Glup i gluplji: Ovo su najgluplje izjave u obrazovanju 2016.

(Srednja.hr) Obrazovnu 2016. godinu obilježilo je mnoÅ¡tvo dogaÄ‘aja koji su bili u fokusu javnosti i koji su, u većoj ili manjoj mjeri, ‘drmali’ obrazovnim sustavom. Osim samih dogaÄ‘aja, ostale su zapamćene brojne izjave koje su takoÄ‘er izazivale čuÄ‘enje, ljutnju ili pak podmijeh javnosti. U nikad jačoj konkurenciji glupih izjava u obrazovanju 2016., izdvojili smo one najgluplje. Na kraju teksta možete ispuniti anketu i glasovati za vaÅ¡eg ‘favorita’ s najglupljom obrazovnom izjavom 2016. godine.

Obrazovanje kao floskula – Predrag Šustar

Preuzimajući Ministarstvo od prethodnika Vedrana Mornara, Predrag Šustar referirao se na Tonyja Blaira. Prioritet je, prema Šustarovim riječima (preuzetim od Blaira), bilo obrazovanje, obrazovanje i samo obrazovanje.

– Proračun se ne vidi, a on je duÅ¡a i srce svega. Ono Å¡to su rekli premijer i ministar financija prvi korak je najvažniji, a to je planiranje proračuna. Sjećam se jednoga vremena kada je Tony Blair doÅ¡ao na vlast i pitali su ga koja su tri prioriteta, a on je odgovorio obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje. Proračun je itekako važan i to je naÅ¡a odgovornost prema graÄ‘anima, ali i prema EU. To je prvi korak. Duboko vjerujem u procjenu naÅ¡eg premijera da će biti prostora za povećanje proračuna za obrazovanje te da je priča o dolini suza izvučena iz konteksta. Samo moram odrediti koji su prioriteti te na temelju toga će se onda izdvojiti sredstva koja su u interesu Hrvatske, kazao je tada novi ministar.

No, donošenjem proračuna u ožujku, bilo je potpuno jasno kako obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje nikako nije prioritet Oreškovićeve Vlade. Naime, sektor znanosti i obrazovanja dobio je 158 milijuna kuna manje nego prethodne godine. U pogledu unatrag na obrazovnu 2016. godinu, obrazovanje je bilo sve samo ne prioritet političkih elita. Dapače, obrazovanje je ostalo samo zgodna floskula za skupljanje jeftinih političkih poena u predizbornim vremenima. Prioriteti se kriju u nekim drugim sektorima.

Najveći prosvjed građana od 1996. resorni ministar nazvao – feštom

Dan prije velikog prosvjeda nezadovoljnih graÄ‘ana, koji su zahtijevali nastavak procesa Cjelovite kurikularne reforme, resorni ministar Å ustar i dalje je tvrdio kako nema razloga za brigu i kako reforma ide dalje. Dapače, smatrao je kako su nepotrebna bilo kakva ‘uznemiravanja’ javnosti. Prosvjed graÄ‘ana nazvao je, sada već antologijski, feÅ¡tom.

– Radi se o nečemu Å¡to je nježno, blago, a to su naÅ¡a djeca i obitelji. Nikakva uznemiravanja javnosti nisu potrebna. Ja bih proglasio naÅ¡u podrÅ¡ku feÅ¡tom u kojoj treba uživati i ni na koji način manipulirati onim Å¡to je najnježnije u naÅ¡em druÅ¡tvu, rekao je tadaÅ¡nji ministar i pozvao sve da se ‘feÅ¡ta’ odvije u graÄ‘anskim okvirima te da poruke budu pozitivne.

Nadahnuti ministar u izjavama je joÅ¡ par puta ponovio ‘feÅ¡tanje’ kako ne bismo ni u kojem slučaju smetnuli s uma da se u Å ustarovu svemiru ne radi o prosvjedu, već o feÅ¡ti:

– Posao treba odraditi, ni Boris ni Predrag ni bilo tko nisu ključni, nego reforma, hajmo feÅ¡tu odraditi i vratiti se u klupe, rekao je Å ustar.

I tako su graÄ‘ani ‘feÅ¡tu ‘ poÅ¡teno odradili, vratili se u klupe, a posao na kraju nitko nije odradio. Odnosno, jest, samo u onom dijelu procesa koji je odraÄ‘en kako bi se reforma, u pokrenutom obliku, stopirala.

Deseci tisuća ljudi u kolektivnom čekanju tramvaja na Trgu – Krešimir Miletić

Prosvjed za kurikularnu reformu inspirirao je zaista mnoge idiotne izjave, a osim Å ustarove feÅ¡te, najzapaženiji biser krio se u ‘masovnom čekanju tramvaja’ na Trgu u Zagrebu. Ako ste bili na prosvjedu 1. lipnja, sigurno ćete potvrdili kako ste s ostalih par desetaka tisuća ljudi stvarno čekali tramvaj, a pritom ste iz nepoznatog razloga pridržavali transparente ‘na stanici’. Podsjetimo se, dakle, izjave KreÅ¡imira Miletića, suradnika Željke Markić u udruzi ‘U ime obitelji’. Na svojem je Facebooku napisao:

– Uf, evo skupilo se valjda 2000 ljudi na Trgu bana Josipa Jelačića. Večernji piÅ¡e ‘Ispunjen Trg!’. No, evo fotke na kojoj sam zaokružio one Å¡to stoje na tramvajskom stajaliÅ¡tu i ljudi idu negdje, tko zna gdje, čekaju tramvaj, pa sami procijenite. TeÅ¡ko da se ovo i na halucinogenim drogama može nazvati ispunjen trg, pisalo je njegovu FB statusu, koji je ubrzo nakon objave – obrisao.

Miletić si je dao dodatnog truda pa je uz status priložio fotografiju Trga i zaokružio one skupine ljudi za koje je njegovo ‘stručno’ oko zaključilo da čekaju tramvaj.

‘Navodno’ Gordane Rusak

Prosvjed na Trgu bio je inspiracija i Gordani Rusak, bivÅ¡oj predsjednici saborskog odbora za obrazovanje. Prije neÅ¡to viÅ¡e od mjesec dana, na predstavljanju publikacije ‘Prilozi za raspravu o cjelovitoj kurikularnoj reformi’ na SveučiliÅ¡tu u Zagrebu, Rusak je iznijela svoje viÄ‘enje procesa reforme. Prema njenom miÅ¡ljenju, na prosvjedu se navodno okupio velik broj graÄ‘ana.

– Spadam u onu skupinu heretika koje je trebalo spaliti na lomači u ono vrijeme kada je skupina od nekoliko desetaka tisuća ljudi, navodno, izaÅ¡la na naÅ¡ glavni trg. Moj glavni grijeh bio je valjda taj Å¡to Ekspertnu radnu skupinu nisam smatrala dovoljno ekspertnom, ili da ne budem gruba, uopće ekspertnom. Jedini moj grijeh je Å¡to sam tražila kroz saborski Odbor da se ta radna skupina upotpuni ljudima koji uistinu zaslužuju taj naziv, rekla je tada Rusak, uz odobravanje okupljenih na predstavljanju spomenute publikacije.

BivÅ¡u saborsku zastupnicu očito su tih dana zaobiÅ¡le informativne emisije, novine ili portali s čijih su naslovnica vriÅ¡tale fotografije s masovnog prosvjeda. Paralelna stvarnost Gordane Rusak zaista je zanimljiva. Kako bilo, Ministarstvo unutarnjih poslova raspolaže točnim brojkama ‘feÅ¡te’ u Zagrebu, a sigurni smo kako te brojke nikako nisu navodne.

Ministrica Nada Šikić i nepotrebno visoko obrazovanje

Bivša ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić u srpnju je ustvrdila kako Hrvatska ima, ne biste vjerovali, višak visokoobrazovanih! Komentirajući broj upisanih u obrtnička zanimanja u odnosu na broj učenika upisanih u gimnazije, izjavila je:

– MeÄ‘utim, doista jeste problem Å¡to jako veliki broj se upisuje u gimnazije, Å¡to bi značilo da ne stječu nikakvu kvalifikaciju. Ona je preduvjet za visoko obrazovanje. Mi u ovom trenutku stimuliramo u RH visoko obrazovanje, iako znamo da nositelj razvoja nije visoko obrazovanje. Ta količina visoko obrazovanih ljudi ni u Hrvatskoj niti igdje u svijetu nije potrebna, rekla je tadaÅ¡nja ministrica.

Kako smo pisali, prema Državnom zavodu za statistiku, udio visokoobrazovanih među stanovnicima Hrvatske je 17,7%. EU prosjek je 23,7%, dok je u Uniji najobrazovanija Irska s 33,3% visokoobrazovanih. Dakle, u čarobnom svijetu bivše ministrice Šikić, na postotak visokoobrazovanih u Hrvatskoj ignorantski bismo trebali odmahnuti rukom jer nam, kako reče Šikić, toliki broj visokoobrazovnih nije potreban. Ovdje možete pročitati razgovor mame i kćeri u svijetu kakvog ga vidi bivša ministrica Šikić.

Tko ide na skijanje, ne mora u školu – Momir Karin

Pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja Momir Karin svojom se izjavom potrudio da početak nove Å¡kolske godine ne proÄ‘e ‘ispod radara’ javnosti. Pogledom na ovogodiÅ¡nji bizaran Å¡kolski kalendar, u oči je upadalo kako drugo polugodiÅ¡te počinje sredinom tjedna. No, joÅ¡ bizarnije bilo je pojaÅ¡njenje pomoćnika ministra.

– Nastava u drugom polugodiÅ¡tu formalno počinje u četvrtak, 12. siječnja, jer smo tako morali staviti zbog maturanata kojima nastava zavrÅ¡ava ranije pa u suprotnom ne bi uspjeli ‘odraditi’ potreban broj radnih dana. Å kolama smo, meÄ‘utim, dopustili da onima koji se u to vrijeme nalaze na skijanju opravdaju te sate, rekao je Karin i izazvao pravu buru reakcija.

Naime, mnogi su se pitali što je s djecom koja će skijanje, zbog financijskih razloga, zamijeniti puno skromnijim sanjkanjem ili klizanjem u Lijepoj Našoj. Kako se čini, ljubitelji skijanja bolje su kotirali kod vladajućih pa im nisu htjeli kvariti uživanciju na snježnim visinama.

‘Pravi’ studenti nemaju vremena visiti na plenumima – Luka Popov

U prvoj emisiji nove sezone ‘Petog dana’, vrhunsku glupost ispalio je novi gost komentator emisije, Luka Popov. Raspravljajući o kompleksnoj problematici na SveučiliÅ¡tu u Zagrebu i burnim dogaÄ‘ajima koji su obilježili početak akademske godine, Popov je ‘opleo’ po plenumu i njegovim sudionicima.

– Plenum je jedna socijalistička, samoupravna utopija u kojoj smo svi kao jednaki i svi imamo neÅ¡to za reći. Ljudi koji su najaktivniji, to su najčešće ljudi koji imaju manje obaveza, dok oni koji recimo rade uz studij nemaju vremena ići na plenum. Ljudi koji vrlo ozbiljno shvaćaju svoj studij, koji nemaju luksuz studirati do 35. godine i koji su upisali studij prvenstveno da neÅ¡to nauče, oni nemaju vremena za plenum, kazao je Popov.

Dakle, prema Popovu, studenti koji uoče probleme na vlastitom fakultetu, pokušaju djelovati institucionalnim putem što im ne uspijeva pa se okreću legitimnim vaninstitucionalnim metodama, jednostavno su neradnici. Popov sigurno nije upoznat sa studentima koji su, uz brojne aktivnosti oko plenuma, redovito spremali i polagali kolokvije, ispite, pisali seminare i slično. Aktivno djelovanje studenata na fakultetima ionako je porazno, no to se vjerojatno uklapa u koncept stada ovaca koje ništa ne pita pa mora da je iznimno neobična bilo kakva studentska aktivnost.

Diskriminacija i neznanje iz samog vrha Ministarstva znanosti i obrazovanja – Matko Glunčić

Skandaloznom izjavom javnost je u mirno nedjeljno prosinačko jutro zgrozio državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Matko Glunčić. Referirajući se na rezultate hrvatskih 15-godiÅ¡njaka na PISA testiranju, Glunčić je u emisiji ‘Točka na tjedan’ N1 televizije izjavio kako je loÅ¡a statistika PISA-e takva jer su u nju uÅ¡la djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Duboko udahnimo i podsjetimo se.

– U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu loÅ¡ijim učenicima da na dan testiranja ne doÄ‘u na nastavu. Kod nas u statistiku su uÅ¡la i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Uzimamo sve zajedno unutra, rekao je Glunčić i momentalno izazvao brojne oÅ¡tre reakcije.

Osim diskriminatornom izjavom, državni se tajnik isprsio i vrlo konkretnim neznanjem. Naime, u PISA istraživanju u Hrvatskoj 2015. nisu sudjelovala niti djeca s posebnim potrebama niti djeca pripadnici nacionalnih manjina. Iako su bile vrlo glasne poruke kako državni tajnik nakon ovakve izjave jedino može podnijeti ostavku, Glunčić se ispričao, Ministarstvo je stalo uz njega, a sankcije su izostale. U isprici je tvrdio kako se radilo o ‘nenamjernoj pogreÅ¡ci’. Ostavit ćemo vam da sami prosudite zvuči li zaista njegova izjava kao nenamjerna pogreÅ¡ka.

Naši su nastavnici obilno duhovno nagrađeni, kog boli briga za materijalno! – Pavo Barišić

Za posljednji ovogodiÅ¡nji obrazovni biser, pobrinuo se, glavom i bradom, ministar Pavo BariÅ¡ić. Na dodjeli državne nagrade ‘Ivan Filipović’ za najbolje prosvjetne radnike, ministar je nagraÄ‘enim profesorima poručio kako nije sve u materijalnom i da su zato duhovno nagraÄ‘eni.

– Vjerojatno se ipak rad ne nagraÄ‘uje toliko u materijalnom smislu, ali zato u duhovnom smislu, i s obzirom na rezultate koje oni postižu, svakako je jako dobro nagraÄ‘en, rekao je BariÅ¡ić, ponukao brojne nastavnike da negoduju na druÅ¡tvenim mrežama i s pravom se zapitaju – dobro, tko tu koga zafrkava!

Postavlja se pitanje bi li se ministar i njegovi kolege iz Vlade ili Sabora, odrekli materijalnog i uživali u duhovnom ispunjenju koje im donosi rad za narod koji ih je izabrao. Nekako sumnjamo da bi se zadovoljili duhovnom naknadom kad im svaki mjesec na račun sjedaju plaće o kojima prosvjetni radnici mogu samo sanjati. Nastavnici se s pravom pitaju – hoće li se ministar Barišić odreći materijalnog, pogotovo kada je u pitanju proračunsko financiranje časopisa gdje je objavljivao svoje radove, ili, nedajbože, svoje ministarske plaće.

Anketu možete ispuniti na kraju teksta na portalu Srednja.hr