Promašaj zvan ICT Curricula (2)

09/03/2015

Predmetno područje: Engleski jezik

Nekoliko milijuna kuna težak projekt ICT curricula između ostalog je rezultirao i lekcijama iz engleskog jezika. Naravno da je to područje potaknulo nekoliko naših članica da isprobaju nove sadržaje. Nažalost, ono što smo vidjele ostavilo je dojam nedorečenosti, usprkos entuzijazmu autora.

Prvi je dojam – siromašan sadržaj. U uputama objavljenim na stranicama AZOO navedeno je kako su materijali namijenjeni korištenju na nekoliko sati svakog predmeta, ali ovako svejedno izgleda prilično mršavo. Što se tehničke strane cijele stvari tiče, odmah u oko (ili uho) upada potpun manjak ikakvog zvuka, što je za učenje stranog jezika nezamislivo. Čak nema ni zvukova koji bi učeniku do znanja dali je li mu odgovor točan ili ne. Sve su lekcije napravljene u Flashu i ne prilagođavaju se veličini prozora pa na 17” ekranu zauzimaju tek trećinu ekrana i tjeraju na škiljenje.

Već u prvoj lekciji slajd korisnika šalje na neku stranicu izvan sustava da bi pročitao neke podatke ili pogledao filmić. Zašto je to potrebno? Nije li se tekst mogao prenijeti u slajd, YT video možda ugraditi? Ovako se otvaraju dodatni prozori i narušava učenje. Animirani lik uglavnom predstavlja smetnju na ekranu. Digitalne kompetencije koje navodi u ovom primjeru su sasvim suvišno navedene i tek ovlaš dotaknute u samoj lekciji.

Image and video hosting by TinyPic

Zadaci koji su postavljeni pred učenika nisu popraćeni konkretnom povratnom informacijom, već učenik mora nabadati rješenja ako mu sustav javi da je rješenje pogrešno (a javit će ako je samo jedna pločica na krivom mjestu). Zadaci se svode uglavnom na povezivanje lijeve i desne strane ili zadatke višestrukog odgovora, što je šteta, jer bi se vrlo lako moglo ubaciti i zadatke u kojima bi učenici sami upisivali odgovor. Očito učenici za savladavanje ovakve lekcije moraju imati predznanja, te zadaci služe samo ponavljanju, ne i učenju.

Image and video hosting by TinyPic

Na kraju lekcije nema nikakvih povratnih informacija o broju bodova, uspješno riješenim zadacima ili sličnom što bi djecu motiviralo.

Još jedna pogreška uočena je na primjeru ispod. Želi li se stvarno raditi na razvijanju digitalnih kompetencija učenika, prije toga moraju znati kako pretraživati sadržaje i informacije na internetu kako bi razlučili one relevantne. Nije potpuno jasno jesu li ovi digitalni sadržaji namijenjeni početnicima u svijetu računala ili možda djeci koja već pohađaju nastavu informatike, ali ako pretpostavimo da su dana na korištenje svoj djeci, većina ih možda neće znati samostalno potražiti točne informacije iz pouzdanih izvora.
Image and video hosting by TinyPic

Poneki zadaci, poput ovoga, vade riječi iz konteksta te ih čak ni mi nismo znale riješiti. Riječi izvađene iz konteksta rečenice teško se mogu razumjeti kao u kontekstu, a i to nije najbolji način učenja novih riječi.

Image and video hosting by TinyPic

Ima u lekcijama još grešaka, ali za kraj ostavljamo dva zadatka čija svrha nije potpuno jasna, pogotovo uzmemo li u obzir da bi prioritet lekcija trebalo biti uvježbavanje engleskog jezika, a ne računalnih vještina. Na kraju lekcije, animirana učiteljica kaže djeci: “Write the essay in a word processing program, save it, attach it the email and send it to your teacher or yourself?” (Napiši esej u programu za obradu teksta, spremi ga, dodaj e-mailu kao privitak i pošalji svom učitelju ili sebi.) Nije baš jasna svrha slanja e-maila samome sebi, pogotovo ako se esej napiše i pohrani na računalo.

Na kraju lekcije o zemljama engleskog govornog područja pojavljuje se ovaj slajd:

Image and video hosting by TinyPic

Slajd od učenika očekuje da prepisivanjem (dakle, ne programiranjem ili razumijevanjem dijelova HTML koda) stvore vlastitu “web stranicu”. Nije potpuno jasna svrha izrade imaginarne stranice, jer se pukim prepisivanjem jezika koji učenicima nije razumljiv neće postići ništa, a onima koji jezik razumiju korisnije je upotrijebiti ga na satu informatike.

Ukratko, vjerujemo da je projekt pokrenut s najboljim namjerama, ali je u praksi potpuno zakazao. Zadaci kao da se ne mogu odlučiti hoće li iz njih učenici učiti novo gradivo ili ga ponavljati, teorijske podloge nedostaje, tehnički aspekt cijele stvari djeluje zastarjelo. Učenicima su ovakvi zadaci bez ikakvih povratnih informacija i ispravaka nemotivirajući i iz njih teško da mogu išta naučiti. Lekcijama nedostaje zvuka jer se jezik uči kroz govor. Otvaranje novih prozora predstavlja distrakciju i narušava tijek lekcije. Dobra ideja, osrednje do loše realizirana.

Ono što predlažemo kako bi materijali bili bolji:

  • obavezno snimiti audio materijal koji bi pratio zadatke
  • tehnički razraditi izvedbu – ili se okaniti Flasha koji je statičan i neprikladan za ovu vrstu materijala
  • učiniti vježbe interaktivnijima, dati učenicima povratnu informaciju, povećati broj tipova zadataka
  • usredotočiti se na savladavanje sadržaja engleskog jezika, ne uplitati programske jezike i pretraživanje Interneta
  • pripaziti na gramatičke pogreške
  • smisliti sustav bodovanja koji bi motivirao učenike

Jelena Horvat, prof. engleskog jezika i pedagogije

2 Responses to Promašaj zvan ICT Curricula (2)




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne