TL;DR verzija: CARNet je objavio nove nastavne materijale za integraciju informacijskih tehnologija u nastavu osnovne Å¡kole, Å¡to je dobra ideja. Nažalost dio za fiziku je pun greÅ¡aka, a razvoj digitalnih kompetencija (poanta cijele priÄe) je sveden na klikanje miÅ¡em. TehnoloÅ¡ka izvedba je loÅ¡a, pitanje je zaÅ¡to je ovo koÅ¡talo 436.901,07 EUR.
Za one s viškom vremena:
CARNet je nedavno objavio rezultate provoÄ‘enja projekta ICT Curricula, Äiji je cilj razrada meÄ‘upredmetne teme “Primjena informacijsko komunikacijske tehnologije u predmetnoj nastavni osnovne Å¡koleâ€. Osnovna ideja je podići razinu digitalnih kompetencija uÄenika kroz koriÅ¡tenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi raznih predmeta. Samo po sebi ovo je dobra ideja poÅ¡to koriÅ¡tenje raÄunala stavlja u situacije kada vam raÄunalo stvarno i treba. UÄenici bi tako stekli bolje vjeÅ¡tine koriÅ¡tenja raÄunala u realnim situacijama i bolje nauÄili sadržaje tog predmeta. Potaknut tekstom koji je objavljen na portalu Nastavnici.org vezan uz materijale iz matematike i engleskog jezika odluÄio sam detaljnije pogledati predložene aktivnosti i digitalne nastavne materijale za fiziku. Pritom ću se specifiÄno osvrnuti na to koliko se aktivnosti iz fizike slažu sa proklamiranim ciljevima, a to su usmjeravanje nastave na uÄenika, podizanje digitalne kompetencije uÄenika i razvoj kritiÄkog miÅ¡ljenja.
Nažalost odmah na poÄetku može se uoÄiti da ozbiljnije procjene korisnosti ovih materijala nema. Na zavrÅ¡noj konferenciji za novinare objaÅ¡njeno je da su u pilot fazi materijali koriÅ¡teni u 3 Å¡kole i provjereni u radu s 522 uÄenika. Možete ukratko saznati da su miÅ¡ljena nastavnika pozitivna, no mislim da bez detaljnijeg obrazloženja ovo ne mogu uzeti kao ikakav pozitivan rezultat. Naime kod uvoÄ‘enja tehnologije u nastavu javlja se neÅ¡to Å¡to psiholozi zovu “efekt novog†(eng. novelty effect) koji dovodi do kratkotrajnih pozitivnih reakcija neovisno o stvarnim koristima te tehnologije. PoÅ¡to je eksperimentalna faza trajala 2 mjeseca mislim da bi rezultati bilo kakve evaluacije imali ozbiljnu sjenu sumnje na sebi. Npr. na primjeru integracije vrlo popularnih sadržaja Khan Academy može se vidjeti da su tek nakon tri godine intenzivne suradnje sa nastavnicima u razredu postigli to da sadržaji KA služe kao dobra nadopuna u vježbanju, a i dalje se postavlja Å¡ire pitanje nauÄe li uÄenici stvarno viÅ¡e koristeći ta pomagala (prava evaluacija joÅ¡ nije napravljena).
Ono Å¡to je objavljeno su meÄ‘upredmetni kurikulum, priruÄnik za nastavnike i digitalni nastavni sadržaji. U ovom kurikulumu sadržaji iz fizike zauzimaju najmanji dio (u odnosu na ostale predmete) s predviÄ‘ena 2 nastavna sata u 7. razredu i 2 nastavna sata u 8. razredu. Nije mi osobito jasno zaÅ¡to je za fiziku predviÄ‘en tako maleni dio poÅ¡to se u fizici informacijske tehnologije mogu integrirati na svakom koraku, od koriÅ¡tenja raÄunala za mjerenje, obradu podataka, simuliranje itd. Ovo je važno pitanje i s obzirom da u istraživanjima iz fizike danas ne možete napraviti niÅ¡ta korisno bez raÄunala.
Nastavne cjeline za 7. razred
Obje nastavne cjeline u 7. razredu predviÄ‘ene su za ponavljanje gradiva, dok se obrada tog gradiva radi odvojeno. Prvo se ponavlja gradivo o mjerenju duljina i ploÅ¡tina, a onda odvojeno ponavljanje o obujmu tijela. PonuÄ‘eni nastavni materijali na portalu Nikola Tesla naÄinjeni su od niza pitanja kroz koje uÄenici mogu prolaziti samostalno za raÄunalom. U oba sluÄaja jedinu prednost od koriÅ¡tenja raÄunala koju uÄenici imaju je vrlo baziÄna razina povratnih informacija poÅ¡to će im sustav reći jesu li su odgovorili toÄno ili ne. Sustav Moodle na kojem se portal Nikola Tesla temelji inaÄe omogućava izradu kvizova koji pružaju detaljnije povratne informacije, npr. nastavnik može predvidjeti uobiÄajene greÅ¡ke zbog kojih uÄenici odabiru neke odgovore pa na bazi toga dati razliÄite povratne informacije, a ne samo toÄno-netoÄno.
Ovo predstavlja znaÄajan problem poÅ¡to mnogi od zadataka imaju dvosmislena rjeÅ¡enja ili rjeÅ¡enja koja bi s uÄenicima trebalo raspraviti. Npr. za nastavnu jedinicu o mjerenju duljina i ploÅ¡tina 1., 2., 4., 5. i 7. zadatak nude takva rjeÅ¡enja. ZaÅ¡to uÄenik u prvom zadatku ne bi mogao izraziti put do Å¡kole u km, nego samo u metrima? Tek uz raspravu s nastavnikom bi se moglo argumentirati da je mudrije takvu udaljenost izraziti u metrima poÅ¡to je udaljenost malena, ali inzistirati da kilometri nisu mjerna jedinica za udaljenost je krivo. U sedmom zadatku oÄekuje se da uÄenik procjeni ploÅ¡tinu lika za kojeg ne zna formulu. Sustav samo 5 cm2 prihvaća kao toÄno, a ne 4,5 cm2 ili neki drugi broj koji je bliže toÄnoj vrijednosti (3Ï€/2 cm2 ~ 4,71 cm2). Ako se vježba procjena onda se oÄekuje raspon odgovora, a ne jedan toÄan odgovor (Moodle inaÄe i to ima kao opciju kod kvizova). ÄŒini mi se da ovakav nastavni sadržaj promovira koriÅ¡tenje “metode uzaludnih pokuÅ¡ajaâ€, tj. nabadanje odgovora dok se ne doÄ‘e do toÄnog. Ukupni dojam je da se sve ovo moglo realizirati i na papiru, uz to da nastavnik pruža detaljnije povratne informacije. Å toviÅ¡e svi zadaci sa pretvaranjem mjernih jedinica su napravljeni baÅ¡ kao da uÄenik radi olovkom na papiru, a ne za raÄunalom spojenim na internet. Ako znate da pretraživaÄ Google ima ugraÄ‘en kalkulator i pretvaraÄ mjernih jedinica dovoljno je napraviti pretragu da bi se dobio toÄan rezultat, no to oÄito nikome nije palo na pamet.
Ovisno o tome kako gledate na koriÅ¡tenje raÄunala, ovo je ili prilika za varanje ili prilika da raÄunalo koristite za ono Å¡to je i namijenjeno. No ako je cilj da uÄenici bolje koriste IKT u fizici ovo je samo propuÅ¡tena prilika.
U skladu s time su i predviÄ‘ene digitalne kompetencije koje bi uÄenici trebali steći nakon ovih nastavnih jedinica. Naime eksplicitno se kao kompetencija navodi “uporaba pripremljenih digitalnih nastavnih materijala iz Fizike baratanjem miÅ¡em i tipkovnicom†(PriruÄnik za nastavnike, str. 112). UÄenike 7. razreda osnovne Å¡kole u 2015. godini treba uÄiti kako klikati miÅ¡em? ÄŒini se. Sljedeća kompetencija je “uporaba digitalnih mjerenja s pomoću miÅ¡aâ€. Ovo se već Äini bolje, poÅ¡to je mjerenje pomoću raÄunala drugaÄije iskustvo od mjerenja fiziÄkim mjernim ureÄ‘ajima. No kad pogledate Å¡to je predviÄ‘eno u toku nastavnog sata i usporedite to sa postojećim nastavnim sadržajima za mjerenje duljine vidjet ćete da ti sadržaji nedostaju. Naime u primjeru pripreme za nastavni sat navedeno je da postoji 9 zadataka, dok ih u objavljenom nastavnom sadržaju postoji svega 7, tako da je upitno jesu li su autori priruÄnika vidjeli konaÄnu verziju materijala na portalu Nikola Tesla. Vjerojatno ne, zato jer sumnjam da bi netko od nastavnika dopustio takvu greÅ¡ku (i sve ovo ranije) pa se postavlja Å¡ire pitanje kako je toÄno CARNet vodio cijeli proces izrade ovih materijala. SliÄna je situacija i s drugim kompetencijama u popisu, dobro izgledaju na papiru, ali ih uz postojeće materijale nije moguće realizirati. U ishodima za tu nastavnu jedinicu stoji (MeÄ‘upredmetni kurikulum, str. 47):
- analizirati ponuÄ‘ene informacije i slaganjem domino ploÄica ponoviti pretvaranje mjernih jedinica
- izabrati informacije potrebne za približno odreÄ‘ivanje duljine meÄ‘imurske granice služeći se raÄunalom.
Meni nije jasno kakve veze ovi konkretni ishodi imaju sa nastavnim planom i programom. UÄenici bi trebali znati pretvarati mjerne jedinice, ali zaÅ¡to baÅ¡ slaganjem domino ploÄica? Nije baÅ¡ da ćete Äesto imati priliku ili potrebu koristiti tu vjeÅ¡tinu. Isto tako u redu je da uÄenici znaju odrediti duljinu nepravilne linije, ali zaÅ¡to baÅ¡ granica meÄ‘imurske županije? Uz ove ishode stoje isto tako vrlo konkretni naÄini provjere, ali imam osjećaj da se prvo osmislilo zadatke za provjeru, a onda prema tome krojilo ishode uÄenja umjesto da je napravljeno obratno. PoÅ¡to priruÄnik sadrži upute za prilagodbu Hrvatskom kvalifikacijskom okviru mislim da se na ovako neÅ¡to trebalo pripaziti. Ono Å¡to je joÅ¡ apsurdnije je Å¡to konkretni zadaci za ove ishode ne postoje u digitalnim nastavnim sadržajima! Ovo je klasiÄni primjer forsiranja koriÅ¡tenja tehnologije samo zato da bi se tehnologija koristila, ali je pritom nemarno zaboravljen dio sadržaja. SliÄne stvari se javljaju i u ostatku sadržaja vezanih uz fiziku.
Nastavne cjeline za 8. razred
Nastavni materijali zamiÅ¡ljeni su kao zatvorena cjelina u kojoj se obraÄ‘uju teme iz elektrostatike, tj. naboji i elektriÄna sila. PoÅ¡to su naboji i njihovo gibanje konceptualno složena tema iz fizike ovo je tematika za Äiju obradu obavezno koristim simulacije uz pokuse s pravom opremom. Naime uÄenici nositelje naboja ne mogu vidjeti pa su raÄunalne simulacije izvrsna pomoć, Å¡toviÅ¡e postoje i istraživanja iz kojih znamo da dobro dizajnirane simulacije mogu biti bolje od realnih pokusa ako želimo razvijati uÄeniÄko konceptualno razumjevanje. Za fiziku zlatni standard predstavljaju simulacije izraÄ‘ene u sklopu Physics Education Technology projekta (PhET) koje su pažljivo izraÄ‘ene, temeljito testirane, njihova uÄinkovitost se redovito istražuje i na stranicama projekta postoji pregrÅ¡t pomoćnih nastavnih sadržaja. Besplatne su, baziraju se na otvorenom kodu i zbog toga je većina PhET simulacija prevedena na hrvatski jezik, pa tako i one za elektricitet. JoÅ¡ samo fali da kuhaju ruÄak i pospreme stan. U priruÄniku za nastavnike (str. 119) ih se preporuÄa za koriÅ¡tenje uz same nastavne sadržaje ponuÄ‘ene na portalu Nikola Tesla, no ti sadržaji po svim kriterijima blijede u usporedbi.
ÄŒisto za primjer, jedna od PhET simulacija je virtualno okruženje u kojem možete od ponuÄ‘enih dijelova sastaviti strujni krug koji se ponaÅ¡a kao pravi, ali možete vidjeti i kako se naboji gibaju Å¡to kod pravog strujnog kruga ne možete. Ako se koristi na pravi naÄin ova simulacija može biti bolja za razvoj konceptualnih znanja, ali pomaže i kod sastavljanja pravih strujnih krugova (proÄitajte istraživanje). Ako ih koristite uz izradu strujnih krugova od agruma i LED lampica uÄenici mogu sami istražiti ponaÅ¡anje strujnih krugova.
Ono Å¡to je dostupno na portalu Nikola Tesla je doslovce preraÄ‘eni tiskani udžbenik koji se umjesto na papiru prikazuje na vaÅ¡em ekranu. Jedino Å¡to vam u fluidnom Äitanju smeta je klikanje koje ste primorani raditi. Vježbajmo klikanje. Da je godina 2005. a ne 2015. joÅ¡ bih mogao shvatiti korist ovakvog sadržaja (PhET je toliko star), ali ako je poanta razvoj digitalnih kompetencija zaÅ¡to se svodimo na zadatke koji se mogu realizirati na papiru? Tako npr. u uvodnoj temi uÄenik na stranici “Dijelovi strujnog kruga†treba povezati elemente strujnog kruga s njihovim realnim izvedbama uz poruku “Hopa! Idemo sastaviti strujni krug!â€. U PhET simulaciji uÄenik bi to stvarno i mogao, ovdje samo povezuje rijeÄi.
Na portalu Nikola Tesla možete spojiti rijeÄi (lijevo), a u PhET simulaciji možete spojiti virtualni strujni krug (desno)
Povrh svega nastavni materijali imaju takvih greÅ¡aka za koje bi mogli imati razumijevanja da se radi o radnoj verziji, ali ovo je predstavljeno kao gotov proizvod. Tako na poÄetku nastavne cjeline o nabojima Äitamo o stvaranju naboja. Sljedeći put kad ću elektrizirati PVC Å¡tap osjećat ću se poput maÄ‘ioniÄara, a u meÄ‘uvremenu ću ipak poÅ¡tivati oÄuvanje koliÄine naboja. Ostatak nastavne cjeline je sliÄno složen s time da je najvažniji dio ove lekcije, a to je elektriÄna sila i njezino ponaÅ¡anje samo izdiktiran u obliku definicije. Nastavne cjeline o elektronima i ionima su takoÄ‘er obraÄ‘ene kao klikabilni udžbenik, a na kraju uÄenici mogu provjeriti svoje znanje u kvizu koji sadrži pitanja iskljuÄivo na razini prisjećanja. SliÄno kao i u sadržajima za 7. razred povratne informacije su minimalne, a postoje i neke greÅ¡ke (npr. atomi su iskljuÄivo neutralni, pa ispada da ioni nisu atomi).
Tehnika narodu
Kao platforma za isporuku digitalnih nastavnih sadržaja koristi se sustav Moodle, ali sami sadržaji su ispod razine onoga Å¡to se može izvesti u Moodleu. Å toviÅ¡e ovo tehnoloÅ¡ko rjeÅ¡enje ubija i ono malo dobrih stvari koje bi ste mogli reći o statiÄnom e-udžbeniku. Ako bi samo dobronamjerno usporedili ove materijale s tiskanim udžbenikom digitalna verzija bi trebala imati prednost zbog lakÅ¡eg prepravljanja i ponovne iskoristivosti. No nastavni sadržaji su izvedeni pomoću Flasha i u Moodle ugurani pomoću SCORM Playera Å¡to znaÄi da ako bi netko i htio popraviti svu ovu hordu greÅ¡aka vjerojatno treba ostaviti joÅ¡ odreÄ‘enu svotu krznatih životinjica Otvorenom uÄiliÅ¡tu Algebra koje je sadržaje izradilo.
Da se vratimo na 2005., godinu kada je ovo trebalo biti objavljeno kako bi se moglo smatrati primjerom dobre prakse. Flash je tada bio najbolje rjeÅ¡enje za izvedbu interaktivnih suÄelja koji se mogu ugraditi u web stranicu. No u meÄ‘uvremenu svjedoÄili smo ravoju dogaÄ‘aja koji Flash u 2015. (pa i koju godinu prije toga) Äine priliÄno Äudnim rjeÅ¡enjem. S HTML5 standardom puno stvari za koje je Flash bio potreban postale su ugraÄ‘ene direktno u osnovu weba, a s razvojem mobilnih ureÄ‘aja pitanje je koliko će Flash joÅ¡ ostati na životu. Tvrtka Adobe koja razvija i održava Flash je joÅ¡ negdje 2011. odluÄila napustiti razvoj za dva najpopularnija mobilna operativna sistema iOS i Android. Da bi koristili iÅ¡ta bazirano na Flashu na mobilnom ureÄ‘aju trebate se upustiti u vraÄanje i crnu magiju, oÄito ćemo morati zaposliti i Å¡kolske vraÄeve ako zaživi projekt e-Å kole. Uopće mi nije jasno zaÅ¡to bi CARNet odobrio izradu nastavnih materijala u tehnologiji za koju je izgledno da će nestati sa lica Zemlje u skorije vrijeme, osim zato da bi ih za par godina dali napraviti ponovno u novoj verziji i potroÅ¡ili joÅ¡ poneÅ¡to novca.
Možda bi i preživjeli da je ovo vrh vrhova onoga Å¡to se može postići sa Flash tehnologijom, ali gledamo u Å¡kolski primjer loÅ¡e oblikovanog korisniÄkog suÄelja. ÄŒak i u danima kad je Flash bio popularniji izbor znalo se da se ne trpa sadržaj cijele web stranice u Flash animaciju, već samo dijelove gdje je bio neophodan za interaktivnost. U ovim nastavnim sadržajima nema niÄeg Å¡to se nije moglo izvesti preko HTML-a, ali ipak gledamo u nepretražive skoÄne prozore. A ako imate vezu na internet koja je manje postojana od frizure sa trovremenskim Taftom dobit ćete ovu poruku:
The SCORM player has determined that your Internet connection is unreliable or has been interrupted. If you continue in this SCORM activity, your progress may not be saved.
You should exit the activity now, and return when you have a dependable Internet connection.
Nadam se da imate bolju vezu nego ja, zato jer se uzbuna diže svakih par sekundi i ne, nije moguće odabrati da se to ignorira, hvala na pitanju.
Na kraju…
U ovih par godina Å¡to radim sa mladim digitalnim generacijama uoÄio sam par stvari. Nedostaje im stvarnih vjeÅ¡tina u koriÅ¡tenju raÄunala za produktivan rad i raÄunala općenito ne doživljavaju kao moćan alat koji znaÄajno diže produktivnost i omogućava obavljanje zadataka koje se “olovka i papir†metodom ne bi mogli rijeÅ¡iti. Ne vidim kako bi ovi materijali trebali pomoći u rjeÅ¡avanju tog problema. UÄenici će i dalje biti u poziciji pasivnih upijaÄa informacija koji efikasno klikću miÅ¡em ili tapkaju po ekranima osim ako ih nastavnici ne usmjere na neÅ¡to drugo. Ali za to neÅ¡to drugo su nam ovakvi sadržaji bespotrebni.
Ono Å¡to specijalno smeta je Å¡to je na ovu priÄu potroÅ¡ena znaÄajna svota od 436.901,07 EUR da bi se dobilo proizvod koji oÄito treba znaÄajnu doradu, a i onda bi bilo upitno kako bi ispunio svrhu. Nekako mislim da je dio sredstava koji se uložio u fiziku mogao bolje iskoristiti na prijevod ostatka PhET simulacija, ili recimo na prijevod Trackera te razvoj priruÄnika za nastavnike koji bi se koncentrirao na efikasnu integraciju tih digitalnih pomagala u nastavu. Ali zaÅ¡to bi koristili postojeća Open Source rjeÅ¡enja, onda ne bi mogli potroÅ¡iti dovoljni dio predviÄ‘enog iznosa. Možda bi upalila direktna donacija PhET-u kako bi mogli prepraviti joÅ¡ svojih starih simulacija raÄ‘enih u Javi u HTML5 simulacije.
Na zavrÅ¡noj konferenciji projekta koju sam spomenuo na poÄetku, Darko Tot, naÄelnik sektora za programe EU pri MZOS-u je izjavio:
“Ovi meÄ‘upredmetni kurikuli mogu biti polaziÅ¡na toÄka za daljnje razvijanje kurikula i za druge predmete, kako bi unaprijedili aktivno i samostalno uÄenje u osnovnoj i u srednjoj Å¡koli, pogotovo u strukovnim programima. No, pravi posao tek poÄinje kad se svi vratimo u svoje institucije. Jer tad treba aktivno krenuti u obrazovni marketing kako bi svi uÄenici za koje su ovi sadržaji pripremljeni zaista i poÄnu koristiti te materijale na koje možemo biti ponosni.â€
Ovi nastavni i pomoćni materijali izgledaju kao da su napravljeni na brzinu. Iskreno sumnjam da radne skupine nastavnika nisu pohvatale sve ove greÅ¡ke, no pitanje je da li je to netko pokuÅ¡ao ispraviti. Mislim da bi bolji savjet bio da uÄenicima ni ne kažete da ovi materijali postoje. A ako je ovo najava za to kako će izgledati razrada novih predmetnih kurikuluma prema strategiji obrazovanja sretno nam bilo. NiÅ¡ta nije beskorisno, barem može poslužiti kao loÅ¡ primjer.
Ivan Novosel, nastavnik fizike i informatike
“Ovi nastavni i pomoćni materijali izgledaju kao da su napravljeni na brzinu.”
To je istina, jer projekt koji je trebao trajati nekakvih 18 mjeseci kao što su oni napisali, je zapravo trajao možda 7-10 mjeseci ako se dobro sjećam zbog raznih odustajanja voditelja projekata i prebacivanja odgovornosti s jedne osobe na drugu.
A zar je sedam do deset mjeseci malo? U toliko vremena 40 ljudi mogu napraviti barem deset puta više nego što je objavljeno.
Kolega, svaka Äast na osvrtu-potpuno se slažem sa svime Å¡to ste napisali.
Materijali su loši i nikakav nedostatak vremena to ne može opravdati, a pogotovo se nedostatkom vremena ne mogu opravdati greške i tradicionalni pristup nastavi.
Å to se tiÄe phet materijala, oni su odliÄni, a pogotovo je dobro to Å¡to se sada prevode u html5, obzirom da materijala u htmlu5 nema meÄ‘u prijevodima na stranici phetcolorada napravila sam svoju stranicu gdje smjeÅ¡tam prevedene simulacije-stranica je joÅ¡ u kupusu, jer istovremeno radim i materijale iz matematikeke, ali podijeliti ću link-možda vam može koristiti:
https://dl.dropboxusercontent.com/u/228173049/fizika/stranica%20fizika.html
takoÄ‘er, ako se netko želi pridružiti, napisati kakvu karticu teksta, ima prijevod kakve simulacije neka se slobodno javi 🙂 🙂
malo sam nejasno napisala: na svoju stranicu stavljam html5 phet simulacije koje sam prevela na hrvatski.
phet simulacije u htmlu5 naravno imate i na stranici phetcolorado, ali među prijevodima na ostale jezike još nema html5 simulacija, nego su te prevedene simulacije u javi.
O pa ovo je dobro znati, hvala na linku i bravo za trud 🙂 Ja uglavnom koristim one napravljene u Javi poÅ¡to su ove za HTML5 zapravo i suÄeljem dizajnirane za mobilne ureÄ‘aje (iako se fino ponaÅ¡aju i na raÄunalu). U Å¡koli imam laptope koje mogu donesti u neku uÄionicu, ne tablete pa mi je to joÅ¡ uvijek bolji izbor.
Mi imamo u Å¡koli tablete, a i neki uÄenici imaju problema kod kuće s javom-ne znaju ju instalirati itd.
Ali koristim i prevodim ako treba i sim. u javi.
Naša škola je u projektu škole 2.0, i tehnika je tu, ali sve ostalo je po principu: snađi se. Gledajući ovo što su sad napravili mogu samo reći: i bolje je tako.
ICTC na Tesli – 7 lekcija a napravljeno je loÅ¡ije od najloÅ¡ijeg udžbenika pisanog na obiÄnom papiru. Od interakcije nema ni naznaka. Kad kažemo promaÅ¡aj, onda je to jako ublaženo. To je prava obrazovna elementarna nepogoda. To je gore nego da nisu napravili niÅ¡ta. To je ismijavanje uÄenika i nastavnika. To je bacanje novca u vjetar.
Sedam apleta u GeoGebri, ugrađenih u HTML uz nešto JavaScripta moglo bi se napraviti za sedamnaest dana (ne mjeseci koliko su navodno oni radili) i bilo bi sedam puta bolje od ovog jada. Interaktivno, ljepše, korisnije. Sramota za sve one MZOS-ovce koji ovo nazivaju ulaskom nastave u digitalno doba. Sramota za sve novinare koji o ovome pišu pozitivno, sramota za sve nastavnike fizike koji ovo ne gledaju i ne iznesu svoje mišljenje!
Nedeljko, mislite da ovi iz Algebre znaju za GeoGebru 🙂 Oni su najveći proizvoÄ‘aÄ elearning materijala starog kova, tj. fino upakirani objekti uÄenja i sliÄne stvari, ali mislim da su ovime pokazali da unatoÄ tome nemaju znanja i sposobnosti za iÅ¡ta viÅ¡e.
Možda su i saznali jer je radna skupina za matematiku koristila GeoGebru za izradu slika koje su onda ubacivali u Flash (kao da se u flashu ne može nacrtati trokut!) ali i nekoliko živih apleta postoji na koje iz flash slajdova linkaju. InaÄe, dok se nisam osobno obratio helpdesk službi te stranice nisu funkcionirale. Nameće se pitanje koja je kvaliteta pilotiranja bila kad ni takve greÅ¡ke nisu otklonili!
Reagirajte svi, pišite Ministarstvu-gosp. Totu, Carnetu..
Carnetu sam već poslala mail, pisati ću i ostalima. Ne zbog toga Å¡to bih oÄekivala da će me uzeti za ozbiljno (fućka se njima svima Å¡to uÄitelji misle), već iz razloga da meni bude lakÅ¡e i da im dam do znanja da nismo mi toliko blesavi koliko oni misle da jesmo.