HUP podržao kurikularnu reformu, Jokić: Problem nije odgoda, nego gubitak entuzijazma

11/05/2016

(Index.hr) Cjelovita kurikularna reforma predstavljena je u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), gdje su poslodavci reformu podržali i o njoj kritički raspravljali, a predsjednik Uprave Podravke d.d. Zvonimir Mršić ocijenio da je rasprava bila orijentirana na budućnost što smatra i velikim doprinosom Kurikularnoj reformi.

Glavni direktor Davor Majetić objasnio je da je HUP organizirao predstavljanje jer su duboko uvjereni kako su predložena reforma i njezina implementacija izrazito bitni za Hrvatsku kako bi se otvorila pitanja i ponudile perspektive u hrvatskom obrazovnom sustavu zbog jačanja konkurentnosti hrvatskih zaposlenika, poduzeća te gospodarstva i društva u cijelosti.

U uvodnome izlaganju Majetić je poručio da Hrvatska treba promiijeniti cjelokupni sustav obrazovanja – osnovnoškolski, srednjoškolski, ali i visoko obrazovanje, te sustavno pristupiti cjeloživotnom obrazovanju. Ocijenio je kako kvalitetna radna snaga izravno utječe na konkurentnost tvrtki, te da u Hrvatskoj poslodavci iz raznih industrija teško pronalaze kadrove sa znanjem i vještinama koje im trebaju, bez obzira na “krcat Zavod za zapošljavanje”, a smatra da je razlog tomu neusklađenost sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Jokić: Problem nije odgoda reforme, već mogući gubitak entuzijazma

Reformu je kratko u izlaganju naslovljenom “Što zaista jest Cjelovita kurikularna reforma, a što nije” predstavio voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić koji je i sudjelovao u panelu gdje je i odgovarao na pitanja okupljenih poslodovaca, a njihov razgovor moderirao je član Nacionalnoga vijeća za razvoj ljudskih potencijala Hrvoje Balen.

Istaknuvši kako se Hrvatska nalazi u rijetko dobroj poziciji da su svi dionici društva za reformske procese u obrazovanju, Jokić je ustvrdio kako nije problem ako eksperimentana provedba reforme ne počne ove jeseni nego iduće, ali smatra da bi presudan problem bio gubitak entuzijazma onih od kojih je reforma i krenula – a to su sami nastavnici.

Raspravu je pratio i pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Momir Karin koji je nakon njezina završetka na pitanje novinara – hoće li doista reforma, kako je najavljivano, ‘krenuti’ na jesen u 60 škola, odgovorio kako se u tijeku sve pripreme da doista bude tako. Ipak, kao i Jokić, smatra da nije problem ako provedba počne godinu dana kasnije kako bi se sve temeljito pripremilo.

U raspravi je sudjelovao i poduzetnik te osnivač udruge Croatian Makers Nenad Bakić koji se, među ostalim, zauzima za promjenu paradigme u hrvatskome društvu, odnosno da se može izgraditi kultura uspjeha, a ne ‘njegovati’ neuspjehe. Bakić je uvjeren kako nužno treba razmišljati o reformi cijeloga sustava je, istaknuo je, “ne možemo stavljati novi softver u stari hardver”, a to znači, objasnio je, kako je potrebno prepoznati načela koja danas koristimo kako bi ona postala načela koja ćemo sutra koristiti. Jer, upozorio je, “volatilnost, nesigurnost, kompleksnost i dvosmislenost izrazi su koji najbolje opisuju našu budućnost”, te je zato uvjeren kako je važno povećati svijest onih koji provode strukturne reforme u obrazovanju.

“Neodgovorno trošimo novac na obrazovanje”

Panelisti su bili i predsjednica HUP-a i predsjednica Uprave Tehnomonta d.d. Gordana Deranja, predsjednik Uprave Podravke d.d. Zvonimir Mršić, Ivana Borčić iz Koncerna Agrokor i Vedrana Miholić iz HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i direktorica prodaje tvrtke Croz d.o.o. za usluge u financijskom i javnom sektoru te drugim većim informatičkim sustavima.

Gordana Deranja podsjetila je tako kako je HUP dao potporu reformi obrazovanja te da doista nitko nije protiv te reforme za koju je krajnje vrijeme jer, istaknula je, nemamo rezultate. Upozorila je i kako neodgovorno trošimo novac za obrazovanje jer, prema podatcima EU Training monitora u tu svrhu izdvajamo 5,18 posto BDP-a što je iznad EU prosjeka, a mladi ljudi kroz školovanje dobivaju znanja koja nisu potreba tržištu rada. Smatra kako je jedan od uzroka tomu činjenica da se financiranje obrazovanja u Hrvatskoj svodi na financiranje institucija, a ne izravno učenika i studenata, što štiti ‘tromost’ sustava i održava status quo.

Za Zvonimira Mršića glavna prednost ove reforme je što “raspravljamo o tomu što je jako važno za naše društvo, a ne o svjetonazorskim razlikama”. Rekao je da je dinamika promjena tako brza da ne možemo predvidjeti što će biti za četiri godine, a kamoli što će biti za dvanaest godina. Zato smatra kako je ključno da si postavimo pitanje – jesmo li spremni uključiti se u proces promjene obrazovanja već sada kako bismo do 2030. godine imali kvalitetnu radnu snagu na tržištu.

Vedrana Miholić zauzima se da se “odmah ukine nastava informatike u školama po programu iz ranih 90-tih prošloga stoljeća i na jesen hitno počne po novom reformiranom programu”.

Comments are closed.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne