Glup i gluplji: Ovo su najgluplje izjave u obrazovanju 2016.

02/01/2017

(Srednja.hr) Obrazovnu 2016. godinu obilježilo je mnoštvo događaja koji su bili u fokusu javnosti i koji su, u većoj ili manjoj mjeri, ‘drmali’ obrazovnim sustavom. Osim samih događaja, ostale su zapamćene brojne izjave koje su također izazivale čuđenje, ljutnju ili pak podmijeh javnosti. U nikad jačoj konkurenciji glupih izjava u obrazovanju 2016., izdvojili smo one najgluplje. Na kraju teksta možete ispuniti anketu i glasovati za vašeg ‘favorita’ s najglupljom obrazovnom izjavom 2016. godine.

Obrazovanje kao floskula – Predrag Šustar

Preuzimajući Ministarstvo od prethodnika Vedrana Mornara, Predrag Šustar referirao se na Tonyja Blaira. Prioritet je, prema Šustarovim riječima (preuzetim od Blaira), bilo obrazovanje, obrazovanje i samo obrazovanje.

– Proračun se ne vidi, a on je duša i srce svega. Ono što su rekli premijer i ministar financija prvi korak je najvažniji, a to je planiranje proračuna. Sjećam se jednoga vremena kada je Tony Blair došao na vlast i pitali su ga koja su tri prioriteta, a on je odgovorio obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje. Proračun je itekako važan i to je naša odgovornost prema građanima, ali i prema EU. To je prvi korak. Duboko vjerujem u procjenu našeg premijera da će biti prostora za povećanje proračuna za obrazovanje te da je priča o dolini suza izvučena iz konteksta. Samo moram odrediti koji su prioriteti te na temelju toga će se onda izdvojiti sredstva koja su u interesu Hrvatske, kazao je tada novi ministar.

No, donošenjem proračuna u ožujku, bilo je potpuno jasno kako obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje nikako nije prioritet Oreškovićeve Vlade. Naime, sektor znanosti i obrazovanja dobio je 158 milijuna kuna manje nego prethodne godine. U pogledu unatrag na obrazovnu 2016. godinu, obrazovanje je bilo sve samo ne prioritet političkih elita. Dapače, obrazovanje je ostalo samo zgodna floskula za skupljanje jeftinih političkih poena u predizbornim vremenima. Prioriteti se kriju u nekim drugim sektorima.

Najveći prosvjed građana od 1996. resorni ministar nazvao – feštom

Dan prije velikog prosvjeda nezadovoljnih građana, koji su zahtijevali nastavak procesa Cjelovite kurikularne reforme, resorni ministar Šustar i dalje je tvrdio kako nema razloga za brigu i kako reforma ide dalje. Dapače, smatrao je kako su nepotrebna bilo kakva ‘uznemiravanja’ javnosti. Prosvjed građana nazvao je, sada već antologijski, feštom.

– Radi se o nečemu što je nježno, blago, a to su naša djeca i obitelji. Nikakva uznemiravanja javnosti nisu potrebna. Ja bih proglasio našu podršku feštom u kojoj treba uživati i ni na koji način manipulirati onim što je najnježnije u našem društvu, rekao je tadašnji ministar i pozvao sve da se ‘fešta’ odvije u građanskim okvirima te da poruke budu pozitivne.

Nadahnuti ministar u izjavama je još par puta ponovio ‘feštanje’ kako ne bismo ni u kojem slučaju smetnuli s uma da se u Šustarovu svemiru ne radi o prosvjedu, već o fešti:

– Posao treba odraditi, ni Boris ni Predrag ni bilo tko nisu ključni, nego reforma, hajmo feštu odraditi i vratiti se u klupe, rekao je Šustar.

I tako su građani ‘feštu ‘ pošteno odradili, vratili se u klupe, a posao na kraju nitko nije odradio. Odnosno, jest, samo u onom dijelu procesa koji je odrađen kako bi se reforma, u pokrenutom obliku, stopirala.

Deseci tisuća ljudi u kolektivnom čekanju tramvaja na Trgu – Krešimir Miletić

Prosvjed za kurikularnu reformu inspirirao je zaista mnoge idiotne izjave, a osim Šustarove fešte, najzapaženiji biser krio se u ‘masovnom čekanju tramvaja’ na Trgu u Zagrebu. Ako ste bili na prosvjedu 1. lipnja, sigurno ćete potvrdili kako ste s ostalih par desetaka tisuća ljudi stvarno čekali tramvaj, a pritom ste iz nepoznatog razloga pridržavali transparente ‘na stanici’. Podsjetimo se, dakle, izjave Krešimira Miletića, suradnika Željke Markić u udruzi ‘U ime obitelji’. Na svojem je Facebooku napisao:

– Uf, evo skupilo se valjda 2000 ljudi na Trgu bana Josipa Jelačića. Večernji piše ‘Ispunjen Trg!’. No, evo fotke na kojoj sam zaokružio one što stoje na tramvajskom stajalištu i ljudi idu negdje, tko zna gdje, čekaju tramvaj, pa sami procijenite. Teško da se ovo i na halucinogenim drogama može nazvati ispunjen trg, pisalo je njegovu FB statusu, koji je ubrzo nakon objave – obrisao.

Miletić si je dao dodatnog truda pa je uz status priložio fotografiju Trga i zaokružio one skupine ljudi za koje je njegovo ‘stručno’ oko zaključilo da čekaju tramvaj.

‘Navodno’ Gordane Rusak

Prosvjed na Trgu bio je inspiracija i Gordani Rusak, bivšoj predsjednici saborskog odbora za obrazovanje. Prije nešto više od mjesec dana, na predstavljanju publikacije ‘Prilozi za raspravu o cjelovitoj kurikularnoj reformi’ na Sveučilištu u Zagrebu, Rusak je iznijela svoje viđenje procesa reforme. Prema njenom mišljenju, na prosvjedu se navodno okupio velik broj građana.

– Spadam u onu skupinu heretika koje je trebalo spaliti na lomači u ono vrijeme kada je skupina od nekoliko desetaka tisuća ljudi, navodno, izašla na naš glavni trg. Moj glavni grijeh bio je valjda taj što Ekspertnu radnu skupinu nisam smatrala dovoljno ekspertnom, ili da ne budem gruba, uopće ekspertnom. Jedini moj grijeh je što sam tražila kroz saborski Odbor da se ta radna skupina upotpuni ljudima koji uistinu zaslužuju taj naziv, rekla je tada Rusak, uz odobravanje okupljenih na predstavljanju spomenute publikacije.

Bivšu saborsku zastupnicu očito su tih dana zaobišle informativne emisije, novine ili portali s čijih su naslovnica vrištale fotografije s masovnog prosvjeda. Paralelna stvarnost Gordane Rusak zaista je zanimljiva. Kako bilo, Ministarstvo unutarnjih poslova raspolaže točnim brojkama ‘fešte’ u Zagrebu, a sigurni smo kako te brojke nikako nisu navodne.

Ministrica Nada Šikić i nepotrebno visoko obrazovanje

Bivša ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić u srpnju je ustvrdila kako Hrvatska ima, ne biste vjerovali, višak visokoobrazovanih! Komentirajući broj upisanih u obrtnička zanimanja u odnosu na broj učenika upisanih u gimnazije, izjavila je:

– Međutim, doista jeste problem što jako veliki broj se upisuje u gimnazije, što bi značilo da ne stječu nikakvu kvalifikaciju. Ona je preduvjet za visoko obrazovanje. Mi u ovom trenutku stimuliramo u RH visoko obrazovanje, iako znamo da nositelj razvoja nije visoko obrazovanje. Ta količina visoko obrazovanih ljudi ni u Hrvatskoj niti igdje u svijetu nije potrebna, rekla je tadašnja ministrica.

Kako smo pisali, prema Državnom zavodu za statistiku, udio visokoobrazovanih među stanovnicima Hrvatske je 17,7%. EU prosjek je 23,7%, dok je u Uniji najobrazovanija Irska s 33,3% visokoobrazovanih. Dakle, u čarobnom svijetu bivše ministrice Šikić, na postotak visokoobrazovanih u Hrvatskoj ignorantski bismo trebali odmahnuti rukom jer nam, kako reče Šikić, toliki broj visokoobrazovnih nije potreban. Ovdje možete pročitati razgovor mame i kćeri u svijetu kakvog ga vidi bivša ministrica Šikić.

Tko ide na skijanje, ne mora u školu – Momir Karin

Pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja Momir Karin svojom se izjavom potrudio da početak nove školske godine ne prođe ‘ispod radara’ javnosti. Pogledom na ovogodišnji bizaran školski kalendar, u oči je upadalo kako drugo polugodište počinje sredinom tjedna. No, još bizarnije bilo je pojašnjenje pomoćnika ministra.

– Nastava u drugom polugodištu formalno počinje u četvrtak, 12. siječnja, jer smo tako morali staviti zbog maturanata kojima nastava završava ranije pa u suprotnom ne bi uspjeli ‘odraditi’ potreban broj radnih dana. Školama smo, međutim, dopustili da onima koji se u to vrijeme nalaze na skijanju opravdaju te sate, rekao je Karin i izazvao pravu buru reakcija.

Naime, mnogi su se pitali što je s djecom koja će skijanje, zbog financijskih razloga, zamijeniti puno skromnijim sanjkanjem ili klizanjem u Lijepoj Našoj. Kako se čini, ljubitelji skijanja bolje su kotirali kod vladajućih pa im nisu htjeli kvariti uživanciju na snježnim visinama.

‘Pravi’ studenti nemaju vremena visiti na plenumima – Luka Popov

U prvoj emisiji nove sezone ‘Petog dana’, vrhunsku glupost ispalio je novi gost komentator emisije, Luka Popov. Raspravljajući o kompleksnoj problematici na Sveučilištu u Zagrebu i burnim događajima koji su obilježili početak akademske godine, Popov je ‘opleo’ po plenumu i njegovim sudionicima.

– Plenum je jedna socijalistička, samoupravna utopija u kojoj smo svi kao jednaki i svi imamo nešto za reći. Ljudi koji su najaktivniji, to su najčešće ljudi koji imaju manje obaveza, dok oni koji recimo rade uz studij nemaju vremena ići na plenum. Ljudi koji vrlo ozbiljno shvaćaju svoj studij, koji nemaju luksuz studirati do 35. godine i koji su upisali studij prvenstveno da nešto nauče, oni nemaju vremena za plenum, kazao je Popov.

Dakle, prema Popovu, studenti koji uoče probleme na vlastitom fakultetu, pokušaju djelovati institucionalnim putem što im ne uspijeva pa se okreću legitimnim vaninstitucionalnim metodama, jednostavno su neradnici. Popov sigurno nije upoznat sa studentima koji su, uz brojne aktivnosti oko plenuma, redovito spremali i polagali kolokvije, ispite, pisali seminare i slično. Aktivno djelovanje studenata na fakultetima ionako je porazno, no to se vjerojatno uklapa u koncept stada ovaca koje ništa ne pita pa mora da je iznimno neobična bilo kakva studentska aktivnost.

Diskriminacija i neznanje iz samog vrha Ministarstva znanosti i obrazovanja – Matko Glunčić

Skandaloznom izjavom javnost je u mirno nedjeljno prosinačko jutro zgrozio državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Matko Glunčić. Referirajući se na rezultate hrvatskih 15-godišnjaka na PISA testiranju, Glunčić je u emisiji ‘Točka na tjedan’ N1 televizije izjavio kako je loša statistika PISA-e takva jer su u nju ušla djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Duboko udahnimo i podsjetimo se.

– U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Kod nas u statistiku su ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Uzimamo sve zajedno unutra, rekao je Glunčić i momentalno izazvao brojne oštre reakcije.

Osim diskriminatornom izjavom, državni se tajnik isprsio i vrlo konkretnim neznanjem. Naime, u PISA istraživanju u Hrvatskoj 2015. nisu sudjelovala niti djeca s posebnim potrebama niti djeca pripadnici nacionalnih manjina. Iako su bile vrlo glasne poruke kako državni tajnik nakon ovakve izjave jedino može podnijeti ostavku, Glunčić se ispričao, Ministarstvo je stalo uz njega, a sankcije su izostale. U isprici je tvrdio kako se radilo o ‘nenamjernoj pogrešci’. Ostavit ćemo vam da sami prosudite zvuči li zaista njegova izjava kao nenamjerna pogreška.

Naši su nastavnici obilno duhovno nagrađeni, kog boli briga za materijalno! – Pavo Barišić

Za posljednji ovogodišnji obrazovni biser, pobrinuo se, glavom i bradom, ministar Pavo Barišić. Na dodjeli državne nagrade ‘Ivan Filipović’ za najbolje prosvjetne radnike, ministar je nagrađenim profesorima poručio kako nije sve u materijalnom i da su zato duhovno nagrađeni.

– Vjerojatno se ipak rad ne nagrađuje toliko u materijalnom smislu, ali zato u duhovnom smislu, i s obzirom na rezultate koje oni postižu, svakako je jako dobro nagrađen, rekao je Barišić, ponukao brojne nastavnike da negoduju na društvenim mrežama i s pravom se zapitaju – dobro, tko tu koga zafrkava!

Postavlja se pitanje bi li se ministar i njegovi kolege iz Vlade ili Sabora, odrekli materijalnog i uživali u duhovnom ispunjenju koje im donosi rad za narod koji ih je izabrao. Nekako sumnjamo da bi se zadovoljili duhovnom naknadom kad im svaki mjesec na račun sjedaju plaće o kojima prosvjetni radnici mogu samo sanjati. Nastavnici se s pravom pitaju – hoće li se ministar Barišić odreći materijalnog, pogotovo kada je u pitanju proračunsko financiranje časopisa gdje je objavljivao svoje radove, ili, nedajbože, svoje ministarske plaće.

Anketu možete ispuniti na kraju teksta na portalu Srednja.hr

One Response to Glup i gluplji: Ovo su najgluplje izjave u obrazovanju 2016.

  1. žukov1943. on 02/01/2017 at 15:45

    Gore citirani nisu idioti. Uopće ne!
    Idiotski je narod kojem su takvi na čelu!




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne