(VeÄernji list) Hrvatski su uÄenici ispod prosjeka u razumijevanju sadržaja koji Äitaju i u matematiÄkom povezivanju, pokazali su rezultati PISA istraživanja o kojemu su u utorak raspravljali struÄnjaci iz obrazovanja za okruglim stolom u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
Dobri u prirodoslovlju
Rezultati su stari tri godine, no prethodna ih vlast nije uzimala u obzir, a sadašnji resorni ministar Željko Jovanović poželio je analizu rezultata iskoristiti da izradi strategiju znanosti i tehnologije.
– UÄenik ÄetverogodiÅ¡nje strukovne Å¡kole dvije je godine u zaostatku od prosjeÄnog Kineza (ispitani su uÄenici Å angaja, Hong Konga i Macaoa, nap. a.) u ÄitalaÄkoj pismenosti. ViÅ¡e od Äetvrtine uÄenika smatra da je Äitanje gubitak vremena, a 46 posto Äita ako mora. Ponadali smo se da su barem zainteresirani za Äitanje novina, jer ih je 71 posto reklo da ih Äita, no ispalo je da 58 posto mladih zapravo ciljano traži neku informaciju – rekla je Michelle BraÅ¡ Roth, voditeljica istraživanja.
U anketi koja se provodila u sedamdeset i Äetiri zemlje sudjelovali su 15-godiÅ¡njaci, a zadatak im je bio, primjerice, logiÄki “izvući†traženi podatak s deklaracije ili prema tekstu odgovoriti na kojoj stanici metroa presjesti. ViÅ¡e od 20 posto nije uspjelo postići osnovnu razinu ÄitalaÄke pismenosti. JoÅ¡ su loÅ¡iji u matematiÄkoj pismenosti gdje osnovnu razinu nije preÅ¡lo 27 posto, odnosno zaostaju Äetiri godine obrazovanja od prosjeÄnog Kineza. U tom su dijelu bila pitanja poput preraÄunavanja jedna valute u drugu uz zadani teÄaj. Najbolji su naÅ¡i uÄenici u prirodoslovlju, gdje ih je osnovnu razinu zadovoljilo 80 posto.
– Problemi koje u uÄenju vide uÄitelji su markiranje, nepoÅ¡tovanje nastavnika, preniska oÄekivanja nastavnika i nedostatak audiovizualne opreme – objasnila je M. BraÅ¡ Roth.
“Bubaju†formule
S druge strane roditelji kao pozitivnu stranu hrvatskoga Å¡kolstva vide to Å¡to Å¡kole pred djecu stavljaju visoke zahtjeve te istiÄu da su zadovoljni disciplinom, sadržajem i metodama rada.
Sudionici okruglog stola sugerirali su da treba promijeniti edukaciju nastavnika, da matematiku treba upotrijebiti za razvoj razumijevanja, a ne da se samo “bubaju†formule, te da se trebaju više cijeniti nastavnici i omogućiti im bolji položaj u društvu.
Kod nas uspjeÅ¡no Äak 84 % djevojÄica i 95 % gimnazijalaca
PISA istraživanje služi vladama da mjere pripremljenost mladih za život i poslove koji ih oÄekuju te da prilagode obrazovnu politiku za poboljÅ¡anje sustava te povezivanje s gospodarstvom. U tome su se dosad uspjeÅ¡nima pokazale Finska, Poljska i Estonija, a sve zemlje pred sebe stavljaju ciljeve koje svake tri godine mjere. U Hrvatskoj su meÄ‘u najuspjeÅ¡nijima Äak 84 posto djevojÄica i 95 posto gimnazijalaca.