Za danas, utorak, 16. sijeÄnja, najavljen je Prvi Facebook live intervju ministrice obrazovanja Blaženke Divjak na kojemu će ministrica odgovarati na pitanja koja joj uputi javnost. U Mreži Nastavnici organizirano smo se potrudili i sastavili odreÄ‘en broj pitanja s pojaÅ¡njenjima na koja se nadamo da ćemo dobiti odgovor. Pitanja smo proslijedili službenim kanalima, a stavljamo ih i ovdje, radi transparentnosti i arhiviranja.
Nadzor/Inspekcija
Smatrate li da je neophodno kreirati Nacionalnu strategiju nadzora u sustavu odgoja i obrazovanja (struÄno-pedagoÅ¡ki nadzor, inspekcijski nadzor, financijski nadzor te vanjsko vrednovanje obrazovanja) u kojoj bi se stavilo težiÅ¡te na savjetodavno-instruktivno pružanje struÄne pomoći uÄiteljima u unapreÄ‘ivanju nastave (osuvremenjivanje odgojno-obrazovnog procesa), a ne izriÄito na kontrolu provedbe birokratsko-administrativnog dijela posla (primjena propisa i propisane dokumentacije)?
Ovaj prijedlog, kao i ideju da cjelokupan Å¡kolski nadzor provodi jedna institucija (a ne Ministarstvo, Agencija, uredi državne uprave, osnivaÄ itd.), inicirao je viÅ¡i savjetnik za ravnatelje Å¡kola, Mario RogaÄ, prof. u Odjelu za struÄno-pedagoÅ¡ki nadzor u Agenciji za odgoj i obrazovanje koji naglaÅ¡ava da bi nadzor trebao biti sustavan i redovit, a izvanredni nadzor po prijavi trebao bi biti izniman i rijedak.
Ako je nakon provedbe nadzora na temelju anonimnih prijava, uglavnom roditelja uÄenika, nalaz nadzora pozitivan za uÄitelja, zaÅ¡to se ne pozove na odgovornost anonimnog prijavitelja?
Naime, ako nadzor koji je upućen po pritužbi roditelja ne pronaÄ‘e propuste u radu uÄitelja protiv kojeg je roditelj podnio prijavu i utvrdi se nadzorom da je roditeljska pritužba neutemeljena – ne dogodi se nikome niÅ¡ta. To ohrabruje i potiÄe roditelje na prijavljivanje uÄitelja makar ono bilo i neutemeljeno i takvo je prijavljivanje usmjereno na stvaranje pritiska na uÄitelja. Trebala bi postojati odgovornost prijavljivaÄa za neutemeljeno prijavljivanje.
Nadzor bi morao biti usmjeren na instituciju, a ne na pojedinca, a osim toga nužno bi bilo odrediti minimalne i optimalne standarde znanja uÄenika.
RazmiÅ¡ljate li o povećanju broja savjetnika kako bi se omogućila kvalitetnija skrb o struÄno-pedagoÅ¡kom usavrÅ¡avanju uÄitelja i pripravnika pri Äemu bi se vodilo raÄuna o kriterijima izbora savjetnika (postoje savjetnici koji nisu radili u nastavi)?
UÄitelj kojem nadzor utvrdi da nije imao propusta i da je roditeljska prijava neutemeljena ne dobije ni roditeljsku ispriku i ima biti sretan Å¡to nije kriv. S druge strane, uÄitelju kojem se ustanovi gomila ozbiljnih propusta jednako se tako dogodi – niÅ¡ta! ÄŒemu uopće taj nadzor i inspekcija služe?
Rad ravnatelja, profesionalizacija ravnateljske djelatnosti/licenciranje ravnatelja, nadzor rada ravnatelja
Poduzimate li korake u rjeÅ¡avanju kljuÄnih problema vezanih uz rad ravnatelja, npr. u podruÄju naÄina izbora i imenovanja ravnatelja (odreÄ‘ivanje posebnih uvjeta i kriterija za izbor ravnatelja, osim radnog iskustva te provjere znanja kandidata za ravnatelja)?
Neophodno je poznavanje zakona i pravilnika, ne samo direktno vezanih uz obrazovanje, nego i uz postupke prilikom nasilja, zakone o zapoÅ¡ljavanju, EtiÄki kodeks, i sliÄno. Ne postoji osposobljavanje ravnatelja Å¡kola prije stupanja na dužnost ravnatelja, u prvom mandatu izostaje mentorska pomoć tijekom rada, a niti dalje ne postoji redoviti struÄno-pedagoÅ¡ki nadzor rada ravnatelja.
Kada ćete uvesti licenciranje ravnatelja?
RazmiÅ¡ljate li uvesti mjesto pomoćnika ravnatelja kao njegovog prvog suradnika jer opseg poslova i odgovornost koji se stavljaju pred ravnatelje nadilazi mogućnost kvalitetnog upravljanja Å¡kolom? Pozitivan primjer nalazimo, primjerice, u NjemaÄkoj, gdje ravnatelj ima viÅ¡e suradnika, ali svi i dalje rade u nastavi, ukljuÄujući i samog ravnatelja. Smatramo da je apsolutno neophodno licenciranje, i to u vidu viÅ¡emjeseÄnog osposobljavanja, upoznavanja s pravilima i zakonima, osnovama komunikacije i dr.
Zbog specifiÄnosti posla, uÄitelji i nastavnici veliki dio svojih obaveza obavljaju od kuće, Äemu je razlog i nepostojanje kabineta te negrijanje Å¡kola u dane kada nema nastave, a pojedini ravnatelji inzistiraju na pojavljivanju i provoÄ‘enju odreÄ‘enog broja sati, bez konkretnih obaveza ili organiziranog usavrÅ¡avanja u Å¡koli. TakoÄ‘er, nastavnici u srednjim Å¡kolama nemaju mogućnost slobodnih dana temeljem neiskoriÅ¡tene dnevne pauze, kao Å¡to je to sluÄaj u osnovnim Å¡kolama. Obaveze bi se konkretnije trebale utvrditi kroz ostale poslove, kako bi se toÄno znalo Å¡to, koliko i gdje neÅ¡to treba obaviti. TakoÄ‘er, postoje primjeri u brojnim zemljama gdje su prosvjetni djelatnici izuzeti iz sheme 30-dana-godiÅ¡njeg upravo zbog specifiÄnosti zanimanja.
Što namjeravate napraviti da prestane zloupraba stavke “ostali poslovi� Trenutno u to ulaze:
– održavanje raÄunala i izrada i ažuriranje Å¡kolske mrežne stranice
– prikupljanje raznoraznih novÄanih sredstava kuhinja, kazaliÅ¡te, osiguranje
– ispitni katalozi
– Äuvanje putnika jedan Å¡kolski sat u tjednu, a ne smije se pisati u evidenciju radnog vremena jer nije neposredni rad
– Äuvanje uÄenika za vrijeme nastave vjeronauka, njemaÄkog (razredna nastava)
– inventura Å¡kolske imovine (klupe, stolice, ormari…)
Materijalni uvjeti  u školama
Kada će se smanjiti ekstremna raznolikost u opremljenosti Å¡kola te posljediÄno nejednakim uvjetima za rad koji ne prate PedagoÅ¡ki standard donesen prije 10 godina? Ne mislimo ovdje samo na opremanje Å¡kola informatiÄkom opremom već i opremanje kabineta za kontinuirano reklamirane STEM predmete (fizika, kemija, biologija, matematika, tehniÄka kultura) te nepostojanje struÄne literature u Å¡koli, opremljenost knjižnica s lektirnim naslovima itd. Kada bi bili osigurani opremljeni kabineti za aktive u Å¡kolama (prostor, internet, struÄna literatura i dr.), uÄitelji ne bi svoj posao morali nositi kući!
Dok se neke Å¡kole joÅ¡ uvijek zagrijavaju krutim gorivom, stropovi se uruÅ¡avaju i postoji nasuÅ¡na potreba za obnovom infrastrukture, ne postoji internet u Å¡koli, rad se odvija u Äak tri smjene, druge ne oskudijevaju u visokim tehnologijama poput interaktivnih ploÄa i dr.
Navodimo par izjava uÄitelja s grupe na postavljeno pitanje: Å to vas žulja u prosvjeti?:
“Materijal za rad. Ako planiram neÅ¡to raditi, jer nastava mora biti zanimljiva, većinu sama kupujem, a nisam sigurno jedina koja to tako radi.â€
“Ja bih najobiÄniji projektor i dvd ureÄ‘aj, ali to se nekima Äini znanstvenom fantastikom da se uzme za nastavu stranog jezika, da ju se uÄini zanimljivom, da ju se proÅ¡iri, poboljÅ¡a …â€
Ja bih tamne zavjese da se u sunÄane dane vidi Å¡to je na platnu. Ah, pusti snovi…â€
Objektivno vanjsko vrednovanje obveznog obrazovanja
Upisi u SÅ /mala matura
ZaÅ¡to roditelj ima pravo zanemariti/zatajiti preporuku profesionalne orijentacije pri upisu u srednju Å¡kolu? Nije li po Zakonu o odgoju i obrazovanju roditelj dužan omogućiti djetetu obrazovanje u skladu s njegovim mogućnostima? ZaÅ¡to je ukinut bodovni prag, pa se, primjerice, u manjim sredinama doslovce uÄenici s dovoljnim uspjehom upisuju u tehniÄka zanimanja, pa Äak i gimnazije?
Smatrate li neophodnost uvoÄ‘enja male mature na kraju osnovnoÅ¡kolskog obrazovanja kao dobar poticaj suzbijanja inflacije odlikaÅ¡a? Ukoliko ne, molimo argumentaciju bez navoÄ‘enja male mature kao “ispita visokog rizika†i “prevelikog stresa za uÄenikeâ€; oba argumenta su već beskonaÄno puta pobijena jer, ukratko, ne uzimaju u obzir realnu situaciju, stvaran svijet i konaÄni cilj Å¡kolovanja da se djeca pripreme za stvaran život.
TakoÄ‘er smatramo da je nužno kontinuirano vanjsko vrednovanje znanja koje bi bilo obavezno, bilo kvartalno ili polugodiÅ¡nje. Ovdje mislimo na osnovne Å¡kole kojima je svima program isti. To bi znaÄajno smanjilo pritisak na nastavnike kod zakljuÄivanja ocjena Å¡to se pretvorilo u nacionalni sport.
Apsurdna papirologija
Do kada će se inzistirati na ispisivanju beskonaÄne koliÄine papira i tablica koje nikad nitko ne gleda, pisanja istih stvari na viÅ¡e mjesta, evidencija, tablice, izvješća, oÄitovanja, zapisnika, joÅ¡ tablica, popisa, listi, upravnih postupaka, programa, mjeseÄnih, godiÅ¡njih, tjednih, analiza, rubrike, i onda joÅ¡ malo tablica?
Apsolutna nebriga o uÄinkovitijoj raspodjeli nastavnika prema mjestu stanovanja
ZaÅ¡to MZO ne vodi apsolutno nikakvu evidenciju niti brigu o tome gdje tko radi pa preko županijskih Ureda za Å¡kolstvo (potrebna je državna, meÄ‘užupanijska i lokalna suradnja) sudjeluje u premjeÅ¡tajima i zapoÅ¡ljavanjima, Äime bi se zasigurno moglo popriliÄno uÅ¡tedjeti na naknadama za prijevoz? Ovako sve ovisi o samovolji ravnatelja, a preÄesto i politiÄkim ili drugaÄijim vezama.
Okvirni vremenik pisanih provjera
Smatrate li opravdanost postojanja Okvirnog vremenika pisanih provjera, s obzirom na to da se istim potiÄe kod uÄenika kampanjski, nekontinuirani rad, a uÄitelje stavlja u nemogući položaj prognozera dogaÄ‘aja za cijelo jedno obrazovno razdoblje? Naime, Pravilnik o naÄinima, postupcima i elementima vrednovanja uÄenika u osnovnoj i srednjoj Å¡koli, Älanak 10. definira i regulira Okvirni vremenik pisanih provjera znanja, a u stavku 2 Älanka 10. stoji: “Škola je dužna do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodiÅ¡tu javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na oglasnoj ploÄi ili mrežnoj stranici Å¡kole.“
U praksi se, meÄ‘utim, javlja Äitav niz izazova vezanih uz provedbu vremenika koji u samom nazivu sadrži rijeÄ okvirni, a prema njemu se ne postupa na taj naÄin (od strane inspekcije, recimo). Na uÄitelje se stavlja odgovornost planiranja nepredviÄ‘enih situacija nakon kojih se ponovno usmjerava uÄitelje na ispisivanje dodatne papirologije vezane uz odgodu ispita (sastanci razrednih vijeća, upoznavanje uÄenika i roditelja s novim rokovima pisanja ispita, voÄ‘enje zabiljeÅ¡ki nakon odgode ispita, stavljanje istih obavijesti na mrežnu stranicu Å¡kole i oglasnu ploÄu Å¡kole, Äuvanje pisanih obavijesti o izmjenama pisanih provjera znanja u administraciji Å¡kole (po uputama prosvjetne inspekcije!), dakle dodatno nametanje uÄiteljima i Å¡koli nepotrebnih administrativno-birokratskih obveza, umjesto da se kod uÄenika potakne kontinuirani rad u cilju ostvarenja obrazovnih, a posebno odgojnih ishoda uÄenja.
Zastarjeli programi
Kada će se programi stranih jezika uskladiti sa ZajedniÄkim europskim referentnim okvirom za jezike? Samo za primjer, NPiP engleskog jezika za gimnazije je iz 1994., a za ekonomske Å¡kole iz 1996. Uz takve programe, uÄenike je nemoguće kvalitetno pripremati za polaganje državne mature, a metodika pouÄavanja i uÄenja danas naglasak stavlja na komunikacijsko-jeziÄne kompetencije te razvijanje Äetiriju vjeÅ¡tina (Äitanje, sluÅ¡anje, pisanje, govorenje) koje su u tim prastarim programima marginalizirane.
Primjena pedagoških mjera
Kada će se napraviti prijeko potrebna i radikalna reforma sustava pedagoških mjera?
PedagoÅ¡ke mjere uglavnom su mrtvo slovo na papiru, a svatko tko tvrdi drugaÄije nikada nije radio u Å¡koli. Nedopustivo je i nepostojanje suspenzije s nastave za uÄenike koji remete nastavni proces, a kao protuargument ovoj mjeri neprihvatljivo je objaÅ¡njenje koje ukljuÄuje ustavno pravo na obrazovanje, jer je uÄenik po povratku na nastavu dužan nadoknaditi propuÅ¡teno. TakoÄ‘er, gdje je pravo ostalih uÄenika na obrazovanje koje se ne ometa od strane ekscesnih pojedinaca?
Kada će se uspostaviti sustav rada s uÄenicima s teÅ¡koćama u razvoju te darovitima?
Naknade za rad s uÄenicima po prilagoÄ‘enom programu su sramotne i ne pokrivaju niti troÅ¡ak papira koji se trebaju popuniti. U danaÅ¡nje vrijeme skoro svako odjeljenje ima jednog, a Äesto i viÅ¡e, uÄenika s posebnim potrebama pa uÄitelji moraju provesti puno vremena prilagoÄ‘avajući svoje nastavne materijale i metode rada, a za to nisu adekvatno plaćeni.
Inkluzija je nametnuta na silu zbog socijalizacije, a dogaÄ‘a se upravo suprotno. Ta su djeca od samog starta obilježena kao drugaÄija, a Äesto im se ne može posvetiti dovoljno vremena. Kad je u razredu joÅ¡ 20 uÄenika, nije realno oÄekivati da se uÄitelji mogu posvetiti djetetu s posebnim potrebama u onolikoj mjeri u kolikoj bi se to nazvalo uspjeÅ¡nim procesom. Tim viÅ¡e Å¡to ih je Äesto viÅ¡e u jednom razrednom odjeljenju, ne postoji jedinstveni pristup takvoj djeci i većina ih nema asistente.
Općenito, prisutna je pasivnost struÄnih službi po pitanju djece s posebnim potrebama, ali i darovite djece, nameće se inkluzija pod svaku cijenu, nevoljko se ukljuÄuje CZSS, a roditelji koji ne vrÅ¡e svoje obaveze ne snose nikakve posljedice.
Ekskurzije
Kada ćete uvesti kompetentno vrednovanje rada uÄitelja tijekom uÄeniÄkih ekskurzija i izleta?
Naime, Äak i na jednodnevnom izletu ili terenskoj nastavi, uÄitelji provedu viÅ¡e od 8 sati, a ponekad i viÅ¡e od 12. Taj im je rad plaćen dnevnicom koju Äesto dobiju tek nakon izleta, odnosno terenske nastave. Na Å¡kolskim ekskurzijama uÄitelji ne samo da provode puno viÅ¡e vremena, nego ga provode u kontinuitetu, uz svega nekoliko sati sna svake noći. Odgovorni su za uÄenike 24 sata dnevno. Brinu o njihovoj prehrani, lijekovima koje možebitno uzimaju na dnevnoj bazi, a ako se na putu razbole, pruzimaju ulogu roditelja. Odgovorni su za sve postupke uÄenika koji ponekad koriste svaku priliku da, daleko od roditeljskog doma, naprave nestaÅ¡luk.
Na ekskurzijama se Äesto bude i preko vikenda (ovdje se ne poÅ¡tiva TKU i vrednovanje rada preko vikenda), a nerijetko se dogodi da se povratak (konkretno s terenske nastave u Vukovar) dogodi usred noći. Ipak, od uÄitelja se oÄekuje da su ujutro na svom radnom mjestu iako bi, prema ZOR-u, izmeÄ‘u dvije smjene trebalo proći najmanje 12 sati.
Smatramo da bi se Pravilnik o izvoÄ‘enju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan Å¡kole trebao uskladiti s Državnim pedagoÅ¡kim standardom koji je Hrvatski sabor izglasao joÅ¡ prije 10 godina i u  kojem se navodi (Älanak 7) da je za nastavu izvan prostora Å¡kole potreban jedan pratitelj iz redova uÄitelja ili struÄnih suradnika Å¡kole za skupinu do najviÅ¡e 14 uÄenika kao i da je za uÄenike s teÅ¡koćama za izvoÄ‘enje nastave izvan prostora potrebno osigurati pratitelja za: 1 uÄenika s oÅ¡tećenjem vida, sluha, s motoriÄkim oÅ¡tećenjima, s autizmom ili znaÄajno sniženim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponaÅ¡anju, do 5 uÄenika sniženih intelektualnih sposobnosti, do 5 uÄenika s poremećajima u ponaÅ¡anju koji su smjeÅ¡teni u odgojne domove.
I u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj Å¡koli se navodi (Älanak 38, stavak 2) da je Å¡kola dužna osigurati iz voditelja i pratnju sukladno broju uÄenika, a za uÄenike s teÅ¡koćama pratnju sukadno njihovim teÅ¡koćama.
Dalje, nije toÄno definirano ni Å¡to je “pratiteljâ€, pa se u tu kategoriju svrstavaju vodiÄi, Äak i asistenti uÄenika.
Za sve ovo, za kontinuirani viÅ¡ednevni rad, pri Äemu su uÄitelji odvojeni od svoje obitelji, naknada je 170 kn po danu. Iako je u pitanju dvadesetak radnih sati u svakom tom danu, rad noću, rad vikendom i/ili praznikom i neizmjerna odgovornost, plaćeni smo samo 170 kn dnevno!
Rad u više škola
Planirate li regulirati rad djelatnika u više škola?
ViÅ¡estruka dežurstva, zahtjevi pojedinih ravnatelja da se dolazi na sjednice UV/NV i u one dane u kojima po rasporedu sati uÄitelj ne radi u navedenoj Å¡koli kao i mnogi ostali poslovi koji se zahtijevaju i množe radom u dvije ili viÅ¡e Å¡kola djelatnike dovodi u situaciju da svoje radne obveze izvrÅ¡avaju krÅ¡eći Zakon u radu jer je za realizaciju navedenog potrebno viÅ¡e od 40 sati rada tjedno.
Prekovremeni rad
Kada će se stati na kraj samovolji pojedinih ravnatelja koji ne reguliraju isplatu prekovremnog rada u situacijama kada je potrebno zamijeniti odsutnog djelatnika, a isto se od nekih odgovornih osoba potiÄe iz samog MZO s nepisanim uputama ravnateljima da se Å¡to viÅ¡e smanji isplata prekovremenih sati u svrhu uÅ¡tede Äime se izravno krÅ¡i ZOR?
Å to ćete napraviti da se regulira i reformira posao razredniÅ¡tva na naÄin da se ili poveća satnicu za razredniÅ¡tvo ili smanji opseg razredniÄkih poslova, pogotovo papirnatih? Dok se administrativni dio posla iz godine u godinu rapidno povećava, a i ostale obaveze i poslovi razrednika kao i njegova odgovornost rastu, birokracija se množi kao virus, razrednici i dalje imaju kao i prije 30 godina u zaduženjima priznata 2 sata za razredniÅ¡tvo.
Informatizacija razrednicima nije nimalo olakÅ¡ala, naprotiv, sad vode dvostruke matice, papirnatu i elektroniÄku, dogodili su se u meÄ‘uvremenu upisi u srednje Å¡kole i na fakultete, a razredniku su i dalje priznata dva sata. U meÄ‘uvremenu se dogodio GOO i ZO, silna procedura propisala se oko izvanuÄioniÄkih i terenskih nastava, preventivnih programa, zdravstvene zaÅ¡tite uÄenika i joÅ¡ mnogo toga oko Äega prije nije bilo toliko papirologije, a zaduženja su ostala ista: dva sata. Oba ta sata razrednik odradi, jedan kao SRZ, drugi kao informacije za roditelje. Za svu nabrojenu birokraciju priznata su mu joÅ¡ dva sata meÄ‘u ostalim poslovima. A znamo Å¡to su ostali poslovi, razredniku nezamisliva koliÄina papirologije, nerazredniku svaÅ¡ta pomalo, ali niÅ¡ta Å¡to i razrednik ne bi imao (sjednice, dežurstva, usavrÅ¡avanja, rad u struÄnim tijelima Å¡kole itd. )