkavom materijalu. Nažalost, ne bi to bila ni lijepa slikovnica, jer nema dobro metodički oblikovanu matematičku podlogu. Bilo bi najbolje da tu naša ocjena materijala stane, da se sami uvjerite u kvalitetu materijala, jer navedemo li sve ono što bode oči ispast ćemo zavidna zanovijetala. Ipak dužni smo argumentirati neke primjedbe, ne nabrajajući sve propuste i greške kojima ovaj materijal obiluje.

Tehnička rješenja

Sve je smješteno u Moodleu sustava za udaljeno učenje, ali je od svih njegovih modula korišten samo tzv. SCORM (Shareable Content Object Reference Model), u koji je smješten sadržaj učenja (aktivnost) izrađen u Flashu, a u Flashu zamrznuta GeoGebra, koja bi se inače mogla izravno pokretati u Moodleu u punoj interaktivnosti i dinamičnosti. S ovakvim galimatijasom od tehničkog rješenja sigurno se može reći da nisu ispunjeni ključni zahtjevi:

  • reuporabljivost sadržaja
  • međusobna izmjenjivost
  • dostupnost
  • trajnost.

 Moodle

Sustav Moodle koristi se za kreiranje i provođenje moderiranih ili nemoderiranih tečajeva. Osim što će vas sustav pitati želite li nastaviti tamo gdje ste stali, nema ni jednog drugog elementa tečaja, nema ni moderacije, ni ocjena, ni predavanja radova, ni išta od onoga za što je Moodle stvoren. A nema nikakve opasnosti da bi se korisnik mogao izgubiti u materijalima, jer sveukupno izrađeno je vrlo malo materijala, a gledano po razredu zanemarivo malo. Nastavni sadržaji (lekcije) smješteni su skočne prozore i odmah tu imate gnjavažu da ih u postavkama omogućite. U nekim preglednicima ne funkcionira skrolanje u skočnom prozoru pa vam preostaje jedino produljivati prozor, ali avaj web dizajner je ugradio relativno pozicioniranje sadržaja pa što više povećavate prozor, to i sadržaj više pada te se igrate lovice. Lako vam se može dogoditi da na školskom laptopu gumbi za navigaciju ostanu izvan dohvata, pogotovo ako se promijeni rezolucija monitora pri paljenju LCD projektora.

Flash

Sadržaji skočnih prozora za matematiku rađeni su u Flashu, tehnologiji koja se sve više napušta. Poznato je da mobilne platforme ne podržavaju niti će podržavati Flash kao tehnologiju. Ne možete istovremeno pričati o učionicama budućnosti s tabletima na stolu učenika i raditi na platformi koje taj materijal ne otvaraju ili tek uz instalaciju dodataka funkcioniraju, uz pitanje do kada. Zato bi HTML5 sigurno bio pravo rješenje i dobili bismo materijale čija se interaktivnost svodi na periferne gumbe, nego na izravnu mogućnost učenikove intervencije u sadržaje učenja.

Ali u Flashu se svašta moglo napraviti za razliku od onoga što smo dobili. Jedno od najboljih web mjesta za učenje matematike i prirodoslovlja Explorelearning.com u svakoj lekciji ima interaktivni flash element pomoću kojeg učenici otkrivaju matematiku. Taj sajt je inače izrađen u HTML-u. U materijalima našeg IKT kurikula, gotovo da i nema nikakve mogućnosti interakcije sa sadržajima, nešto malo upisivanja rješenja i crtanja točaka i to tako da korisnik može ucrtati točku samo na ispravnom mjestu. Greške, na kojima se uči, u ovom slučaju nisu omogućene! Nažalost nikakvo pomicanje objekata nije moguće! Ali nema ni animacija za koje je Flash dušu dao, a odabrani matematički sadržaji vape za njima. Želite li učenicima u ranoj dobi malo olakšati matematiku i njen strogi jezik koji mnogi teško predoče u sliku, nije li sasvim prirodno posegnuti za animacijom koju nikada nije bilo lakše izraditi, bilo u Power Pointu, GeoGebri, a vjerujemo i Flashu.

Primjer. Na donjoj sličici crveni, pa zatim plavi vektor mogli su pred učenikovim očima prijeći put od točke (0, 2) na osi ordinata, do točke (4, 2) na pravcu i niže do točke (4, 0) na apscisi. Međutim animacije nema, nego se ispod slike nalazi opis riječima. Baš kao i u udžbeniku, ali za razliku od udžbenika kojeg obično pregledaju recenzenti ovaj je opis kao i neki drugi vrlo neprecizan da ne kažemo matematički nekorekatan.

graf

Pitamo se što bi trebao značiti iskaz: “Cilj primjene ovih materijala je podizanje digitalnih kompetencija kod učenika na sadržajima iz matematike“, ali sudeći po prethodnoj sličici izgleda da dvanestogodišnje digitalne urođenike poučavaju kako se prozor zatvara klikom na iksić u desnom gornjem kutu. Mislite li da su im otkrili Ameriku? A kada im to uvode? U sedmom razredu, a u petom i šestom ih nitko ne poučava kako se zatvara prozor.

 GeoGebra

Na prethodnoj sličici vidi se da je koordinatni sustav izrađen u specijaliziranom računalnom programu GeoGebri. Sve geometrijske slike rađene su tim programom ali su prenijete na jedan neadekvatan način. Da su izvezene kao transparentna slika vizualno bi se puno bolje uklopile. A može i puno više, jer uz nekoliko minuta više rada od gornje slike se u GeoGebri lako izradi GIF animacija. Istina i to je već pomalo zaboravljeni format slike na webu. Nema ni potrebe da na taj način radite animaciju, jer smjestite li GeoGebrin uradak kao samostojeći interaktivni aplet u HTML5 formatu, bilo u Moodleu ili bilo gdje na Internetu korisnik imam mogućnost ne samo da pokreće animaciju nego i mijenja druge parametre konstrukcije, grafa, geometrijskog objekta, numeričkih podataka i slično. Istina, autori ovog materijala su se potrudili napraviti nešto stranica s GeoGebrinim apletima u kojima učenici mogu osjetiti nešto od te interakcije s matematičkim objektima. Kada već stranice s GeoGebrinim apletima nisu smjestili unutar sustava Moodle, nego u novoj kartici preglednika pitamo se zašto prirodno nisu koristili servis GeoGebraTube.org? Taj servis koriste tisuće i tisuće nastavnika matematike u svijetu, uključivši i institucije koje izrađuju projekte slične ovom. Da su ih smjestili tamo drugi učitelji matematike mogli bi te uratke doraditi i prilagoditi svojim idejama, te ponovo podignuti na servis oplemenjene da ostali mogu rabiti.

Međutim dok nismo osobno intervenirali na Carnetovoj helpdesk službi ti se apleti unutar izdvojenih stranica uglavnom nisu pokretali. Takvo što se ne bi smjelo događati kada posao radi profesionalna ekipa programera. Povrh toga, projekt je prošao period pilotiranja, pa zar ti učitelji i učenici nisu ništa primijetili?

Vidljiv trud da se napravi takozvana beskonačna zbirka zadataka. Neki se zadatci, pri ponovnom prijavljivanju pojavljuju ponešto drugačiji. Autori materijala su izrezali iz GeoGebre puno modificiranih sličica i one se na istom mjestu u lekciji slučajno učitavaju. To je uzaludan trud. Jedan jedini GeoGebrin uradak može se podesiti da se na svakom tabletu u učionici pojavi u jedinstvenom obliku, da klikom na gumb dobijemo na primjer novi oblik trokuta kojem se traži površina i da još broji koliko bodova učenik osvaja točnim rješenjima. I to može napraviti svaki nastavnik matematike sam, bez poznavanja nekog programskog jezika.

Metodičko oblikovanje

Ovo je statični materijal (ne računamo ulijetanje slova s jedne strane i slike s druge) u kojem ima stručnih, metodičkih i drugih pogrešaka u prevelikom broju. Čini se da od silnih novaca koje je dobio ovaj projekt nije bilo dovoljno za recenzenta! Nije dovoljno samo uzeti suvremeno pero u ruke i misliti da ćete odmah stvoriti revoluciju u poučavanju. Iz tog materijala iz svakog ćoška viri tradicija koje nisu ni svjesni: tradicionalna nastava 100% (unatoč tehnologiji).

Teško da se ovaj materijal da popraviti, previše je toga napravljeno naopako. U metodičkom smislu brkaju se i pogrešno koriste matematički pojmovi, većina zadataka nema smisla i autori kao da ne razumiju što bi trebalo zadacima ispitivati niti na koji način to napraviti. Slično možemo kazati i za kvizove. No najgori je metodički neispravan tijek lekcija te vježbi koje su posve siromašne idejama i mogućnostima korištenih medija i softvera. Gotovo nigdje se niti ne pokušava učenika dovesti u situaciju da sam ispituje ili zaključuje. U najboljem mu se slučaju serviraju tvrdnje i formule na pogrešan način i na pogrešnom mjestu. Primjerice, neko se vrijeme nesustavno petlja po površinama raznih likova koristeći pojam centimetra kvadratnog, da bi naknadno najednom iskočila definicija tog istog kvadratnog centimetra. Isto tek nakon lutanja po šumi nelogičnosti najednom iskaču mjerne jedinice za površinu, iako bi to trebalo uvesti davno, pri samom početku uvođenja pojma površine. Samo pretvaranje mjernih jedinica svodi se na zbunjivanje, a kvizovi vezani uz to na uvredu dječje inteligencije. Svatko tko izrađuje ovakve materijale mora biti svjestan da neki oblici zadataka koji na papiru dobro funkcioniraju na računalu korisnici rješavaju metodom pokušaja i pogreške bez velikog razmišljanja. Uz ovakve materijale učenik samo može doći u zabludu i izgubiti pojam površine koja mu je intuitivno ugrađena nekim ranijim lekcijama. Preporučamo vam da sami prođete kroz zadatke i uvjerite se u njihovu smislenost.

Očit je napor da se matematički pojmovi povežu s iskustvom učenika pa se uz zadatke ubacuju sličice ali koje zapravo nemaju nikakve veze osim nekakve nategnute asocijativnosti. Treba li izračunavati površinu pravokutne livade bitan je njen oblik, a ne fotografija zelene trave. Ilustrativan je i primjer uvođenja pojma visine trokuta. Kreće se intuitivnim poimanjem visine, pa se uzimaju za primjer Zagrebačka katedrala, Eifelov toranj i Keopsova piramida. Ali malo je teže pojmom iz više dimenzije objašnjavati pojam u nižoj, gradivom osmog razreda gradivo šestog. Za određivanje visine tijela potrebna je odrediti okomicu na plohu (bazu) što je puno složenije od okomice na pravac u ravnini. Donje dvije sličice slijede jedna drugu, ova lijeva bi trebala pomoći razumijevanju problema istaknutog na desnoj sličici. Hoće li?

Screenshot from 2015-03-03 22:50:18

Usput, uočite gdje se na lijevoj sličici nalazi nožište istaknute visine. Stotinama metara izvan piramide! Možda takvu sliku sebi može dozvoliti učenik za refarat koji je dobio, ali ovakav projekt to sigurno ne bi smio. Opet se vratimo tehnologiji ako želimo pričati o IKT-u. Kakve sve crteže s današnjim računalnim programima je moguće izraditi i u kakvu interakciju s njima postaviti korisnika, je tako da ti pamet stane.

Sličnih materijala i e-udžbenika ima u svijetu jako puno. Internet je prepun toga, većina ih je otvorena za uvid. Bez obzira na kvalitetu nikako nam nije jasno zašto su ovi materijali dostupni samo onima koji imaju Carnetov ID. Zašto ne bi bili dostupni učenicima Hrvatima izvan Hrvtaske, odraslim osobama koje se žele obrazovati? Još važnije zašto nije birana takva platforma i takva tehnička rješenja da nastavnici mogu uzeti dijelove materijala, preoblikovati materijal, oplemeniti ga i načiniti dostupnog ostalima za uporabu? Za to postoje rješenja. Ovo sigurno nije, pa se postavlja pitanje zašto se uopće naziv IKT kurikul? Ovaj materijal definitivno nije iskoristio potencijale računala i komunikacijske tehnologije, mogao je biti pisan i na pločici s kredom kakve su imali đaci prije 100 godina.

 

Nedeljko Begović, Vinkovci
Ela Rac-Marinić-Kragić, Zagreb
Šime Šuljić, Pazin

12 Responses to Promašaj zvan ICT Curricula

  1. Š.Š. on 05/03/2015 at 22:20

    I bez podrške obrazovnih i drugih institucija, bez ijedne kune potpore naši nastavnici itekako koriste suvremenu tehnologiju za unaprijeđenje nastavnog procesa. Za usporedbu s materijalima za šesti razred na ICT Curricula izabrao sam cjelinu “Kut i trokut”, složenu kao e-udžbenik.

    Link: http://tube.geogebra.org/student/b272303

    • Zanzibar on 11/03/2015 at 18:51

      Bez ijedne kune potpore. Geogebra. Geogebra. Geogebra.

  2. Š.Š. on 05/03/2015 at 22:41

    Zavirio sam malo u druga predmetna područja i doživio šok kad sam pročitao da dvanestogodišnjeg učenika upućuju na pisanje bloga sa šaljivom anegdotom iz vlastitog života i objavljivanje na internetu! A sigurnost djece i zakon?

    Uvjerite se sami: Hrvatski jezik > 6. razred > Pripovjedne Vrste Anegdota I Vic.
    Nisam pogriješio u pisanju velikih slova u svakoj riječi, to sam kopirao. Drugi šok i to baš u predmetnom području u kojem se ni u kojem slučaju ne bi smjelo dogoditi.

    • željana mateljan on 06/03/2015 at 21:22

      Sva sreća da materijala nema puno u fizici tako djeca sada mogu naučiti da:
      Svaki naboj nastaje trljanjem.

      A kod sličice gdje se naelektriziranim češljem skreće mlaz vode stoji:
      Elektrizirano plastično tijelo (češalj s viškom elektrona) na neutralnom tijelu (voda) dovoljno je veliko da preusmjeri mlaz vode iz slavine????

  3. željana mateljan on 06/03/2015 at 15:14

    Nakon što sam pogledala materijale iz matematike, više nemam tremu izaći u javnost sa svojima, koji zasigurno nisu stajali 3.3 mil ničega.

    Doduše, nisam sigurna da ću i nastaviti s izradom istih, jer se učitelje percipira kao neradnike koji imaju previše slobodnog vremena, pa u novije vrijeme svjedočimo i tome da se u školu hodočasti i na nenastavne dane, te ću vjerojatno, umjesto do kasnih sati, raditi za kompom otići do škole i popiti kavu. Na žalost, ne mogu u Oman, ili Katar, ali što je – tu je.

    Eto, pozivam vas da pogledate moje materijale-stranica je još u izradi, raste takoreći svakodnevno, trenutno najmanje toga ima u 8. razredu matematike, jer ove godine ne radim u osmom razredu.
    https://dl.dropboxusercontent.com/u/228173049/stranica%2C%20matematika.html

    Svaki komentar na stranicu je, naravno, dobrodošao.
    Lp
    Željana

    • Š.Š. on 06/03/2015 at 18:24

      Kolegice Željana,
      nitko ne bi trebao imati tremu. Ni jedan nastavnik se svojih materijala za nastavu ne bi trebao sramiti, niti bi nam palo na pamat ovoj isti materijal kritizirati da je to samo nečiji rad za osobnu uporabu i dijeljenje. Iza ovog stoje četiri jake institucije, javni novac i stremljenje da to bude nacionalni standard. To imamo pravo i obvezu staviti pod lupu stručne javnosti.

      Hvala za link, dopada mi se.
      LP, Šime Š.

      • Željana on 06/03/2015 at 19:02

        Potpuno se slažem, no doza treme uvijek postoji.
        Što se ovih revolucionarnih materijala za cijenu od samo par milijuna kuna pak tiče,
        sjećam se natječaja na koji sam se htjela javiti, pa sam sjela i izračunala da je najmanje novca u projektu
        bilo predviđeno za učitelje sudionike, pa sam odustala od javljanja na natječaj jer mi se učinilo da je taj projekt smišljen samo kako bi se izvukla sredstva iz EU i RH, naš novac u oba primjera.
        Gledajući rezultat, rekla bih da možda nisam ni pogriješila, jer čini se da cilj tog projekta i nije bio napraviti nešto korisno za obrazovanje, nego zaraditi.
        Ispričavam se sudionicima ako sam u krivu, to je samo moj dojam nakon što sam sagledala cijeli projekt.

        • B.M. on 09/03/2015 at 00:54

          Nije to dojam, to je činjenica. Sramotno.

        • Ana on 09/03/2015 at 12:31

          To su potvrdili kolege koji su ulazili u projekte. Stalno ih se kočilo, ideje odbacivale, iznos novca – ne vrijedi toliko živaca.

  4. Ljerka Golubić on 09/03/2015 at 13:24

    Za očekivat je da učenici i profesori neće morat d…t po tiskanom materijalu u vrijeme IT revolucije, ali šta ćeš.

    • Š.Š. on 11/03/2015 at 22:45

      Ne znam što ste kolegice Golubić uopće htjeli poručiti. Naravno da ćemo još dugo rabiti i tiskani materijal. Novi mediji nisu nikada dokinuli stare. Radio nije dokinuo novine, televizija nije radio, Internet nije televiziju. Zašto bi sada tableti trebali dokinuti bilježnicu, olovku, bojice, …? Ako pak mislite da ovom serijom kritičkih osvrta pružamo otpor novim tehnologijama, bojim se da ništa niste razumjeli.

  5. Zanzibar on 11/03/2015 at 19:06

    Koliko može biti netko naivan da iza IT revolucije neće biti korak dalje, da iza disketa nisu bili CD i DVD pa memorije razne… Mogu biti i prazne… Uvijek je neka napredna tehnologija i zar moramo igrati na nju kao na zadnju kartu, sve kune i zlatice i novčiće zakartati na IT?
    A ljudi u sustavu? Oni trebaju klimati glavama?!




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne