(N1) Boris Jokić i Ekspertna radna skupina danas su predstavili sve što su dosad napravili u Cjelovitoj kurikularnoj reformi na kojoj su radili punih 17 mjeseci.
“Htjeli bismo se zahvaliti još jednom svima koji su radili s nama, svim građanima koji su nam dali podršku u procesu”, započeo je Boris Jokić obraćanje javnosti.
“Radi se o demokratskom procesu u kojem je puno ljudi moglo reći što misli o tome. Želimo naglasiti da prihvaćamo razrješenje ministra Šustara, i ovo nije vezano uz osobne obračune”, kazao je.
Predstavio je rezultate rada na kurikularnoj reformi. “Sam rad krenuo je u prosincu 2014. javnim pozivom za voditelja i članove Ekspertne radne skupine. Pristigla je jedna prijava, moja, a za članove se javilo oko 40 ljudi, od čega je izabrano ukupno 6 članova. Rad je počeo 1.2.2016., i od tada minisar Mornar je naše imenovanje odredio na godinu dana. Produljio je to do 29.2. kako bi se dovršili svi dokumenti u izradi. 11. 3. 2016. novi ministar nas bez javnog poziva stavlja kao novu ekspertnu skupinu. Naša prva četiri mjeseca radili smo na uspostavi uvjeta za rad, da se reforma može provesti. Napravili smo sve javne pozive i postavili kriterije. 21.5.2015. skupine počinju s radom, a u rujnu 2015. i sve ostale. U svibnju s radom završavaju i skupine nacionalnih manjina.”
Na reformi je radilo oko 470 ljudi, 280 konzultanata iz škola… Jokić je detaljno opisao rad na reformi.
“Troškovi su bili ispod planiranih – u prvoj je godini planirano 12 milijuna kuna, a utrošeno je 3,5 milijuna kuna, i još 4 milijuna na plaće zamjenika onih koji su zbog rada na reformi izdvojeni s nastave. U samoj izradi pokušali smo posao napraviti u potpunosti transparentnim.
Svi su dokumenti prošli kroz ruke 218 stručnjaka”, kazao je Jokić, a 2759 komentara raznih stručnjaka stiglo je na prijedloge. Stiglo je i 913 komentara stručnjaka iz institucija. Bilo je i izdvojenih mišljenja onih koji se nisu slagali s pojedinim rješenjima, a sve je bilo dostupno na internetu.
Susret s predsjedicom
“Od prvog sastanka s ministrom Šustarom zagovaramo mogućnost proširenja Eskpertne skupine. Nije nam bio cilj zadržati nas kao kompaktnu cjelinu, nego što učinkovitije obaviti zadatke. Naglašavamo da nakon 1.6., tj. prosvjeda u Zagrebu, i 31.5. – sastanka s predsjedicom, mi smo se obratili predsjednici s voljom da se nastavi dijalog. Nije bilo nikakvog dogovaranja i nagovaranja da mi nastavimo s poslom. Ministarstvu smo pak predložili i dokumente za nastavak rada, i nakon razrješenja objavili sve dokumente na našim mrežnim stranicama.”
“Nemamo ni zakonske preduvjete za uvođenje kurikuluma u škole”
“Ovo je djelo u koje smo uložili profesionalni i osobni život. Nikada ne bi odstupili da nismo bili primorani odstupiti, ne zbog snažnih pritisaka, nego zbog kompromitacije onoga što smo htjeli napraviti. Prvo, RH nije pristupila izradi zakonskog okvira koji bi uopće omogućio uvođenje kurikuluma u škole. Dakle, kurikulume nije niti moguće uvesti u škole u ovom trenutku. Izrada normativnog okvira je preduvjet funkcioniranja države i obrazovanja. Činjenica je da se ovaj proces nije mogao nastaviti.
Na to smo pozivali i prošlu i novu Vladu. Drugi je razlog nepostojanje sredstava i projekata koji bi izvlačili novac iz EU fondova.”
Pročitao je pisma koja su ranije slali Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a u kojima pozivaju i upozoravaju na podršku i preduvjete koji im trebaju da bi proveli reformu.
“Ministarstvo ne stoji iza ovog projekta. Prvo, nitko od pripravnika i suradnika više ne sudjeluje u Cjelovitoj kurikularnoj reformi.”
Prijetili im fizičkim napadima; “Ima li Hrvatska šanse?”
Jokić je rekao da su i on i članovi Ekspertne skupine primali prijetnje fizičkim napadima, i to najviše nakon intenzivnog pojavljivanja u medijima, od kojih su neki, kako kaže, prenosili neistine. “Pitanje za vlast je – ide li ova zemlja u tu reformu, kada, ima li novce, ima li zakonski okvir, ima li Hrvatska šanse? Na ta pitanja nismo dobili odgovore.”
“1. travnja u prostorije radne skupine došla je jedna osoba i prijetila, tada su tamo bili pripravnici. Tražili smo od policije povećanje sigurnosti. Reakcije na to nije bilo. Na određenim portalima se zaziva na to da se na nas reagira, čak i do toga da su neki prijetili metkom.”
“Nikad nismo htjeli odustati”
Ako se odgovorno ne pristupi obrazovnim politikama i planiranju povlačenja sredstava, nije za vjerovati da će se to dogoditi iduće školske godine. Sve je vjerojatnije da će se to dogoditi tek s 2018./2019., kaže Jokić.
Rekao je da je jasno da nikad nisu htjeli odustati od procesa. “EK ga je proglasila kao primjerom najbolje prakse provođenja u javnom sektoru. Mi smo u njega utkali sve što smo imali. No, sigurno je da pod ovim uvjetima onemogućuju provedbu tog procesa. Ako nemate zakon, novce, podršku, ako se ljude iz škola ne štiti, ako se politika miješa u taj proces, pitanje je je li ga moguće provesti.”
Na pitanje o razrješenju koje je stiglo od Predraga Šustara nakon pada Vlade, rekao je da ministar na to mora odgovoriti. Ako se odgovorno ne pristupi obrazovnim politikama i planiranju povlačenja sredstava, nije za vjerovati da će se to dogoditi iduće školske godine. Sve je vjerojatnije da će se to dogoditi tek s 2018./2019., kaže Jokić.
Zahvalio se svima – medijima i timu, za koji kaže da je bio “pravi ženski tim, i ovo je ženska reforma”, zahvaljujući se kolegicama koje su bile u skupini.
Profesor Neven Budak, voditelj Strategije obrazovanja za Dnevnik u 18 u utorak je kazao da smatra da Jokić i ekipa i dalje moraju voditi Ekspertnu radnu skupinu, a za probleme je optužio Ministarstvo obrazovanja.