Katoličke udruge protiv promjena u obrazovanju: Previše praktičnih znanja, premalo domoljublja

(Novi list) Katoličke udruge U ime obitelji i GROZD – Glas roditelja za djecu traže drastične izmjene u kurikularnoj reformi čiji je temeljni dokument, Okvir nacionalnog kurikuluma, krajem travnja pušten u javnu raspravu. Osim što dvoje o kompetentnosti tima za kurikularnu reformu koji je, kažu, umjesto od profesora sastavljen od stručnih suradnika, a pritom je i ideološki obojen, dvije udruge uopće nisu za korjenite promjene u obrazovanju hrvatskih školaraca koje reforma donosi. Nisu za redukciju gradiva u korist praktičnih znanja, nisu za nove oblike učenja s više rasprave i razmišljanja, niti za nove sadržaje poput poduzetništva ili informacijskih tehnologija, koji se uvode kroz međupredmetne teme.

Nisu za autonomiju nastavnika

U GROZD-u nisu za preveliku autonomiju nastavnika jer bi to, tvrde, rezultiralo razlikama u znanju učenika, traže da se za svaki obavezni sadržaj postigne konsenzus struke i javnosti, a za svaki izborni predmet ili slobodnu aktivnost od roditelja traži obvezna pismena suglasnost. Za GROZD je upitno čak i produljenje nastavne godine za dva tjedna, 9-godišnja osnovna škola i opisne ocjene jer »nisu utemeljeni na analizi postojećeg stanja, potreba i mogućnosti u obrazovanju i u društvu«.

Ljudske vrijednosti

Dok iz GROZD-a traže odgodu reforme jer će njegova dorada, tvrde, trajati »dulje vrijeme«, u udruzi U ime obitelji ne misle da reforma treba stati, ali predlažu ukidanje svih sedam međupredmetnih tema i revidiranje novog načina poučavanja. Previše se, tvrde, pažnje posvećuje generičkim kompetencijama kao što su praktična primjena znanja, analitičnost i povezivanje, a premalo znanju i univerzalnim ljudskim vrijednostima.

– Stječe se dojam da je za ishod odgoja i obrazovanja važnije steći samouvjerenost i zadovoljstvo samim sobom, nego znanje – navode iz udruge. Nije im jasno, kažu, zaÅ¡to su odabrane baÅ¡ meÄ‘upredmetne teme GraÄ‘anski odgoj, Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj ili Poduzetnost, a ne, primjerice, tema Svijest o nacionalnom identitetu, Privlačnost STEM područja, Pisano i usmeno izražavanje, ÄŒovjek kao kulturno biće ili tema ÄŒast i moral, gdje bi se djecu učilo da se dana riječ mora držati, dogovoreno poÅ¡tovati, posuÄ‘eno vraćati, da se ne smije lagati… Sve bi meÄ‘upredmetne teme, poručuju, trebalo izostaviti, jer su dovoljno zastupljene u okviru nastavnih predmeta, a umjesto toga u kurikulum bi ugradili sustav vrednovanja rada nastavnika i poboljÅ¡anje kvalitete nastavnog kadra.

Roditeljima na izbor

Stavove GROZD-a u javnosti je već djelomično iznio njihov bivši predsjednik Ladislav Ilčić, a svode se na to da reforma nije dobro pripremljena i da na njoj nisu radili stručnjaci drugih struka i svjetonazora već ekipe odabrane preko Instituta za društvena istraživanja, osnovanog u bivšoj državi s ciljem promocije socijalizma. Svjetonazorska pristranost nije, tvrde, prisutna samo u glavnoj skupini čiji je voditelj doktorirao na navodnom sukobu između vjere i znanosti, već i u radnim skupinama. Tako su, navode u GROZD-u, za međupredmetnu temu Zdravlje u stručnu radnu skupinu »opet primljeni autori spornog, Jovanovićevog zdravstvenog odgoja, poput Vesne Jureše i Sanje Musić Milanović, dok su stručnjaci drugačijeg svjetonazora bili odbijeni«.

Spolni odgoj udruzi GROZD i dalje je bolna tema, nakon što se za njegovu izbornost nisu uspjeli izboriti za bivše vlade. Međupredmetne teme Zdravlje i Građanski odgoj po njima bi jedine zaslužile ostati u novom kurikulumu od svih sedam međupredmetnih tema. U Građanski odgoj uključili bi »vrijednosti kojih sada nema, domoljublje ili hrvatski nacionalni identitet, etičnost i moralnost te vrijednost obitelji«, a u temi Zdravlje, umjesto postojećeg »nametanja tehnicističko-liberalnog pristupa«, roditeljima omogućili izbor između takvog i s gledišta vjernika prihvatljivog spolnog odgoja. Ne vide zašto bi teme Poduzetništvo ili Učiti kako učiti imale status međupredmetne teme, a čudi ih da autori reforme umjesto toga nisu uvrstili prvu pomoć ili domaćinstvo.