Pitanja ministrici Blaženki Divjak

16/01/2018

Za danas, utorak, 16. siječnja, najavljen je Prvi Facebook live intervju ministrice obrazovanja Blaženke Divjak na kojemu će ministrica odgovarati na pitanja koja joj uputi javnost. U Mreži Nastavnici organizirano smo se potrudili i sastavili određen broj pitanja s pojašnjenjima na koja se nadamo da ćemo dobiti odgovor. Pitanja smo proslijedili službenim kanalima, a stavljamo ih i ovdje, radi transparentnosti i arhiviranja.

Nadzor/Inspekcija

Smatrate li da je neophodno kreirati Nacionalnu strategiju nadzora u sustavu odgoja i obrazovanja (stručno-pedagoški nadzor, inspekcijski nadzor, financijski nadzor te vanjsko vrednovanje obrazovanja) u kojoj bi se stavilo težište na savjetodavno-instruktivno pružanje stručne pomoći učiteljima u unapređivanju nastave (osuvremenjivanje odgojno-obrazovnog procesa), a ne izričito na kontrolu provedbe birokratsko-administrativnog dijela posla (primjena propisa i propisane dokumentacije)?

Ovaj prijedlog, kao i ideju da cjelokupan školski nadzor provodi jedna institucija (a ne Ministarstvo, Agencija, uredi državne uprave, osnivač itd.), inicirao je viši savjetnik za ravnatelje škola, Mario Rogač, prof. u Odjelu za stručno-pedagoški nadzor u Agenciji za odgoj i obrazovanje koji naglašava da bi nadzor trebao biti sustavan i redovit, a izvanredni nadzor po prijavi trebao bi biti izniman i rijedak.

Ako je nakon provedbe nadzora na temelju anonimnih prijava, uglavnom roditelja učenika, nalaz nadzora pozitivan za učitelja, zašto se ne pozove na odgovornost anonimnog prijavitelja?

Naime, ako nadzor koji je upućen po pritužbi roditelja ne pronađe propuste u radu učitelja protiv kojeg je roditelj podnio prijavu i utvrdi se nadzorom da je roditeljska pritužba neutemeljena – ne dogodi se nikome ništa. To ohrabruje i potiče roditelje na prijavljivanje učitelja makar ono bilo i neutemeljeno i takvo je prijavljivanje usmjereno na stvaranje pritiska na učitelja. Trebala bi postojati odgovornost prijavljivača za neutemeljeno prijavljivanje.
Nadzor bi morao biti usmjeren na instituciju, a ne na pojedinca, a osim toga nužno bi bilo odrediti minimalne i optimalne standarde znanja učenika.

Razmišljate li o povećanju broja savjetnika kako bi se omogućila kvalitetnija skrb o stručno-pedagoškom usavršavanju učitelja i pripravnika pri čemu bi se vodilo računa o kriterijima izbora savjetnika (postoje savjetnici koji nisu radili u nastavi)?

Učitelj kojem nadzor utvrdi da nije imao propusta i da je roditeljska prijava neutemeljena ne dobije ni roditeljsku ispriku i ima biti sretan što nije kriv. S druge strane, učitelju kojem se ustanovi gomila ozbiljnih propusta jednako se tako dogodi – ništa! Čemu uopće taj nadzor i inspekcija služe?

Rad ravnatelja, profesionalizacija ravnateljske djelatnosti/licenciranje ravnatelja, nadzor rada ravnatelja

Poduzimate li korake u rješavanju ključnih problema vezanih uz rad ravnatelja, npr. u području načina izbora i imenovanja ravnatelja (određivanje posebnih uvjeta i kriterija za izbor ravnatelja, osim radnog iskustva te provjere znanja kandidata za ravnatelja)?

Neophodno je poznavanje zakona i pravilnika, ne samo direktno vezanih uz obrazovanje, nego i uz postupke prilikom nasilja, zakone o zapošljavanju, Etički kodeks, i slično. Ne postoji osposobljavanje ravnatelja škola prije stupanja na dužnost ravnatelja, u prvom mandatu izostaje mentorska pomoć tijekom rada, a niti dalje ne postoji redoviti stručno-pedagoški nadzor rada ravnatelja.

Kada ćete uvesti licenciranje ravnatelja?

Razmišljate li uvesti mjesto pomoćnika ravnatelja kao njegovog prvog suradnika jer opseg poslova i odgovornost koji se stavljaju pred ravnatelje nadilazi mogućnost kvalitetnog upravljanja školom? Pozitivan primjer nalazimo, primjerice, u Njemačkoj, gdje ravnatelj ima više suradnika, ali svi i dalje rade u nastavi, uključujući i samog ravnatelja. Smatramo da je apsolutno neophodno licenciranje, i to u vidu višemjesečnog osposobljavanja, upoznavanja s pravilima i zakonima, osnovama komunikacije i dr.

Zbog specifičnosti posla, učitelji i nastavnici veliki dio svojih obaveza obavljaju od kuće, čemu je razlog i nepostojanje kabineta te negrijanje škola u dane kada nema nastave, a pojedini ravnatelji inzistiraju na pojavljivanju i provođenju određenog broja sati, bez konkretnih obaveza ili organiziranog usavršavanja u školi. Također, nastavnici u srednjim školama nemaju mogućnost slobodnih dana temeljem neiskorištene dnevne pauze, kao što je to slučaj u osnovnim školama. Obaveze bi se konkretnije trebale utvrditi kroz ostale poslove, kako bi se točno znalo što, koliko i gdje nešto treba obaviti. Također, postoje primjeri u brojnim zemljama gdje su prosvjetni djelatnici izuzeti iz sheme 30-dana-godišnjeg upravo zbog specifičnosti zanimanja.

Što namjeravate napraviti da prestane zloupraba stavke “ostali poslovi”? Trenutno u to ulaze:
– održavanje računala i izrada i ažuriranje školske mrežne stranice
– prikupljanje raznoraznih novčanih sredstava kuhinja, kazalište, osiguranje
– ispitni katalozi
– čuvanje putnika jedan školski sat u tjednu, a ne smije se pisati u evidenciju radnog vremena jer nije neposredni rad
– čuvanje učenika za vrijeme nastave vjeronauka, njemačkog (razredna nastava)
– inventura školske imovine (klupe, stolice, ormari…)

Materijalni uvjeti  u školama

Kada će se smanjiti ekstremna raznolikost u opremljenosti škola te posljedično nejednakim uvjetima za rad koji ne prate Pedagoški standard donesen prije 10 godina? Ne mislimo ovdje samo na opremanje škola informatičkom opremom već i opremanje kabineta za kontinuirano reklamirane STEM predmete (fizika, kemija, biologija, matematika, tehnička kultura) te nepostojanje stručne literature u školi, opremljenost knjižnica s lektirnim naslovima itd. Kada bi bili osigurani opremljeni kabineti za aktive u školama (prostor, internet, stručna literatura i dr.), učitelji ne bi svoj posao morali nositi kući!

Dok se neke škole još uvijek zagrijavaju krutim gorivom, stropovi se urušavaju i postoji nasušna potreba za obnovom infrastrukture, ne postoji internet u školi, rad se odvija u čak tri smjene, druge ne oskudijevaju u visokim tehnologijama poput interaktivnih ploča i dr.

Navodimo par izjava učitelja s grupe na postavljeno pitanje: Što vas žulja u prosvjeti?:

“Materijal za rad. Ako planiram nešto raditi, jer nastava mora biti zanimljiva, većinu sama kupujem, a nisam sigurno jedina koja to tako radi.”

