Osmaši prolaze s 4 ili 5, a test pokazao da znaju tek za 2 ili 3

(Jutarnji list) Iako ih je 76 posto sedmi razred prošlo s vrlo dobrim ili odličnim uspjehom, učenici osmih razreda u gotovo 50 posto slučajeva dostižu tek osnovnu razinu znanja iz hrvatskog jezika, engleskog i fizike.

Vulgarizmi u eseju

Pritom je u školama više onih koji ne dosežu niti osnovnu razinu znanja (oko 13 posto) nego onih u naprednoj kategoriji (oko 6,5 posto).

Rezultati prvih nacionalnih standardiziranih ispita provedenih u organizaciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) među 15.209 učenika iz 426 osnovnih škola Hrvatske pokazuju da je, ovisno o predmetu, većina učenika na osnovnoj razini znanja, a između 31 i 35 posto učenika na srednjoj razini. Testirano im je znanje sedmoga razreda i prvog polugodišta osmoga iz četiri predmeta, a zanimljivo je da su najbolje rezultate pokazali iz povijesti, gdje im sličan postotak postiže osnovnu i srednju razinu znanja.

Znanjem povijesti njih 8,54 posto svrstalo se u naprednu razinu (više no u ostala tri predmeta), a ujedno ih je najmanje ušlo u kategoriju ispod osnovne razine znanja – samo oko tri posto. Da svi učenici nisu ozbiljno pristupili polaganju testova za koje ne dobivaju “prave” ocjene, pokazuje podatak da je među testovima iz eseja u hrvatskome jeziku bilo i primjera predaje praznoga papira, nečitkoga rukopisa i navođenja vulgarizama.

Prema rezultatima, učenici imaju lošije znanje iz materinskog i engleskog jezika koje uče od prvog osnovne, nego iz povijesti i fizike, predmeta koje dobivaju od petog, odnosno sedmog osnovne.

Bolji na kontinentu

– Sve ovo nam govori da ocjene očito nisu pravo mjerilo uspjeha, što nije neka novost, ali što je puno gore govori nam i to da trošimo jako puno vremena u školi za razmjerno slabe rezultate – komentira profesor Neven Budak, voditelj ključne nacionalne Strategije obrazovanja, znanosti i strategije. Nije mu jednostavno zaključiti zašto se znanja učenika pokazuju nešto boljima u slučaju povijesti i fizike. Moguće je, kaže, da je u pitanju kombinacija razloga – od kvalitete poučavanja i adekvatnijih udžbenika, do razine zahtjevnosti samih ispita.

Prvi standardizirani ispiti, provedeni u ožujku prošle godine, pokazali su da učenice u prosjeku postižu bolje rezultate od učenika na ispitima ih hrvatskog i engleskog jezika, dok su učenici u prosjeku bolji u povijesti. Podjednaka znanja pokazuju iz fizike. Očite su i razlike u uspješnosti s obzirom na regiju: prosječan učenik iz sjeverozapadne Hrvatske postiže statistički ima znatno bolje rezultate na ispitu od učenika iz središnje, istočne i jadranske Hrvatske.

Nacionalni centar projekt standardiziranih ispita i njegovu provedbu razvijao je tri godine s brojnim stručnjacima, a Neven Budak ovaj oblik ispita smatra izuzetno važnim elementom vanjskog vrednovanja škola jer omogućuje ujednačeno ocjenjivanje rada škola i nastavnika.

– Zahvaljujući njima moći će se raditi na unapređenju tamo gdje se pokaže da obrazovni sustav zakazuje – smatra Budak.

Banka ispita

Za izradu sljedeće verzije standardiziranih ispita bit će, prema procijeni Centra, potrebno dvije i pol godine, no Budak se nada ubrzanju postupka, s obzirom na njihovu važnost za uspjeh kurikularne reforme. U planu je i ubrzanje izrade nacionalne banke ispita, projekta koji, prema riječima Maje Jukić, ravnateljice Centra, stoji oko 11 milijuna eura.

U Centru napominju da uvođenje standardiziranih ispita u obrazovni sustav ne znači uvođenje male mature, procijenjene ispitom visokog rizika.

10 Comments

  1. Zanimljivo je, čak štoviše fascinantno kako bi to netko (opet) proveo vanjsko vrednovanje škola na sandardnim ispitima. Faktori nastave su nastavnik, učenik i nastavni sadržaji. Ocjena je dana s nekom datumom nakon kojeg se dio gradiva zaboravlja. Nijedna škola u RH nije ista, učenici nisu jednakoh sposobnosti niti imaju iste uvjete kod kuće. Kako naučiti djecu hrvatskom jeziku ako im nije materinski…kako će se to vrednovati? Kako naučiti djecu iz socijalno depriviranih sredina nečemu ako ih 8 spava na jednom krevetu, a žive na 15 m2?
    Kakve će rezultate postići djeca koja su okružena alkoholičarima, gladna, bez osnovnog nastavnog materijala (radnih bilježnica, kutija za tehnički, računala…)? U nekom školama ima i više od 50% takvih učenika…
    Ali, eto, uvijek bi netko nešto mjerio i vrednovao nekoga, a da veze sa stvarnošću i stvarnim stanjem na terenu nema. Dosta terora samozvanih eksperata.

    1. Morat ćete se odlučiti. Želite li vezu sa stvarnošću ili ne? Ako želite, vanjsko vrednovanje je najbolji put.

  2. Za razliku od učiteljsko-mrzilačkog pamfleta koji je gđa Kustura napisala odmah nakon ovog članka, ovaj uopće nije loš. Pokazuje pravo stanje ljudskih potencijala u akademskom smislu (Gauss) i dokazuje roditeljima da im djeca nisu odlikaši. Nije da je roditeljima to bitno (bitan im je upis u elitnu SS), ali ovo je zadovoljština svakom realnom učitelju.

  3. Koja je svrha standardiziranih ispita koji koštaju 11 milijuna eura?

    Treba li još komu konorar?
    Koja je svrha potrošnje 11 milijuna eura?
    To je osnovna škola u kojoj bi se trebalo nešto naučiti! Ne vidim nikakvu svrhu potrošnje tolikog novca za “Prvi standardizirani ispiti, provedeni u ožujku prošle godine, pokazali su da učenice u prosjeku postižu bolje rezultate od učenika na ispitima ih hrvatskog i engleskog jezika, dok su učenici u prosjeku bolji u povijesti. Podjednaka znanja pokazuju iz fizike. Očite su i razlike u uspješnosti s obzirom na regiju: prosječan učenik iz sjeverozapadne Hrvatske postiže statistički ima znatno bolje rezultate na ispitu od učenika iz središnje, istočne i jadranske Hrvatske.”
    Ima li još statistike?

    1. Da, jer ovih potrošenih 11 milijuna kuna je najveći problem hrvatskog školstva.

      Ovo je u redu. Dapače, to daje korisne rezultate. Problem je što nitko u državi te rezultate ne koristi kako bi nešto napravio.

  4. Stalno baljezgate o tom neznanju i visokim ocjenama kao i o ostalim problemima no nitko ništa ne poduzima.

  5. Baljezgati nije lijepa riječ. Zvijezdo, daj poduzmi pa ćemo te slijediti.

Comments are closed.

Podijelite ovo

Podijelite ovaj članak sa svojim prijateljima!