Polovinom ove nastavne godine izmijenjen je Zakon o Å¡kolstvu u dijelu koji se odnosi na popravne ispite. OÄito je da predlagaÄi nisu percipirali drastiÄne razlike meÄ‘u Å¡kolama i to da jedinstven obrazac ne odgovara svakoj dobi uÄenika. Nisu marili ni za to kako će taj dodatni posao biti normiran pa nije Äudo da je zbornice zahvatila rezignacija.
Piše: Šime Šuljić
Ministre obrazovanja obiÄno pamtimo po nekom nebitnom i najÄešće loÅ¡em potezu koji povuÄe za vrijeme trajanja svog mandata. Bitni i dobri potezi, ionako kroniÄno nedostaju posljednja dva i pol desetljeća. Možda ćemo ipak ministra dr. Vedrana Mornara zapamtiti po tome Å¡to je u njegovom kratkom mandatu zapoÄeta dugo odgaÄ‘ana kurikularna reforma obrazovanja. A možda nakon nekoliko godinama prva asocijacija na njegov ministarski mandat bude ljetni dopunski rad za uÄenike, iznebuha oživljeni relikt proÅ¡lostoljetne obrazovne prakse znan pod imenom produžna nastava. Dopunski rad organizira se po zavrÅ¡etku nastavne godine za uÄenike koji iz jednog ili najviÅ¡e dva predmeta nisu postigli prolazne ocjene. Ozakonjen je navrat nanos u pola nastavne godine, kada su ugovori o radu za tekuću nastavnu godinu bili odavno preuzeti i potpisani, priliÄno nepromiÅ¡ljeno, bez studije izvedivosti, bez javne rasprave kakva bi trebala biti.
Najgore od svega je to Å¡to naÅ¡i predlagaÄi uopće ne shvaćaju koje drastiÄne razlike postoje u raznim granama i razinama naÅ¡eg Å¡kolstva. Kada je rijeÄ o osnovnoj Å¡koli, dvnaestogodiÅ¡njem uÄeniku petog razreda doista nije primjeren dosadaÅ¡nji model u kojem je samostalno trebao pripremiti i izići na pismeni dio ispita, a potom na komisijski usmeni dio ispita. Nema tu velike dvojbe, dopunski rad bolje je rjeÅ¡enje i morao bi dati bolje rezultate. Barem mi to potvrÄ‘uje osobno iskustvo rada u osnovnoj Å¡koli prije tridesetak godina. Individualni rad s malim brojem uÄenika ipak dovodi do vidnog napretka, pa Äak i zbližavanja uÄenika i uÄitelja Å¡to za posljedicu ima pozitivni afektivni odnosa prema nastavnom predmetu. No, upućivanje na produžnu nastavu izazivalo je kod uÄenika posramljenost Å¡to moraju iz dana u dan dolaziti u Å¡kolu dok većina uÄenika uživa u praznicima. Bez obzira Å¡to su postojali dobri razlozi za upućivanje uÄenika na nju, odnosno Å¡to je nužno da uÄenik usvoji odreÄ‘ena znanja, vjeÅ¡tine i navike bez kojih mu u narednom razredu može biti samo teže i mene je to osobno pogaÄ‘alo, a vjerujem i danas će svakog uÄitelja. Osigurati dovoljno dopunskog rada tijekom nastavne godine, na koji bi uÄenik morao dolaziti u svakom sluÄaju bilo bi puno efektnije. UÄenik ne bi “gubio korak” pa bi mogao viÅ¡e sudjelovati u redovnoj nastavi. ZaÅ¡to Zakon propisuje obvezno pohaÄ‘anje dopunskog rada u ljeti, a istovremeno ne i dopunske nastave tijekom godine? Sada imamo rasporedom odreÄ‘en sat dopunske nastave, a uÄenici s njega bez ikakvih posljedica odlaze i tu su negdje oko Å¡kole igraju dok Äekaju Å¡kolski autobus. A onda, post festum, trebaju dolaziti u Å¡kolu u vrijeme kada viÅ¡e nema ni organiziranog prijevoza do Å¡kole. Apsurd!
Bilo popravni ili bio dopunski rijeÄ je o posramljivanju uÄenika, kažnjavanju nastavnika, a rezultat je vrlo mrÅ¡av. U većini sluÄajeva izvodi se nekakav igrokaz da se upiÅ¡e dvojka. Sama ta dvojka u naÅ¡oj skali ocjena ima prevelik postotni udio u odnosu na druge ocjena. U nekim drugim zemljama opseg skala ocjena je neÅ¡to Å¡iri pa je i kriterij prolaznosti blaži, a u nekima ocjene se ni ne dijele na prolazne i neprolazne. To naravno ne znaÄi da Å¡kola ne poduzima niÅ¡ta tijekom nastavne godine ukoliko uÄenik ima vrlo niski uspjeh ali popravni ispit i rad nakon zavrÅ¡etka nastave i nije baÅ¡ praksa u mnogim obrazovnim sustavima.
Ali ako je sam po sebi prihvatljiv dopunski rad s jedanaestogodiÅ¡njim uÄenikom koji eto nije uspio poloviti sve konce u nekom predmetu, nije li prirodno da osamnaestogodiÅ¡njem gimnazijalcu ili tehniÄaru samo damo vremena i uputu da to Å¡to je propustio nauÄiti sam spremi za popravni ispit? Ako gimnazijalac ne može sam pripremiti jedan ispit u znaÄajno reduciranom opsegu za ocjenu dovoljan, kako će onda uopće studirati na nekom fakultetu? Nije li u tom sluÄaju Å¡kolska savjetodavna služba pogrijeÅ¡ila Å¡to mu puno ranije nije sugerirala promjenu obrazovnog programa? Dodatni rad, umjesto popravnog ispita je za gimnazijalce definitivno pogreÅ¡an naÄin. Poglavito u viÅ¡im razredima gimnazije i to u trenutku kada smo pred reformom i uvoÄ‘enjem izbornosti predmeta ili izbornost opsega odnosno razine tog predmeta.
Ova će novina zasigurno najviÅ¡e bure izazvati u trogodiÅ¡njim strukovnim Å¡kolama. U nekim Å¡kolama to će biti veliki organizacijski problem, a kvaliteta dopunskog rada bit će upitna i nezanemariv broj uÄenika vjerojatno neće zadovoljiti te će sukladno zakonskoj odredbi opet zavrÅ¡iti na komisijskom ispitu, onom krajem kolovoza. ZaÅ¡to je uopće velik broj uÄenika ovih srednjih Å¡kola neuspjeÅ¡an? Netko će svakako pomisliti kako im profesori ne znaju objasniti, a možda je tako mislio i predlagatelj ovog zakonskog rjeÅ¡enja. Svakom bih takvom preporuÄio da otiÄ‘e iskuÅ¡ati težinu uÄiteljskog poziva u neki od odjela u koji su skoro svi upisani uÄenici, od prvog do zadnjeg doÅ¡li s dvojkom iz Matematike ali i iz Hrvatskog jezika. Njima je ponekad i struka problem, jer imaju problema s Äitanjem i pisanjem. Ako tome dodate da Äesto i nisu zadovoljni sa strukom u koju su se uspjeli upisati, onda možete zamisliti koliko imaju volje za rad. O disciplini i odgovornosti da i ne govorimo, to se možete sami uvjeriti na Facebook grupi Dnevna doza e-Dnevnika. To je primilo toliko maha da bi Å¡kole i sustav trebali postaviti granice koje se ne bi smjelo prelaziti bez posljedica. Tim uÄenicima u dobi od 15 do 18 godina, mora biti jasno da su odgovorni i za svoj uspjeh u nastavnim predmetima, da moraju uložiti napor umjesto Äekanja da im se na kraju nacrta dvojka. Pedagozi s ružiÄastim naoÄalama mogli bi se zgroziti na ovih nekoliko reÄenica koje ocrtavaju realnost ali biti realan ne znaÄi da ne uvažavamo te uÄenike i ne nastojimo im pomoći. I ti isti uÄenici to prepoznaju i u nijednom segmentu naÅ¡e obrazovne vertikale neće vas uÄenici cijeniti kao nastavnika kao Å¡to će to uÄenici trogodiÅ¡njih srednjih Å¡kola. Kad jednom zavrÅ¡e Å¡kolu i postanu zreli ljudi taj soj uÄenika svoje nastavnike najradosnije pozdravlja! Ali dok ne polože svoj zavrÅ¡ni ispit oni neÅ¡to trebaju i nauÄiti, oni moraju na primjer znati izraÄunati jakost struje inaÄe će stradati oni sami ili netko drugi. Oni moraju biti osposobljeni u struci, svladati osnove matematiÄke i jeziÄne pismenosti za svoje dobro, jer na tržiÅ¡tu rada na koji idu sa svojom osamnaestom godinom nema previÅ¡e milosti. Tko je onda prijatelj te djece, onaj koji ga na popravni upućuje ili onaj koji ga tapÅ¡a po ramenu i kaže da ne mora raditi?
Za ovaj tip uÄenika možda je doista bolji dopunski rad, nego komisijski ispit za koji se uÄenik sam neće najbolje pripremiti. Nažalost, ovdje ih je puno koji su obiÄno bili upućivani na popravni ispit, pa je za oÄekivati da se dopunski rad zbog velikog broja uÄenika neće moći znaÄajno individualizirati i da će rezultati tog rada biti slabi. Gdje je onda rjeÅ¡enje? Ako bi najavljena kurikularna reforma negdje trebala stvari promijeniti, onda je to u ovom segmentu Å¡kolstva. Posebno u općim predmetima iz kojih uvelike idu na dopunski rad, odnosno popravne ispite. Kad smo već jednom nogom zagazili u reformu možda ju je trebalo poÄekati, a ne ovakvom mjerom uvoditi neku vrstu kažnjavanja nastavnika koji su postavili jasne i Ävrste kriterije. BaÅ¡ te i takve nastavnike potrebno je pridobiti za reformu, a s rezigniranim ljudima uspjeh nije moguć. Po prirodi nastavnih predmeta neki će nastavnici dobiti 20, 25 ili Äak dvostruko nastavnih sati za odraditi plus pripreme za taj rad, dok će drugi za istu plaću biti slobodni. LoÅ¡e, jako loÅ¡e ako se oÄekuje spremnost na promjene i entuzijazam za cjelovitu kurikularnu reformu.
Kada su lani u doba popravnih ispita u naÅ¡em žutom tisku zaredali bombastiÄni naslovi o popravnim ispitima, jedan je sveuÄiliÅ¡ni profesor i akademik izjavio da uÄitelj Äiji uÄenik nije svladao gradivo je sam pao godinu. Uvaženi sveuÄiliÅ¡ni profesor oÄito misli da su svi naÅ¡i uÄenici baÅ¡ onakvi kakve smo kod njega uputili na studij. Ili misli da postoje neki drugi nastavnici koji toliko ne znaju zainteresirati i osposobiti uÄenike. Postoji jedan prividni paradoks. Isti oni nastavnici koji su u uÄenicima pobudili interes za književnost, matematiku, povijest, .. i poslali ih na studije kao svoje izvrsne uÄenike, u pravilu isti ti nastavnici imaju uÄenike i na popravnim ispitima. Ne neki koji su manje vrijedni, ne neki koji ne znaju objasniti svoj predmet i ne oni koji nemaju nimalo razumijevanja za uÄenike. I ove će godine krajem lipnja i poÄetkom srpnja u uÄionicama biti požrtvovni, suosjećajni i umjeÅ¡ni uÄitelji. To neki u Å¡kolskim vlastima izgleda neće nikada shvatiti.
Dopunska nastava može biti dobro rjeÅ¡enje i ne mora. Problem je prvenstveno u tome Å¡to je odluka donesena tako naglo, usred godine. To je neodgovorno. Isto tako, mnogo tehniÄkih pitanja ostaje otvoreno… Npr. gdje će uÄitelj upisivati dopunsku nastavu i sl. Roza teka, razredna knjiga?
Htjela sam napisati, vezano uz onaj Älanak ”Jednaki i jednakiji”, kako je uvriježeno miÅ¡ljenje da se druÅ¡tvo raspada zbog dekadencije, korupcije, pljaÄke. Tada je zapravo kasno. Nesigurnost se raÄ‘a i druÅ¡tvo se raspada već u rijeÄi loÅ¡eg, nepromiÅ¡ljenog zakona. Ostalo su samo logiÄne posljedice.
Å to će odluÄivati o ”prolasku” dopunske? Subjektivni dojam uÄitelja ili nastavnika? Nekakvi standardizirani testovi? NeÄija rijeÄ?
Ako je popravni ispit zbog neÄega bio dobar, onda barem zbog privida objektivnosti. Komisija je ipak znaÄila to da je najmanje troje ljudi svojim potpisima zajamÄilo neÄiju dvojku ili potvrdilo neÄiju jedinicu.
produžna nastava u osnovnoj Å¡koli može zaista biti i neÅ¡to pozitivno, da je netko sjeo i razmislio na koji ju naÄin provesti.
ovako preko noći, bez da su se uzele sve specifiÄnosti u obzir je u najmanju ruku neozbiljno uvoditi produžnu nastavu, a u gimnazijama mislim da to stvarno nema nikakvog smisla.
posebno me zanima kako će moja kolegica koja radi na tri škole, međusobno udaljene pedesetak kilometara izvesti taj dodatni rad.
i bi li i za ovaj zakon kao i za niz drugih trebali smisliti neki naÄin na koji ćemo to, kako god, odraditi-bar na papiru, ili bi napokon trebali reći: tko je to tako traljavo smislio, taj neka naÄ‘e i naÄin kako to realizirati?
Iskustvo mi govori:
1. nastavnici s negativnim ocjenama su nepopularni, nepoželjni i na ovaj ih se naÄin želi eutanizirati
2. dopunska nastava u osnovnim i srednjim Å¡kolama je razliÄita priÄa
3. nastavnikov dodatni rad nije honoriran pa je stoga odbojan, posebno onima koji ionako od rada bježe
4. ova će odluka dodatno sniziti kriterije ocjenjivanja
5. prag prolaznosti na državnoj maturi ide od 25% do 35% i svejedno imamo znatan broj uÄenika koji državnu maturu ne polože
Dopunski rad ne može biti bolje rjeÅ¡enje, a naÄin na koji je ta odluka donesena govori Å¡toÅ¡ta o ljudima koji donose odluke!
Prije svega – mi se uporno natežemo s najgorima, umjesto da se vrijeme i energija posvete najboljima! StruÄne se rasprave vode o emocionalnom stanju onih koji se upućuju na produžnu nastavu, kao da su svi drugi krivi za njihov neuspjeh! Kad se sjetim sjednica u svojoj Å¡koli, gotovo sve su bile posvećene problematiÄnim i neuspjeÅ¡nim uÄenicima, a nijedna onim najboljima koje imamo. Kuda to vodi, ne treba posebno isticati!
Nadalje – kako će uÄenik koji cijelu godinu nije uspio nauÄiti niti onaj minimum minimuma koji se u osnovnoj Å¡koli traži za dvojku, to uspjeti u dva tjedna? To su basne Ezopove! ÄŒemu toliko zaziranje od obaranja uÄenika na godinu? Ako nema znanja, nema ga, a samim tim nema ni uvjeta da ide u viÅ¡i razred!
Povrh svega, nekad, u vrijeme kad sam ja iÅ¡ao u Å¡kolu, postojala je ta nesretna produžna nastava. Potom je ukinuta! Ako je, dakle, ukinuta, valjda, majku mu staru, je bilo razloga zaÅ¡to je ukinuta. Koliko je smisleno iznova uvoditi ono Å¡to se u praksi već pokazalo loÅ¡e i neuÄinkovito? No, smisao odavna ne stanuje na Sveticama!
Nadalje – kako se takve mjere mogu uvoditi u pola nastavne godine? Gdje je nama u RjeÅ¡enju o tjednom zaduženju produžna nastava? Pravilnik o tjednim radnim obavezama uÄitelja i struÄnih suradnika jasno navodi kako je osnova za izraÄun plaće neposredni nastavni rad plus razredniÅ¡tvo! Produžna nastava jest nastava, dakle, neposredan rad s uÄenicima, i, prema tome – mora biti plaćena!