“Ja bih najobičniji projektor i dvd uređaj, ali to se nekima čini znanstvenom fantastikom da se uzme za nastavu stranog jezika, da ju se učini zanimljivom, da ju se proširi, poboljša …”
Ja bih tamne zavjese da se u sunčane dane vidi što je na platnu. Ah, pusti snovi…”

Objektivno vanjsko vrednovanje obveznog obrazovanja

Upisi u SŠ/mala matura

Zašto roditelj ima pravo zanemariti/zatajiti preporuku profesionalne orijentacije pri upisu u srednju školu? Nije li po Zakonu o odgoju i obrazovanju roditelj dužan omogućiti djetetu obrazovanje u skladu s njegovim mogućnostima? Zašto je ukinut bodovni prag, pa se, primjerice, u manjim sredinama doslovce učenici s dovoljnim uspjehom upisuju u tehnička zanimanja, pa čak i gimnazije?

Smatrate li neophodnost uvođenja male mature na kraju osnovnoškolskog obrazovanja kao dobar poticaj suzbijanja inflacije odlikaša? Ukoliko ne, molimo argumentaciju bez navođenja male mature kao “ispita visokog rizika” i “prevelikog stresa za učenike”; oba argumenta su već beskonačno puta pobijena jer, ukratko, ne uzimaju u obzir realnu situaciju, stvaran svijet i konačni cilj školovanja da se djeca pripreme za stvaran život.

Također smatramo da je nužno kontinuirano vanjsko vrednovanje znanja koje bi bilo obavezno, bilo kvartalno ili polugodišnje. Ovdje mislimo na osnovne škole kojima je svima program isti. To bi značajno smanjilo pritisak na nastavnike kod zaključivanja ocjena što se pretvorilo u nacionalni sport.

Apsurdna papirologija

Do kada će se inzistirati na ispisivanju beskonačne količine papira i tablica koje nikad nitko ne gleda, pisanja istih stvari na više mjesta, evidencija, tablice, izvješća, očitovanja, zapisnika, još tablica, popisa, listi, upravnih postupaka, programa, mjesečnih, godišnjih, tjednih, analiza, rubrike, i onda još malo tablica?

Apsolutna nebriga o učinkovitijoj raspodjeli nastavnika prema mjestu stanovanja

Zašto MZO ne vodi apsolutno nikakvu evidenciju niti brigu o tome gdje tko radi pa preko županijskih Ureda za školstvo (potrebna je državna, međužupanijska i lokalna suradnja) sudjeluje u premještajima i zapošljavanjima, čime bi se zasigurno moglo poprilično uštedjeti na naknadama za prijevoz? Ovako sve ovisi o samovolji ravnatelja, a prečesto i političkim ili drugačijim vezama.

Okvirni vremenik pisanih provjera

Smatrate li opravdanost postojanja Okvirnog vremenika pisanih provjera, s obzirom na to da se istim potiče kod učenika kampanjski, nekontinuirani rad, a učitelje stavlja u nemogući položaj prognozera događaja za cijelo jedno obrazovno razdoblje? Naime, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, članak 10. definira i regulira Okvirni vremenik pisanih provjera znanja, a u stavku 2 članka 10. stoji: “Škola je dužna do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na oglasnoj ploči ili mrežnoj stranici škole.“
U praksi se, međutim, javlja čitav niz izazova vezanih uz provedbu vremenika koji u samom nazivu sadrži riječ okvirni, a prema njemu se ne postupa na taj način (od strane inspekcije, recimo). Na učitelje se stavlja odgovornost planiranja nepredviđenih situacija nakon kojih se ponovno usmjerava učitelje na ispisivanje dodatne papirologije vezane uz odgodu ispita (sastanci razrednih vijeća, upoznavanje učenika i roditelja s novim rokovima pisanja ispita, vođenje zabilješki nakon odgode ispita, stavljanje istih obavijesti na mrežnu stranicu škole i oglasnu ploču škole, čuvanje pisanih obavijesti o izmjenama pisanih provjera znanja u administraciji škole (po uputama prosvjetne inspekcije!), dakle dodatno nametanje učiteljima i školi nepotrebnih administrativno-birokratskih obveza, umjesto da se kod učenika potakne kontinuirani rad u cilju ostvarenja obrazovnih, a posebno odgojnih ishoda učenja.

Zastarjeli programi

Kada će se programi stranih jezika uskladiti sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike? Samo za primjer, NPiP engleskog jezika za gimnazije je iz 1994., a za ekonomske škole iz 1996. Uz takve programe, učenike je nemoguće kvalitetno pripremati za polaganje državne mature, a metodika poučavanja i učenja danas naglasak stavlja na komunikacijsko-jezične kompetencije te razvijanje četiriju vještina (čitanje, slušanje, pisanje, govorenje) koje su u tim prastarim programima marginalizirane.

Primjena pedagoških mjera

Kada će se napraviti prijeko potrebna i radikalna reforma sustava pedagoških mjera?

Pedagoške mjere uglavnom su mrtvo slovo na papiru, a svatko tko tvrdi drugačije nikada nije radio u školi. Nedopustivo je i nepostojanje suspenzije s nastave za učenike koji remete nastavni proces, a kao protuargument ovoj mjeri neprihvatljivo je objašnjenje koje uključuje ustavno pravo na obrazovanje, jer je učenik po povratku na nastavu dužan nadoknaditi propušteno. Također, gdje je pravo ostalih učenika na obrazovanje koje se ne ometa od strane ekscesnih pojedinaca?

Kada će se uspostaviti sustav rada s učenicima s teškoćama u razvoju te darovitima?

Naknade za rad s učenicima po prilagođenom programu su sramotne i ne pokrivaju niti trošak papira koji se trebaju popuniti. U današnje vrijeme skoro svako odjeljenje ima jednog, a često i više, učenika s posebnim potrebama pa učitelji moraju provesti puno vremena prilagođavajući svoje nastavne materijale i metode rada, a za to nisu adekvatno plaćeni.

Inkluzija je nametnuta na silu zbog socijalizacije, a događa se upravo suprotno. Ta su djeca od samog starta obilježena kao drugačija, a često im se ne može posvetiti dovoljno vremena. Kad je u razredu još 20 učenika, nije realno očekivati da se učitelji mogu posvetiti djetetu s posebnim potrebama u onolikoj mjeri u kolikoj bi se to nazvalo uspješnim procesom. Tim više što ih je često više u jednom razrednom odjeljenju, ne postoji jedinstveni pristup takvoj djeci i većina ih nema asistente.

Općenito, prisutna je pasivnost stručnih službi po pitanju djece s posebnim potrebama, ali i darovite djece, nameće se inkluzija pod svaku cijenu, nevoljko se uključuje CZSS, a roditelji koji ne vrše svoje obaveze ne snose nikakve posljedice.

Ekskurzije

Kada ćete uvesti kompetentno vrednovanje rada učitelja tijekom učeničkih ekskurzija i izleta?

Naime, čak i na jednodnevnom izletu ili terenskoj nastavi, učitelji provedu više od 8 sati, a ponekad i više od 12. Taj im je rad plaćen dnevnicom koju često dobiju tek nakon izleta, odnosno terenske nastave. Na školskim ekskurzijama učitelji ne samo da provode puno više vremena, nego ga provode u kontinuitetu, uz svega nekoliko sati sna svake noći. Odgovorni su za učenike 24 sata dnevno. Brinu o njihovoj prehrani, lijekovima koje možebitno uzimaju na dnevnoj bazi, a ako se na putu razbole, pruzimaju ulogu roditelja. Odgovorni su za sve postupke učenika koji ponekad koriste svaku priliku da, daleko od roditeljskog doma, naprave nestašluk.

Na ekskurzijama se često bude i preko vikenda (ovdje se ne poštiva TKU i vrednovanje rada preko vikenda), a nerijetko se dogodi da se povratak (konkretno s terenske nastave u Vukovar) dogodi usred noći. Ipak, od učitelja se očekuje da su ujutro na svom radnom mjestu iako bi, prema ZOR-u, između dvije smjene trebalo proći najmanje 12 sati.

Smatramo da bi se Pravilnik o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole trebao uskladiti s Državnim pedagoškim standardom koji je Hrvatski sabor izglasao još prije 10 godina i u  kojem se navodi (članak 7) da je za nastavu izvan prostora škole potreban jedan pratitelj iz redova učitelja ili stručnih suradnika škole za skupinu do najviše 14 učenika kao i da je za učenike s teškoćama za izvođenje nastave izvan prostora potrebno osigurati pratitelja za: 1 učenika s oštećenjem vida, sluha, s motoričkim oštećenjima, s autizmom ili značajno sniženim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju, do 5 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, do 5 učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove.

I u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi se navodi (članak 38, stavak 2) da je škola dužna osigurati iz voditelja i pratnju sukladno broju učenika, a za učenike s teškoćama pratnju sukadno njihovim teškoćama.

Dalje, nije točno definirano ni što je “pratitelj”, pa se u tu kategoriju svrstavaju vodiči, čak i asistenti učenika.
Za sve ovo, za kontinuirani višednevni rad, pri čemu su učitelji odvojeni od svoje obitelji, naknada je 170 kn po danu. Iako je u pitanju dvadesetak radnih sati u svakom tom danu, rad noću, rad vikendom i/ili praznikom i neizmjerna odgovornost, plaćeni smo samo 170 kn dnevno!

Rad u više škola

Planirate li regulirati rad djelatnika u više škola?
Višestruka dežurstva, zahtjevi pojedinih ravnatelja da se dolazi na sjednice UV/NV i u one dane u kojima po rasporedu sati učitelj ne radi u navedenoj školi kao i mnogi ostali poslovi koji se zahtijevaju i množe radom u dvije ili više škola djelatnike dovodi u situaciju da svoje radne obveze izvršavaju kršeći Zakon u radu jer je za realizaciju navedenog potrebno više od 40 sati rada tjedno.

Prekovremeni rad

Kada će se stati na kraj samovolji pojedinih ravnatelja koji ne reguliraju isplatu prekovremnog rada u situacijama kada je potrebno zamijeniti odsutnog djelatnika, a isto se od nekih odgovornih osoba potiče iz samog MZO s nepisanim uputama ravnateljima da se što više smanji isplata prekovremenih sati u svrhu uštede čime se izravno krši ZOR?

Što ćete napraviti da se regulira i reformira posao razredništva na način da se ili poveća satnicu za razredništvo ili smanji opseg razredničkih poslova, pogotovo papirnatih? Dok se administrativni dio posla iz godine u godinu rapidno povećava, a i ostale obaveze i poslovi razrednika kao i njegova odgovornost rastu, birokracija se množi kao virus, razrednici i dalje imaju kao i prije 30 godina u zaduženjima priznata 2 sata za razredništvo.

Informatizacija razrednicima nije nimalo olakšala, naprotiv, sad vode dvostruke matice, papirnatu i elektroničku, dogodili su se u međuvremenu upisi u srednje škole i na fakultete, a razredniku su i dalje priznata dva sata. U međuvremenu se dogodio GOO i ZO, silna procedura propisala se oko izvanučioničkih i terenskih nastava, preventivnih programa, zdravstvene zaštite učenika i još mnogo toga oko čega prije nije bilo toliko papirologije, a zaduženja su ostala ista: dva sata. Oba ta sata razrednik odradi, jedan kao SRZ, drugi kao informacije za roditelje. Za svu nabrojenu birokraciju priznata su mu još dva sata među ostalim poslovima. A znamo što su ostali poslovi, razredniku nezamisliva količina papirologije, nerazredniku svašta pomalo, ali ništa što i razrednik ne bi imao (sjednice, dežurstva, usavršavanja, rad u stručnim tijelima škole itd. )

Comments are closed.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne