Blokirana rasprava o Glunčiću na Odboru za obrazovanje

15/12/2016

(N1) U dvorani Ivana Mažuranića u Saboru u 8 je sati započela sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, na kojoj je izbila svađa zbog diskriminatornih opaski državnog tajnika u Ministarstvu obrazovanja Matka Glunčića. Sjednica je potrajala gotovo sat i pol i nije raspravljena ni jedna točka, budući da je blokirana ona o Glunčiću.

Sjednica je odgođena do 22. ili 23. prosinca i o njoj će se raspravljati o imenovanju novih članova u Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje, dok je rasprava o Glunčiću i dalje neizvjesna.

Činjenica je da bi zbog izostanka pojedinih vladajućih zastupnika sa sjednice predsjednik odbora bio preglasan, ukoliko bi dao na glasanje uvrštavanje rasprave o Matku Glunčiću, i to u omjeru 7:5.

Član odbora, Bojan Glavašević (SDP), javio je najprije kako predsjednik tog radnog tijela Andro Krstulović Opara (HDZ) nije udovoljio zahtjevu za raspravu o budućnosti državnog tajnika u Ministarstvu obrazovanja, zaduženog za kurikularnu reformu, Matka Glunčića, koji je izgovorio diskriminatornu izjavu govoreći o razlozima loših rezultata PISA testa.

Podsjetimo, djeca koja pohađaju nastavu po prilagođenim programima za te dvije skupine ni ne sudjeluju u testiranjima, pa osim što je svojom izjavom Glunčić uvrijedio manjinske skupine u društvu, pokazao je i neznanje.

Predsjednik Odbora za znanost krši Poslovnik i odbija uvrstiti raspravu o Matku Glunčiću na dnevni red, iako trećina članova odbora to traži, poručio je preko Twittera.

Jasno je, nastavlja, da HDZ i Krstulović Opara bježe od rasprave o izjavama državnog tajnika Glunčića.

“Loša parlamentarna praksa!”, upozorava Glavašević, dodajući da ukoliko postoji volja članova, bilo koji saborski odbor moze raspravljati o bilo kojoj temi.

“Ništa se neće dogoditi krucijalno u mjesec dana, ali hrvatska javnost ima pravo znati što je državni tajnik napravio i kako je prekršio Zakon o diskriminaciji”, kazao je Mirando Mrsić.

Sabina Glasovac je upozorila da se ignorira rasprava o ostavkama i diskriminatornim izjavama Glunčića. Da se to ne pokušava, kaže ona, odbor ne bi dobio dnevni red sa samo jednom točkom, dakle, bez spomenutih rasprava.

“Budući da niste uvrstili raspravu o smjenama u odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, ako ne utvrdimo kada će biti rasprava o ovom pitanju, onda ćemo se morati pozvati na članak 49. Poslovnika, prema kojem moramo obavijestiti predsjednika Sabora da rasprava nije održana u skladu s Poslovnikom. Dovest ćemo se u situaciju da predsjednik Sabora saziva sjednicu s ovim točkama dnevnog reda. To se dogodilo samo jednom u povijesti”, kazala je Glasovac.

“Sabor treba osuditi svaki oblik diskriminacije bez obzira od koga dolazi i bez obzira kojeg segmenta se ticao, a posebno kada se događa u obrazovanju… Tvrdite da diskriminacija određenog dijela djece nije ono od čega ovaj odbor treba bježati… Ako me uspijete uvjeriti da u nekom od nacionalnih dokumentata piše da se ta djeca smiju diskriminirana, uvjerit ćete me da je ta tema i sramotan postupak državnog tajnika nije u djelokrugu rada ovog odbora”, kazala je Glasovac.

“Očito se pokušava postići to da postupak državnog tajnika prekrije ne zelena, nego plava trava zaborava”, kazala je Glasovac, tražeći da se sjednica prekine i da se idućeg tjedna raspravlja o ovoj točki.

Krstulović Opara tvrdi da je ponudio opoziciji, koja je manjinska u odboru, kolegijalni odnos, odnosno raspravu te da je opozicija to odbila.

“Moj prijedlog je bio…”, krenuo je Krstulović Opara.

“Samo jedna točka da bude. I zatvorena sjednica”, kazala mu je Glasovac.

“Dopustite da ja završim… Moj prijedlog je bio upravo ovo što ste vi tvrdili javnosti da je trebao biti moj prijedlog. Ja sam vam to predložio, vi ste to odbili”, kazao je HDZ-ovac.

“Lažete!”, kazala je Glasovac, na što se Krstulović Opara “smrznuo”.

“Al’ kad lažete! Sad ću vam objasniti i zašto”, kazala mu je. I prije nego što je ponovno zaustio, ponovila je:

“Javno lažete!”, kazala je Glasovac.

“Možete li to još jednom, glasnije kazati!”, kazao je HDZ-ovac.

“Mogu, i molim vas da prestanete lagati”, kazala je.

On joj je uzvratio da to govori o njoj i da se ne ponaša parlamentarno te ustvrdio da opoziciji nije stalo do rasprave, već do showa inače ne bi optužila predsjednika četiri puta da laže.

Kazala mu je onda još jednom da laže.

Autokracija i stvaranje privida demokracije je samo iskaz da se ovdje želi da se “manipulacijom istina prikazuje kao laž, a laž kao istina”, kazala je Glasovac.

“Vi ste ponudili kolegama koji su poslali zahtjev da se održi sjednica s jednom točkom dnevnog reda, a sljedeće dvije da se održe na sljedećoj sjednici”, ispravila ga je.

Ovaj joj je uzvratio da je svojim ponašanjem pokazala kako se odnosi prema parlamentarizmu.

I Branimir Bunjac iz Živog zida također je prozvao šefa odbora zbog odbijanja da se na Odboru za znanost raspravlja o izjavama državnog tajnika.

“Stavljam na glasovanje moj prijedlog da se o trećoj točki dnevnog reda raspravi nakon razrješenja spora na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav”, kazao je šef odbora zatim.

Predložio je da se sjednica sazove 21. ili 22. prosinca kako bi se raspravilo o drugim točkama, a da se naknadno pregovara i raspravlja o Glunčiću. HDZ-ovac Željko Reiner je predložio da se redom glasuje o točkama, kao se ne bi dogodilo da se nije moglo pristupiti izboru novih članova u Nacionalnom vijeću za znanost zbog opstrukcije oporbe.

Glasnovac je kazala i da se boji da će članovi sljedeći tjedan doći ovdje i da opet neće izabrati članove NV-a, jer predsjednik nećete dozvoliti uvođenje tih točaka na dnevni red.

“I tako. Sabina optuzila Krstulovića da laže. Teške rijeci. A kolega Opara tvrdi da imaju većinu u Odboru. ali te riječi zvuče nesigurno”, navodi on.

“Kolega Hasanbegović izjurio s Odbora uz tresak vrata. Moguće nenamjeran. Njegov amandman je prvi na redu za raspravu na plenumu”, napisao je Glavašević također.

7 Responses to Blokirana rasprava o Glunčiću na Odboru za obrazovanje

  1. žukov1943. on 15/12/2016 at 14:42

    Blokira se čak i rasprava o lupetanju državnog tajnika, inače čovjeka koji bi trebao voditi rad na kurikularnoj reformi. Neki dan na Odboru za etiku blokirana je rasprava o plagijatu čovjeka koji vodi ministarstvo. Akademici tvrde da im se nije dozvolilo da se uključe, a kad budu jasno demantirani nastavljaju dalje kao da nisu uhvaćeni u laži.
    Fina neka gospoda vode obrazovni sustav ove zemlje!

    • P.O.E. on 15/12/2016 at 15:16

      “Vode”?

      • žukov1943. on 15/12/2016 at 16:57

        Da ga ne vode, da se sustav vodi sam, ne bi bio u ovakovu slobodnom padu.
        Teško da itko može biti do te mjere nesposoban.
        Namjerno ga vode ravno na dno, jer što će obrazovanje ikome na brdovitom Balkanu.
        Tuteka je jošte tradicija potpisivati se palcem, a rasprave voditi toljagom.
        Kakvo školstvo, šta…

    • Mihovil Tomić on 15/12/2016 at 21:05

      Koje lupetanje? Dajte molim vas. Nemaju li u Hrvatskoj djeca s posebnim potrebama(čitaj disleksija, disgrafija,ADHD, itd.) izravan upis u srednje škole? Predajem u tehničkoj školi pa sam se nagledao svega. Stoga nemojte prodavat bureke kad je svima jasno. Ako hoćete švicarski sustav školovanja onda idemo prema diskriminicaji, ali i prema boljim PISA rezultatima. Dakle, kod njih nema tog boga koji će dopustiti čovjeku koji ne zna zbrojiti dva razlomka da se upiše u tehničku školu (ne industrijsku). Kad sam bio gore prije desetak godina čak su imali prijedlog da djeca rastavljenih roditelja, zbog svoje moguće rastrojenosti, idu u posebna odjeljenja. A kod nas? Alo ba doktor, može jedna dijagnoza za gimnaziju.

      • žukov1943. on 15/12/2016 at 22:08

        Kolega, nisam siguran da shvaćam što zapravo pokušavate reći, iako se trudim shvatiti.
        Tko Vam kaže da je zapadni model školstva bogomdani uzor? Dapače, imali smo relativno dobar školski sustav, sve dok devedesetih nismo počeli kopirati zapadne sustave. I dakako, od njih preuzeli sve ono najgore. Ono što valja, to nismo.
        Ako govorite o PISA testovima, najbolje rezultate polučuju Singapur, Južna Koreja, Kina – dakle, istok.
        Zasigurno tu nije stvar činjenice da su tamo profsori cijenjeni, da imaju autonomiju u svom poslu, da se klince uči disciplini i radu, da su nastavnici plaćeni kako Bog zapovijeda, da nemaju ministre obrazovanja koji prepisuju, i tome slično. Ne, Singapur je prvi jer su mudro na dan testiranja djecu s posebnim potrebama ostavili kući?
        Zanimljivo kako je PISA test izazvao u Hrvatskoj konsternaciju. No, bez odjeka je prošla vijest kako je TALIS istraživanje pokazalo da imamo najneobrazovanije ravnatelje u Europi, što je direktna zasluga politike. Iste one koja je dovela Glunčića u ministarstvo.
        Govorimo, pobogu, o tome da je državni tajnik izvalio budalaštinu za koju se u pristojnom svijetu momentalno daje ostavka. Ili dobiva otkaz.

  2. Bockalo on 15/12/2016 at 19:51

    Divote li! Ma mi smo za njih budaletine bez mozga, valjda je to većini sad jasno…

  3. Petar Crni on 16/12/2016 at 13:40

    Slažem se s gotovo svim prethodno napisanim, osobito s nepostojanjem neophodne diferencijacije već u višim razredima OŠ, koliko god to zvučalo politički nekorektno. Uzgred, koja ono škola treba za državne tajnike? Ili zamjenike ravnatelja najvećih državnih poduzeća? Treba li ikome ikakva škola ako imaš vezu? Baš motivirajuće i za učenike, a i za nas. Minimum obveznog staža ( u struci) da ne spominjemo. A “izvrsnost” i ” projekti” svuda oko nas.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne