UÄitelji i nastavnici okupljeni na Facebook grupi Å kolska zbornica uputili su danas otvoreno pismo prosvjetnim sindikatima i Ministarstvu obrazovanja. Mreža Nastavnici organizirano podržava kolege u potpunosti. Na pismo je u vrlo kratkom roku odgovorio sindikat Preporod. Oba pisma prenosimo u cijelosti.
PoÅ¡tovana ministrice Divjak, poÅ¡tovani Äelnici sindikata,
u Facebook grupi Å kolska zbornica, koja okuplja uÄitelje i druge struÄnjake povezane s obrazovanjem iz cijele Hrvatske, provedena je anketa na temu spremnosti uÄitelja za sudjelovanje u Å¡trajku, Äiji bi cilj bio povećanje uÄiteljske plaće na razinu koju kao visokoobrazovani struÄnjaci zaslužujemo.
Na uzorku od 1351 uÄitelja, njih 98,7 % (1333 uÄitelja) izjavilo je kako je bezuvjetno spremno na sudjelovanje u Å¡trajku. Petnaest je uÄitelja (1 %) spremno za sudjelovanje u Å¡trajku u sluÄaju da isti bude plaćen, dok tek troje uÄitelja smatra kako trenutaÄno nije prikladno vrijeme za Å¡trajk.
Mogli biste se, poÅ¡tovana ministrice i Äelnici sindikata, zapitati odakle tolika želja meÄ‘u uÄiteljima za Å¡trajk, budući da se ministrica u medijima hvali kako je za vrijeme njenoga mandata doÅ¡lo do znaÄajnoga rasta uÄiteljskih plaća!
Odgovor, na žalost, svi dobro znamo – ministrica manipulira Äinjenicama.
Kod navedenog „rasta“, dio je rezultat dogovora predstavnika sindikata javnih službi s Vladom Republike Hrvatske i to na pregovorima na kojima nitko iz Ministarstva obrazovanja nije ni sudjelovao.
Drugi je dio rezultat dogovora postignutoga prije viÅ¡e od deset godina, a s Äijom se primjenom dobrano probio zakonski rok, Äime su novÄano oÅ¡tećeni svi uÄitelji, iako za to nitko od vladajućih nije odgovarao.
Ako su se kakva-takva dva rasta plaće dogodila, zaÅ¡to su uÄitelji joÅ¡ uvijek tako nezadovoljni!?ProsjeÄna neto plaća u Republici Hrvatskoj za 2018. iznosila je 6.242,00 kune, dok je prosjeÄna plaća za Grad Zagreb iznosila 7.236,00 kuna.
Hrvatski je uÄitelj, dakle, kao visokoobrazovani struÄnjak zaposlen u struci na radnome mjestu koje je državi, navodno, strateÅ¡ki bitno, plaćen manje od prosjeÄne plaće za Republiku Hrvatsku.
UÄiteljska plaća može neznatno rasti s godinama staža, napredovanjem u status uÄitelja mentora ii savjetnika i sliÄno, ali gotovo sigurno neće narasti do razine prosjeÄne plaće za Grad Zagreb.
PoÅ¡tovana ministrice, poÅ¡tovani Äelnici sindikata, željeli bismo Äuti Å¡to vi mislite o tome kolika bi uÄiteljska plaća, u odnosu na prosjeÄnu plaću u državi, trebala biti?
Smatramo kako bi hrvatski uÄitelj, s obzirom na navedene kvalifikacije i odgovornost posla te negativan trend odlaska najboljih struÄnjaka, trebao biti plaćen 30 % viÅ¡e od prosjeÄne plaće u državi te bi na taj naÄin trebalo definirati i uÄiteljsku plaću.
Konkretno bi to znaÄilo da poÄetna uÄiteljska plaća treba iznositi 8.114,00 kuna, Å¡to bi dodatno trebalo znaÄajno rasti s napredovanjima i godinama radnoga staža.
Na godiÅ¡njoj razini to bi iznosilo neÅ¡to manje od milijardu i pol dodatnih kuna iz proraÄuna.
Znamo Å¡to ćete reći – da „taj novac jednostavno nemamo“.Na sreću, imamo dobre vijesti za vas – novca itekako ima!
ProraÄunski rashodi samo od 2018. do 2019. narasli su za sedam milijardi kuna. Dakle, da ste samo 20 % rasta proraÄuna za tekuću godinu potroÅ¡ili na vama navodno strateÅ¡ki bitan resor, imali biste uÄitelje s pristojnim plaćama.
Isto biste mogli postići i da primjerice smanjite izdvajanja za povlaÅ¡tene mirovine za 20 %, a ne moramo ni pomisliti koliko bi se tek novca dobilo kada biste uz priÄanje o “racionalizaciji Å¡kola†poÄeli, primjerice, govoriti o racionalizaciji općina i županija.
Novca itekako ima, pitanje je samo koji su vam prioriteti.
Prema onome Å¡to vidimo iz medija, Äini se kao da dostojanstvo uÄitelja trenutno nije visoko na ljestvici prioriteta.
Vrijeme se troÅ¡i na promoviranje uÄiteljskih „online edukacija“, na kojima su mentori zaposleni izvan natjeÄaja. Nitko ne zna koliko su plaćeni, a ponekad educiraju druge o temama za koje nisu struÄni.
Vrijeme se troÅ¡i na to da se za svaku pronaÄ‘enu lažnu diplomu radi velika PR objava, koja mora ići u sve medije. Provjere diploma svakako pozdravljamo, ali, samo za usporedbu, meÄ‘u zaposlenicima Å¡kola do sada ste u postotku pronaÅ¡li oko dvije stotina puta manje lažnih diploma nego ih je svojevremeno pronaÄ‘eno meÄ‘u zaposlenicima ZagrebaÄkoga holdinga.
Vrijeme se troÅ¡i i na beskonaÄne nabave Äesto loÅ¡e raÄunalne opreme, dok se u mnogim Å¡kolama zidovi raspadaju, na neznanstvene ankete „zadovoljstva†uÄitelja Å kolom za Život, na skupove na kojima se uÄitelje tjera da plješću u ritmu glupavih pjesmica. Vrijeme se, na žalost, troÅ¡i Äak i na to da nakon javnog istupa jedne uÄiteljice protiv stava savjetnice iz Agencije za odgoj i obrazovanje ista Agencija u nadzor uÄiteljici Å¡alje upravo tu savjetnicu.
Troši se vrijeme, a još se više troši i novac.Ne mislimo kako će ovo pismo naići na pozitivne reakcije iz sindikata, a još manje iz Ministarstva.
Ali, sjetite se kako je ovo pismo poÄelo. Manipulacije PR Ministarstva proÄitane su, a ako se sindikati unutar zakonskih okvira ikad pokrenu – za Å¡trajk smo spremni!S poÅ¡tovanjem,
Älanovi grupe Å kolska zbornica
6. svibnja 2019.
Odgovor sindikata Preporod objavljen je na njihovoj web stranici.
Poštovane kolegice i kolege!
Glavnina onoga Å¡to ste poruÄili Ministrici i Äelnicima sindikata stoji. Dijelimo VaÅ¡a promiÅ¡ljanja o zaostatku naÅ¡ih plaća, „nedostatku novca“ u proraÄunu, edukacijama, ponaÅ¡anjima pojedinih „savjetnika“.
Jedino s Äime se ne možemo složiti jest eskulpiranje Ministarstva znanosti i obrazovanja od odgovornosti za visinu naÅ¡ih plaća. U pregovorima o visini osnovice naÅ¡ih plaća sudjelovali su ministrica Blaženka Divjak (neredovito) i pomoćnik Stipe Mamić (redovito). Uloga potonjeg u pregovorima bila je iznimno važna.
Jedini koji su odgovorniji Äak i od prosvjetnih vlasti su Å¡kolski sindikati koji su, kao Å¡to je svima poznato, zajedno s drugim sindikatima, Sporazum potpisali i time „zacementirali“ naÅ¡e plaće na ovoj razini. Kao Å¡to Vam je takoÄ‘er poznato, Sindikat Preporod nije pristao na ponudu Vlade te je organizirao i jednosatni Å¡trajk kojim je iskazano nezadovoljstvo vladinom ponudom.
ZaÅ¡to su sindikati odgovorniji za naÅ¡ materijalni položaj Äak i od Vlade? Zato Å¡to bez sindikalnog pristanka nema ni kolektivnih ugovora niti sporazuma. A kako svakoj vladi iz razliÄitih razloga trebaju sporazumi sa sindikatima, sindikati su potpisivanjem i kolektivnih ugovora i sporazuma, u kojima je regulirana visina plaće, odustali od zahtjeva za praviÄnim plaćama. Sindikat. Preporod, kao Å¡to znate, bez obzira na posljedice, nije potpisao ni granske kolektivne ugovore, niti sporazum o osnovici plaće.
Vezano uz odaziv Å¡trajku koji, kolegice i kolege, spominjete, podsjetio bih Vas na pouzdaniju anketu od VaÅ¡e, koju smo u Preporodu proveli u studenom proÅ¡le godine. Jednosatnom Å¡trajku odazvalo se tada oko 70% naÅ¡ih Älanova. Za viÅ¡i postotak od ovoga trebalo bi se raditi o jako dobro osmiÅ¡ljenoj sindikalnoj akciji u kojoj bi sudjelovali svi Å¡kolski sindikati.
Do stvarne promjene položaja naÅ¡e profesije, kolegice i kolege, može doći samo uz pomoć dobro organiziranog i dugotrajnog Å¡trajka zaposlenih. Preporod je, zbog razloga Å¡trajka i meÄ‘usindikalne solidarnosti, sudjelovao Äak i u katastrofalno organiziranim Å¡trajkovima pokrenutim od strane drugih sindikata. Na žalost, u pogledu Å¡trajka, zbog toga Å¡to djelujemo u svega 375 Å¡kola i imamo samo 9 tisuća Älanova, u ovome trenutku mi samostalno nismo u stanju napraviti viÅ¡e od onoga Å¡to smo upriliÄili 28. studenog proÅ¡le godine.
Iznimno poÅ¡tujemo sve napore koje vi, kolegice i kolege, iz „Školske zbornice“, uostalom kao i kolegice i kolege iz „Nastavnici organizirano“ Äinite u poboljÅ¡anju ukupnog stanja u naÅ¡em Å¡kolstvu. Zajedno s Vama, organizirali smo i prosvjed 15. prosinca, na koji smo iznimno ponosni. Otvoreni smo za svaki vid suradnje i u budućnosti.
Želimo Vam svako dobro, puno uspjeha u radu i srdaÄno Vas pozdravljamo.
Željko Stipić, Sindikat Preporod
KirurÅ¡ki precizno secirana situacija u sustavu od strane kolega iz Zbornice i relativno toÄan i korektan odgovor kolege Stipića. Ono Å¡to jest problem je mzo i većinski sindikati, mlinski kamen oko vrata Å¡kolstvu.