(Tportal) Pravni struÄnjaci tvrde da javna rasprava o kurikularnoj reformi, koju je nakon razrjeÅ¡enja Ekspertne radne skupine (ERS) pokrenuo Predrag Å ustar, nelegalna te da se vodi samo pro forma jer nije usklaÄ‘ena sa zakonima tako da je niti jedan ministar neće moći potpisati, ni sadaÅ¡nji niti njegovi nasljednici. U MZOS-u priznaju da dokumenti nisu u cijelosti usklaÄ‘eni sa zakonima, no smatraju da to nije bitno za provedbu javne rasprave.
Voditelj ERS-a Boris Jokić i njegovi suradnici joÅ¡ se nisu oglasili nakon njihova proÅ¡lotjednog iznenadnog razrjeÅ¡enja koje je uslijedilo nakon pada Vlade, dakle kada je već bila samo tehniÄka. Najavili su da će to uÄiniti u ponedjeljak, no sve su odgodili za Äetvrtak 23. lipnja kada će se, kako kažu, posljednji put javnosti obratiti kao skupina.
Å ustar je u ponedjeljak najavio skoro imenovanje nove skupine koja će upravljati javnom raspravom, a MZOS je u meÄ‘uvremenu pokrenuo javnu raspravu o kurikulumskim dokomentima. No ona prema tumaÄenju pravnih struÄnjaka nema nikakvu funkciju osim eventualno da ojaÄa privid da se reforma nastavlja.
Trenutno je u javnu raspravu stavljen jedan od dokumenata (prijedlog Nacionalnog kurikuluma za umjetniÄko obrazovanje) koji proizlaze iz Okvira nacionalnog kurikuluma (ONK) iz kojeg su trebali proizaći svi okviri kurikuluma, nacionalni kurikulumi za osnovno, gimnazijsko, strukovno i umjetniÄko obrazovanje, predmetni kurikulumi te kurikulumi meÄ‘upredmetnih tema i podruÄja kurikuluma.
Pravnici: Dokumente nitko neće moći potpisati
No, pravni struÄnjaci istiÄu da naÅ¡ zakonodavni okvir trenutno nije prilagoÄ‘en ideji kurikulumskog sustava obrazovanja, odnosno Äinjenici da postoje nacionalni kurikulumi i pojedini kurikulumski dokumenti u svim predloženim obimima i na svim razinama odgoja i obrazovanja. Stoga Ministarstvo zapravo i ne može pokrenuti javnu raspravu na naÄin da kurikulumski dokumenti po njenom zavrÅ¡etku stvarno budu i doneseni, odnosno da ih ministar može potpisati. Drugim rijeÄima, kurikulumski dokumenti nakon Å¡to zavrÅ¡i javna rasprava, kako ju je sada objavilo Ministarstvo na portalu e-savjetovanja, neće se moći primjenjivati; oni neće imati nikakvu pravnu snagu.
Ako je htio sve obaviti kako treba, MZOS je, istiÄu struÄnjaci, imao nekoliko mogućnosti: mogao je u okviru starog sustava sve dokumente ‘prevesti’ u već postojeći nastavni plan i program (Å¡to, meÄ‘utim ne vodi k promjenama), ili je mogao prilagoditi dokumente eksperimentalnom programu po važećem Zakonu, ili je pak mogao, Å¡to bi bilo najispravnije, na vrijeme promijeniti i prilagoditi zakonodavni okvir reformi obrazovanja. I u drugom i u trećem sluÄaju to je trebalo napraviti mnogo ranije kako bi se sve eksperimentalno moglo poÄeti uvoditi u narednoj Å¡kolskoj godini. Budući da MZOS nije napravio niti jednu od navedenih stvari, na javnu raspravu stavljen je dokument bez ikakve pravne osnove, primjerice ‘odluke o donoÅ¡enju’ ili ‘odluke o uvoÄ‘enju’. Svi ‘legalno’ doneseni nastavni planovi i programi to imaju. Dakle, MZOS je na javnu raspravu stavio dokument koji kasnije nitko neće moći potpisati – ni sadaÅ¡nji ministar niti neki njegov eventualni nasljednik.
Navedene odluke trebao je donijeti MZOS. One idu prije samog uvoda u dokument i mogu glasiti primjerice: ‘Odluka o donoÅ¡enju Nacionalnog kurikuluma za osnovnoÅ¡kolski odgoj i obrazovanje’. SliÄne odluke imaju stariji, već doneseni dokumenti, primjerice Nacionalni okvirni kurikulum (NOK), Nacionalni kurikulum za rani i predÅ¡kolski odgoj i obrazovanje te postojeći Nastavni planovi i programi.
GreÅ¡ka u proceduri u biti postoji od samog poÄetka jer Äak ni sam Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK), iz kojeg proizlaze svi kurikulumski dokumenti, joÅ¡ nema takvu odluku.
Pritom je zanimljivo da je struÄna rasprava o kurikulumskim dokumentima, provedena pod vodstvom Borisa Jokića i njegovih suradnika u ERS-u, bila legitimna jer se struÄne rasprave nigdje u zakonodavnim okvirima ne propisuju. Ona je neÅ¡to dodatno Å¡to je samo trebalo dati ekstra vrijednost dokumentima i mogućnost struÄnoj javnosti da sudjeluje u kreiranju dokumenata prije nego Å¡to budu stavljeni na javnu raspravu. Pokretanje javne rasprave je, naprotiv, procedura koja je detaljno ureÄ‘ena posebnim zakonom.
Ministar bi dakle, sada trebao izmijeniti zakonodavni okvir i ponovno u javnu raspravu staviti dokument s prijedlogom odluke pa bi sve to zajedno trebalo ići na javnu raspravu. To bi trebalo napraviti redom – prvo bi trebalo pravno osnažiti Okvir nacionalnog kurikuluma. On trenutno nije važeći jer ga nigdje nema; ministar nije potpisao ni njega, a svi dokumenti proizlaze iz njega.
Dakle, prema tumaÄenju struÄnjaka kurikulumski dokumenti trenutno mogu biti samo pro forme u javnoj raspravi, primjerice zato da se stvara dojam da se ona vodi. No oni se nakon javne rasprave ne mogu donijeti, potpisati niti objaviti u Narodnim novinama, a kada bi se to sluÄajno i napravilo, dovela bi se u pitanje ustavnost i zakonitost procedure donoÅ¡enja kurikulumskih dokumenata. Zbog svega navedenog oni nikako ne mogu ići ni u eksperimentalni program niti u regularni. Za njih će se ponovno, ispoÄetka morati voditi javna rasprava.
MZOS: To nije presudno za raspravu
Iz odgovora koji je tportalu dostavio MZOS može se iÅ¡Äitati da su u resoru svjesni da dokumenti nisu u cijelosti usklaÄ‘eni s postojećim zakonskim okvirima. SadaÅ¡nji postav za takvu situaciju optužuje bivÅ¡i koji to nije uÄinio za svojeg mandata. No u MZOS-u to ne vide kao zapreku za održavanje javne rasprave za koju smatraju da će unaprijediti dokumente. Uvjereni su da se usklaÄ‘ivanje, ako za tim bude potrebe, može obaviti kasnije:
‘…Pojedini izraÄ‘eni dokumenti stavljaju se na javnu raspravu bez nacrta odluke o njihovu donoÅ¡enju, a Å¡to ne smatramo spornim i Å¡to nije od znaÄaja za provedbu same javne rasprave…
U smislu Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj: 25/13 i 85/15) te Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine, broj 140/09), ne postoji zapreka za provođenje javne rasprave, kojoj je cilj upoznavanje zainteresirane javnosti s dokumentima koji se namjeravaju donijeti.
Ministarstvo će, ako se za tim utvrdi potreba, nakon provedene javne rasprave i recenzije, odnosno u trenutku finaliziranja konaÄnog teksta kurikularnih dokumenata, pokrenuti i izmjene zakonskih odredbi koje su temelj za donoÅ¡enje kurikularnih dokumenata, pri Äemu napominjemo kako su izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj Å¡koli već u pripremi.’
Pravnici: MZOS priznao da je rasprava pro forme
Pravni struÄnjaci smatraju da je MZOS svojim priopćenjem zapravo priznao da se javna rasprava vodi pro forme, osobito dijelom koji kaže: ‘pojedini izraÄ‘eni dokumenti stavljaju se na javnu raspravu bez nacrta odluke o njihovu donoÅ¡enju, a Å¡to ne smatramo spornim i Å¡to nije od znaÄaja za provedbu same javne rasprave…Ë
TumaÄe da provoÄ‘enje javne rasprave nije sporno samo po sebi, ali je ono ovako postavljeno sporno za donoÅ¡enje i primjenu kurikulumskih dokumenata, odnosno za davanje pravne snage tim dokumentima. Drugim rijeÄima, dokumenti se po zavrÅ¡etku javne rasprave neće moći donijeti niti primijeniti.
Osim toga, upozoravaju, dio priopćenja u kojem stoji da će Ministarstvo, ‘ako se za tim utvrdi potreba, nakon provedene javne rasprave i recenzije, odnosno u trenutku finaliziranja konaÄnog teksta kurikularnih dokumenata, pokrenuti i izmjene zakonskih odredbi koje su temelj za donoÅ¡enje kurikularnih dokumenata’, ostavlja prostora garnituri da možda ne prihvati reformu na naÄin kako je ona zamiÅ¡ljena Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije te da sve ostane kakvo je. To bi pak moglo znaÄiti da im odgovara da se javna rasprava provodi pro forme.
KonaÄno svaljivanje krivnje na proÅ¡le vlasti smatraju kontradiktornim jer su izmjene zakonodavnog okvira bile uvrÅ¡tene u njihov godiÅ¡nji plan, a ova ih je vlast trebala provesti za Å¡to je imala pola godine vremena.