Voditeljica skupine za kurikulum povijesti rastavila Hasanbegovića na proste faktore

18/01/2018

(Srednja.hr) Na jučerašnjem Aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru, zastupnik Zlatko Hasanbegović okomio se na kurikulum povijesti izrađen u sklopu kurikularne reforme te na članove stručne radne skupine za povijest. Za njih je kazao da su ‘članovi po ideološko-interesnom ključu dekretirane Jokić-Budakove stručne radne skupine za povijest’. Na njegov istup u Saboru odgovorio je Boris Jokić, zahvalivši mu na radu i doprinosu kurikularnoj reformi, a Hasanbegovićevo izlaganje na proste je faktore razložila voditeljica SRS-a za povijest Snježana Koren kroz, kako je rekla, ispravak njegovih netočnih i malicioznih tvrdnji.

U svojem jučerašnjem ekspozeu na saborskom ‘aktualcu’, zastupnik Zlatko Hasanbegović kroz zastupničko pitanje upućeno ministrici Blaženki Divjak okomio se na kurikulum povijesti izrađen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Kazao je kako je “povjesničarska znanstvena zajednica dotada beziznimno isključena iz takozvane kurikularne reforme prijedlog nastavnog kurikula povijesti argumentirano i neoborivo secirala i označila znanstveno, metodički, sadržajno i vrijednosno promašenim, neprovedivim i nepopravljivim”.

Osvrnuo se i na stručnu radnu skupinu koja je kurikulum Povijesti izradila, proglasivši ju “po ideološko-interesnom ključu dekretiranom Jokić-Budakovom stručnom radnom skupinom za povijest”. Rekao je i da su u SRS-u za Povijest radila dva znanstvenika, “jedan je već spomenuti eksponent SDP-a i stručnjak za srednjovjekovnu povijest profesor Budak, a druga znanstvenica je uvažena metodičarka koja upravo, po vijestima koje dobivamo iz škole, inače poznata po ideološkom aktivizmu, sada pohodi škole, nitko ne zna u kojem svojstvu”.

S obzirom na to da mu je ministrica u odgovoru rekla da je kurikulum Povijesti poslan u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti na recenziju, Hasanbegović je kazao kako je kurikulum poslan “na recenziju “istoj onoj ustanovi čije je Znanstveno vijeće već objavilo recenziju svih kurikulnih dokumenata, a čiji sažetak u dvije ključne riječi za sve predmete, ne samo za povijest, glasi: „Neprovedivo i nepopravljivo.“, nastavničkim rječnikom „Sjedi, jedan”.

Hasanbegoviću je jučer odgovorio bivši voditelj Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu Boris Jokić i zahvalio mu na doprinosu u izradi reforme.

– Još jednom se zahvaljujem gospodinu Hasanbegoviću na doprinosu reformi zbog koje su dva puta na ulice Hrvatske izašli deseci tisuća građana. Drago mi je da je njegov rad na kurikularnoj reformi pomogao tome, poručio je jučer Jokić. Naime, Hasanbegović je svojedobno bio recenzent prijedloga kurikuluma za Islamski vjeronauk, koji je također izrađen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.

Na Hasanbegovićev istup u Saboru, reagirala je i voditeljica stručne radne skupine za Povijest, profesorica Snježana Koren i detaljno odgovorila na njegove prozivke kroz, kako je rekla, ispravak netočnih i malicioznih Hasanbegovićevih tvrdnji. Njezinom odgovoru, u kojem Hasanbegovićev istup rastavlja na ‘proste faktore’, nema se što dodati pa ga prenosimo u cijelosti.

– Političar Zlatko Hasanbegović ima potpuno pravo na svoja ideološka opredjeljenja, no kao zastupnik u Hrvatskom saboru i bivši ministar ima i odgovornost prema hrvatskoj javnosti da to jasno i kaže, umjesto da svoje istupe zavija u politikantsku maglu i prikazuje ih ideološki neobojenima i neutralnima.

Hasanbegović tvrdi da je „hrvatska povjesničarska znanstvena zajednica“ bila „beziznimno isključena iz takozvane kurikularne reforme“. Nasuprot, javni je poziv bio upućen svima i pitanje je zašto se povjesničari nisu odazvali u većem broju, ako postoji toliki interes za nastavu povijesti. Na okruglom stolu u HIP-u (22. 4. 2016.) postavila sam pitanje zašto se nitko od prisutnih nije uključio u izradu kurikuluma povijesti. Odgovora nije bilo, izuzev u slučaju Mladena Ančića koji je rekao da za to nema vremena.

Hasanbegović tvrdi da je kurikulum povijesti „hrvatska znanstvena povjesničarska zajednica“ „argumentirano i neoborivo“ označila promašenim i nepopravljivim. Namjerno stvara pogrešan dojam da su povjesničari unisono odbacili prijedlog kurikuluma. Točno je, naprotiv, da je u stručnoj i javnoj raspravi prijedlog kurikuluma dobio je više afirmativnih nego negativnih komentara, kao i podršku institucija i pojedinaca.

Članice i članovi Stručne radne skupine (dalje: SRS) za povijest predstavili su prvu inačicu kurikuluma tijekom stručne rasprave (proljeće 2016.) na svim nastavničkim vijećima u Hrvatskoj. Odazvali su se i svakom pozivu znanstvene zajednice da predstavi dokument, npr. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i na okruglom stolu HIP-a. Odgovorili su na sve pristigle komentare, a ti su odgovori, zajedno s komentarima, objavljeni u dokumentu koji je javno dostupan na službenoj stranici CKR-a. Prihvaćeni su brojni prijedlozi ali je i argumentirano odgovoreno svima koji su davali neutemeljene, neznalačke i/ili maliciozne primjedbe.

Među potonjima, mnoge su stigle upravo iz „hrvatske znanstvene povjesničarske zajednice“, a u pojedinima bilo je čak i znanstveno nedopuštenih i neetičkih radnji. SRS za povijest u medijima je argumentirano odgovorio pojedinim kritičarima poput Ante Nazora i Ive Banca. Kritičko, no neargumentirano, Očitovanje Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru nikad nije dostavljeno SRS-u za povijest. Umjesto toga, prvo je objavljeno na portalu Narod.hr (10.5.2016.), a tek potom na službenoj stranici Sveučilišta u Zadru (6.6.2016.).

Na temelju primjedbi iz stručne rasprave, SRS za povijest izradio je drugu inačicu dokumenta koja je u ljeto 2016. stavljena na javnu raspravu. Nakon duljeg zastoja u radu na reformi, MZO je krajem rujna 2017. pozvao sve stručne radne skupine na nastavak rada. SRS za povijest tada je odgovorio na primjedbe pristigle u javnoj raspravi. Za razliku od stručne rasprave, u javnoj je raspravi stiglo tek 12 komentara. Većinu – njih sedam – dostavio je akademik Vladimir Paar. Svi su se odnosili na prvu, a ne na drugu inačicu koja je bila na javnoj raspravi, a na pet je već bilo odgovoreno tijekom stručne rasprave.

SRS za povijest ipak je odgovorio na sve novopridošle komentare – i one koji su se odnosili na drugu inačicu, kao i na one koji su se odnosili na prvu inačicu (npr. J. Turkalj i M. Jareba). Odgovori su upućeni MZO-u, a prihvaćene primjedbe s javne rasprave unesene su u novu inačicu dokumenta (2.1) koju je potom MZO uputio u postupak recenziranja.

Hasanbegović tvrdi da su članovi SRS-a za povijest „dekretirani“ po „ideološko-interesnom ključu“, pritom insinuirajući njihovu povezanost sa SDP-om. Osobno sam (kao i mnoge članovi drugih stručnih radnih skupina) 2004.-5. sudjelovala u izradi Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda koji je inicirala vlada na čelu s HDZ-om. Za razliku od Hasanbegovića koji izradu kurikuluma evidentno shvaća kao ideološko i dnevnopolitičko pitanje, za mene je to primarno stručno pitanje, pa mi je nevažno koja stranka pokreće reformu. Ipak, treba postaviti pitanje je li i Hasanbegović „dekretiran“ po „ideološko-interesnom ključu“, budući da je bio recenzent prijedloga kurikuluma za islamski vjeronauk?

Hasanbegović tvrdi da se neki članovi SRS-a „šuljaju po školama predstavljajući nedonošče od kurikula povijesti, šireći strah i smutnju među nastavnike [ispravno bi bilo „među nastavnicima“, op. S.K.]“. Neumjesnim korištenjem termina „nedonošče“ u pejorativnom kontekstu Hasanbegović omalovažava i brojnu prerano rođenu djecu te vrijeđa njihove roditelje. Glede „šuljanja po školama“, mogu samo pretpostaviti na što je mislio Hasanbegović. Osobno sam često u školi u raznim prigodama – kao sveučilišna nastavnica dolazim na sate svojih studenata, kao stručnjakinja za metodiku nastave povijesti držim predavanja i seminare za nastavnike u Hrvatskoj i inozemstvu. Posljednje predavanje za nastavnike koje sam održala bilo je na stručnom skupu za učitelje povijesti u Splitu 4. 1. 2018. No, taj skup nije sazvan na inicijativu SRS-a za povijest, već na zahtjev dr. Tihomira Rajčića, učitelja povijesti i člana Znanstvenog vijeća HAZU za obrazovanje i školstvo.

Dr. Rajčić je inzistirao da mu se omogući da učiteljima u Splitu predstavi svoju recenziju kurikuluma povijesti koju, valja reći, nikada nije dostavio SRS-u za povijest. O cijelom je skupu bio obaviješten i MZO budući da je dr. Rajčić tvrdio da će imati uvid u recenziju kurikuluma povijesti koju priprema HAZU. Takav bi postupak davanja recenzije na uvid trećim osobama prije nego što se ona dostavi naručitelju nepovratno kompromitirao proces recenzije, pa mogu sa zadovoljstvom reći da toga nije bilo i da su se tvrdnje dr. Rajčića pokazale neutemeljenima.

Hasanbegović problematizira upućivanje kurikuluma povijesti na recenziju HAZU-u zbog toga što je svoje (negativno) mišljenje o svim predmetnim kurikulumima već dalo Znanstveno vijeće HAZU za obrazovanje i školstvo. Spomenuto je Znanstveno vijeće tijelo koje se sastoji od oko 150 članova među kojima je samo 13 akademika. Podsjećam da se nedavno od njegove izjave o Istanbulskoj deklaraciji ogradilo i Predsjedništvo HAZU i dio njegovih članova među akademicima, kao i da nijedna od njihovih publikacija o Cjelovitoj kurikularnoj reformi (tzv. plava, bijela i crvena knjiga) nije objavljena u izdanju HAZU. Valja se ipak zapitati je li moguće da nijedna stručna radna skupina za predmetne kurikulume – kao što navodno tvrdi Znanstveno vijeće – nije izradila ni približno prihvatljiv dokument?!

Hasanbegović nastoji dezavuirati rad SRS-a za povijest i tvrdnjom da su u njemu bila samo „dva“ znanstvenika. Za „oba“ znanstvenika tvrdi da su ili „eksponenti SDP-a“ ili „ideološki aktivisti“. Konačno, traži natječaj za novu radnu skupinu u kojoj će biti „kompetentni nastavnici“. Prvo valja napomenuti da bi bilo ispravno reći da je u SRS-u za povijest bilo dvoje znanstvenika, budući da se radi o jednom znanstveniku i jednoj znanstvenici. No, čak ni to nije točno jer je u SRS-u izravno sudjelovalo troje znanstvenika (prof. dr. Neven Budak, dr. Snježana Koren, nasl. izv. prof. i dr. Rona Bušljeta), a još je dvoje bilo u funkciji kritičkih prijatelja, odnosno recenzenata (izv. prof. Zrinka Nikolić i doc. dr. Mladen Domazet). Kolega Budak stručnjak je za srednjovjekovnu povijest, a kolegica Bušljeta za metodiku nastave povijesti. Hasanbegović mene titulira kao „znanstvenicu“ i „uvaženu metodičarku“ (hvala mu!) – točnosti radi, doktorirala sam na temi iz moderne i suvremene hrvatske povijesti, no didaktika povijesti svakako je područje kojim se podjednako intenzivno bavim.

No, puno više smeta Hasanbegovićevo ideološko etiketiranje i omalovažavanje učitelja koji su radili u reformi. Valja napomenuti da se radi o kolegicama i kolegama koji su vrsni učitelji, savjetnici i mentori: Sonja Bančić, Mirela Caput, Martina Glučina, Danijela Jugo-Superina, Miljenko Hajdarović, Valerija Turk. Na temelju čega Hasanbegović sebe smatra kvalificiranim procjenjivati njihov rad? Zašto bi povjesničar-znanstvenik bio kompetentniji za izradu kurikuluma od učitelja i nastavnika?

Za razliku od njega, članice i članovi SRS-a za povijest profesionalno se bave učenjem i poučavanjem povijesti, objavljuju radove na području nastave povijesti (upućujem na bibliografiju na kraju inačice 2.1 kurikuluma), obrazuju učitelje povijesti, mentoriraju radove učenika koji pobjeđuju na državnim natjecanjima, a za svoj su rad višestruko nagrađivani i na državnoj i na lokalnoj razini. Budući da je manji dio „hrvatske znanstvene povjesničarske zajednice“ inače sklon omalovažavati rad svojih kolegica i kolega koji rade u školi, bilo bi dobro da se takvi stereotipi i predrasude ne potiču i sa saborske govornice.

Konačno, debate o kurikulumu povijesti, uključujući i današnji istup zastupnika Hasanbegovića, jasno pokazuju da su i danas u brojnim glavama totalitarni obrasci iz prethodnih razdoblja. Zadatak kurikuluma povijesti jest da osmisli okvir za učenje i poučavanje povijesti koji omogućava i potiče djetinji razvoj, a ne da propisuje “pravilne” interpretacije o prošlosti. To je normalno jedino u autoritarnim, totalitarnim i, kao što danas svjedočimo, iliberalnim sustavima, napisala je Snježana Koren, inače profesorica s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Comments are closed.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne