(Novi list) Godinama su službenici i namjeÅ¡tenici iz ministarstava bježali u agencije, zavode i fondove zbog većih plaća, dodataka na plaće i stimulacija i nemali broj njih na taj je naÄin Äak udvostruÄio svoja mjeseÄna primanja iako nije promijenio poslodavca, odnosno primao je i dalje plaću iz državnog proraÄuna. Na taj naÄin u 172 agencije, fonda, zavoda ili centra nakupilo se oko 22 tisuće zaposlenih. No, trend se poÄeo mijenjati i u nekoliko smo ministarstava dobili informaciju da se njihovi nekadaÅ¡nji zaposlenici žele vratiti na svoja radna mjesta. Posljedica je to Vladine najave o ujednaÄavanju plaća za sve zaposlene koji plaće dobivaju iz proraÄuna, ali i prijetnje da bi neke agencije mogle biti ukinute.
– Zbog toga Å¡to su u agencijama plaće bile i do 50 posto viÅ¡e naÅ¡e je ministarstvo ostalo bez nekih važnih kadrova, ali kako Vlada već poÄinje ujednaÄavati plaće, neki naÅ¡i ljudi žele se vratiti, povjerio nam se jedan ministar.
A posao na ujednaÄavanju plaća u agencijama, zavodima, fondovima i centrima s plaćama u državnoj upravi za poslove iste složenosti odraÄ‘uje Ministarstvo uprave. Oni su zasad od svih ministarstava prikupili podatke o 172 ustanove, ali ne samo o plaćama i broju zaposlenih nego i o broju službenih automobila, zakupu prostora, troÅ¡kovima tog zakupa, poÅ¡tanskim i telefonskim uslugama, službenim putovanjima, prekovremenim satima…
Odstupanje plaća
Na naÅ¡e pitanje u koliko tih agencija, zavoda i fondova plaće odstupaju od plaća u državnoj upravi ili javnim službama, iz Ministarstva uprave odgovorili su da su prosjeÄne plaće u svakom od tih tijela usporedili s prosjeÄnom bruto plaćom u Ministarstvu uprave i da se pokazalo da su u 89 institucija, odnosno u viÅ¡e od polovice, bruto plaće veće od one u Ministarstvu uprave, Å¡to znaÄi da su njihove prosjeÄne bruto plaće veće od deset i pol tisuća kuna, Å¡to je neto plaća neÅ¡to manja od osam tisuća kuna. Negdje su bruto plaće veće tek nekoliko stotina kuna od toga, a negdje su veće i po tri ili gotovo Äetiri puta. No, to ne znaÄi da se plaće za ista radna mjesta toliko razlikuju jer je rijeÄ o prosjeÄnoj plaći, koja u pojedinoj instituciji može biti veća zato Å¡to ona zapoÅ¡ljava uglavnom visokoobrazovani kadar.
Pravu sliku toga koliko plaće za ista radna mjesta i istu složenost poslova u agencijama odustupaju od onih u državnoj upravi dat će tek upravni nadzor što ga svako ministarstvo provodi po svakoj agenciji, zavodu ili fondu u svome resoru, a podatke prikuplja Ministarstvo uprave.
Resorna ministarstva su poÄela upravni nadzor usklaÄ‘enosti plaća, odnosno internih akata kojima su one propisane s važećim propisima. Rok za dovrÅ¡avanje upravnog nadzora je 5. rujna ove godine, nakon Äega će se, ukoliko se ukaže potreba, pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o plaćama u javnim službama te Uredbe o radnim mjestima i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, objaÅ¡njavaju iz Ministarstva uprave. Tako će se ujednaÄiti sva radna mjesta i koeficijenti u javnoj upravi temeljem kriterija složenosti posla, odnosno plaće će se izjednaÄiti koliko je to moguće.
Previsoki koeficijenti
Po pojedinim ministarstvima ne žele govoriti Å¡to je pokazao njihov upravni nadzor, odnosno koliko odstupaju plaće u njihovim agencijama od onih u državnoj upravi, odnosno od samog zakona o plaćama u javnim službama. MeÄ‘utim, kako smo neslužbeno doznali u Ministarstvu regionalnog razvoja, upravni je nadzor pokazao da koeficijenti za pojedina radna mjesta, o kojima najviÅ¡e ovise plaće svakog pojedinog zaposlenog, u njihovim agencijama nisu u skladu sa Zakonom o plaćama u javnim službama, odnosno da su viÅ¡i od maksimalno propisanih. Tako je, primjerice, prema zakonu najveći koeficijent kojeg netko može imati 3,5 i on se množi s osnovicom za izraÄun plaća koja je neÅ¡to veća od 5,8 tisuća kuna, a u Agenciji za regionalni razvoj i u SrediÅ¡njoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU) pronaÄ‘eni su veći koeficijenti, Äak do 4,26. Uz to probijeni su i maksimalni koeficijenti za ljude sa srednjom struÄnom spremom i za one s viskom struÄnom spremom.
Koliki je nered vladao u agencijama, možda nabolje govori Äinjenica da vozaÄ u SAFU-u ima koeficijent za izraÄun plaće 0,90 dok je koeficijent za vozaÄa u Agenciji za regionalni razvoj, a oboje su u istom resoru, 1,25, Å¡to je plaća koja odgovara poÄetniku u državnoj upravi s visokom struÄnom spremom. Uz to, u Agenciji za regionalni razvoj božićnica i regres su viÅ¡e nego dvostruko veći od božićnice i regresa zaposlenih u javnom sektoru. Dok službenici, lijeÄnici, sestre i profesori imaju božićnicu i regres od po 1.250 kuna, ona je u toj agenciji 50 posto osnovice za izraÄun osnovne mjeseÄne plaće, odnosno neÅ¡to je manja od tri tisuće kuna.