MeÄ‘utim, cilj ove najnovije umotvorine nadležnih nije unaprijeÄ‘enje Å¡kolskog sustava, već demotiviranje profesora da realno ocijene uÄenike, i odvoje žito od kukolja! Ni to, kao takvo, mene ne brine!
Ono Å¡to brine kudikamo viÅ¡e jest otužna Äinjenica da nema te budalaÅ¡tine koja se rodi u MZOS – u, a koju zbornica ne bi bila spremna sprovesti u djelo, koliko god naoÄigled besmislena bila!
“Gdje je nama u RjeÅ¡enju o tjednom zaduženju produžna nastava?”
Udarili ste u srž problema.
Eto, naÅ¡ se Sindikat nije udostojio podići slabaÅ¡nu glavicu i kukuriknuti na ovu budalaÅ¡tinu. Ha, Äujte, prezauzete su tuste koke gledanjem u svoje zrnje i zobanjem dok golovrati pilići po zbornicama ispaÅ¡taju.
Dopunski rad -zaÅ¡to ne? prigovor su da ne može uÄenik savladati sve ono Å¡to nije u cijeloj Å¡kolskoj godini i da je time osramoćen, dosta labavi. NE TREBA savladati cijelu godinu,dajte mu bitno Å¡to mu treba za nastavak, neki minimum, neÅ¡to bilo Å¡to ali konaÄno da bar neÅ¡to nauÄi iz vaÅ¡eg predmeta. a zapravo iskoristite vrijeme i za neki osobniji pristup, upoznajte ga bolje , imat ćete konaÄno osobu pred sobom. Drugi prigovor o osramoćenosti, ma joj, dajte ljudi prestanite se ponaÅ¡ati zaÅ¡titniÄki tamo gdje ne treba. Prihvatite li vi opravdanost dopunske , lako ćete i dijete u to uvjeriti, za sramotu nije bitno, zaslužilo je valjda i to. bar tako mislim u OÅ a za srednju Å¡kolu nemam pojma. možda samo konzultacije?
ZaÅ¡to ne dopunski rad? Možda zato Å¡to je dopunska nastava (barem iz matematike) organizirana kroz cijelu nastavnu godinu, ali je većina uÄenika kojima je ona namijenjena i potrebna ne pohaÄ‘a, jer nije obavezna.
ZaÅ¡to ne dopunski rad nakon kraja nastave? Možda i zato Å¡to nije pravedno da se profesori dodadtno (a i besplatno) trude oko uÄenika kojima su tijekom godine već posvetili u prosjeku viÅ¡e vremena nego boljim uÄenicima (smiÅ¡ljanje i Å¡tampanje zadataka za ispravljanje negativnih ocjena iz ispita znanja, viÅ¡estruko ispravljanje ispita iz istog gradiva i puno vremena odvojenog na satu za pokuÅ¡aj motiviranja uÄenika koji niti radi u Å¡koli, niti piÅ¡e zadaće, niti pita da mu se pojasni ono Å¡to mu ne ide, niti dolazi na dopunsku…). ÄŒime su takvi uÄenici zaslužili Å¡ansu viÅ¡e od ostalih? ÄŒime su zaslužili besplatne “instrukcije” i privilegiju da im se tumaÄi gradivo dva tjedna dulje nego svima drugima, onima koji su svoje Å¡kolske obveze izvrÅ¡avali savjesnije i odgovornije? ZaÅ¡to oni koji su uÄili i radili na vrijeme, nemaju priliku u povlaÅ¡tenim uvjetima malih grupa produbljivati steÄeno znanje i podizati zakljuÄne ocjene joÅ¡ dvadesetak sati iza kraja nastave? ZaÅ¡to oni koji su viÅ¡e ili manje uspjeÅ¡no svladali gradivo moraju svoju željenu ocjenu postići do 16. 6, a oni koji nisu cijelu godinu uložili niti minimum truda (najviÅ¡e je takvih meÄ‘u “popravkaÅ¡ima”), imaju dodatne Å¡anse?
Da sam ja roditelj djeteta kojemu je zakljuÄena npr. trojka, iako mu malo fali do Äetvorke – sigurno bih se žalila na neravnopravne uvjete.
Ovo je izvanredno promiÅ¡ljanje! Svaka Äast! Slažem se u potpunosti sa svime.
dakle, ponavljam , produžna nastava je iskljuÄivo sindikalno pitanje norme uÄitelja. U vezi s pedagoÅ¡kim aspektom, imam primjedbi od toga da mi je neprofesionalno nazivati bilo koju vrstu rada, izvan redovne nastave -besplatnim instrukcijama. To je vaÅ¡ posao, nikakve instrukcije. Roditelji koji bi se žalili na ocjenu iz kemije mogli bi takoÄ‘er reći da je dijete bilou neravnopravnom položaju s onim koji ima jedinicu iz matematike i koji je imao cijelu godinu DOPUNSKU NASTAVU. a o podizanju ocjene s 3 na 4 , dajte molim vas. Ako ste dali djetetu mogućnost dizanja ocjene prije kraja Å¡kolske godine,a niste,nema se razloga žaliti. A NISTE dali jer bi onda tek radili duplo i jer bi bilo bar 50 takvih uÄenika koje biste trebali ispitati.
i na kraju zašto ipak PRODUŽNA NASTAVA. ZATO. Zato kolegice, da ne ukinemo posve negativnu ocjenu. Ili ukinimo skalu ocjena od 1 do 5, što zapravo radimo, i tako pljujemo po svom radu.
evo ja imam dijete koji se cijelu godinu zabavlja, ometa nastavu, sve mu je smijeÅ¡no, ne piÅ¡e zadaće, ne prepisuje sa ploÄe,ne dolazi na dopunsku, normalnih sposobnosti, ali ne radi niÅ¡ta…i da, produžna nastava za njega predstavlja besplatne instrukcije, koje mu ja btw nemam namjeru davati. i nije uopće rijeÄ o novcu, ne bih mu davala poduku ni za novac, neka napokon poÄne raditi neÅ¡to sam-ja mu imam namjeru samo pomoći kad zapne u rjeÅ¡avanju, i to tamo negdje kad peti put ne uspije rijeÅ¡iti zadatak sam. hvala lijepo, ali majmuna ne glumim nikome i ni za koji novac.
a Å¡to se djece tiÄe koja teže savladavaju gradivo, ali se trude i rade-ona su svoj odmor zaslužila i zasigurno ih neću kažnjavati produžnom nastavom.
Produžna nastava uistinu jest sindikalno pitanje naÅ¡e norme, samo Å¡to se tim pitanjem sindikat ne bavi. A ne bavi se jer mu kolege plaćanjem Älanarine takvo ponaÅ¡anje omogućuju!
MeÄ‘utim, niste u pravu u nekim drugim segmentima koje ste dotakli u svom komentaru. Naime – produžna nastava NIJE naÅ¡ posao, barem prema Pravilniku o tjednim radnim obavezama! Tamo, a to sam već tumaÄio, stoji kako je osnova za izraÄun plaće neposredni nastavni rad s djecom i razredniÅ¡tvo. Produžna nastava jest nastava i neposredni rad s djecom, prema tome – treba je platiti! Ne znam zaÅ¡to mislite da je itko, pa Äak i hrvatski profesori, dužan raditi besplatno? ReÄe netko ovdje – nije stvar u novcu! I to stoji, stvar je u naÄinu – nakon Å¡to smo dobili RjeÅ¡enja o tjednom zaduženju u kojima se nikakve produžne nastave ne spominju, s koje pravne osnove bismo mi to trebali raditi? Kakav je to naÄin da se odluke donose retrogradno za tekuću nastavnu godinu?
Å to se uÄenika tiÄe, za njih i u njihovu najboljem interesu jest da Å¡kola bude ono Å¡to i treba biti – njihovo radno mjesto, gdje se za marljiv rad biva nagraÄ‘en, a za nerad, nekulturu i primitivizam biva sankcioniran! Mi nismo niÄije rame za plakanje ni duÅ¡ebrižnici, a ova pedocentriÄna pedagogija radi Äak i viÅ¡e Å¡tete nego odgovorni iz ministarstva.
S tim u vezi, postavljam pitanje – postoje li na nacionalnom nivou neki podaci, statistika, koliko uÄenika je nakon zavrÅ¡etka Å¡kolske godine upućeno na ponavljanje razreda? ÄŒime objasniti tako mizeran broj? Ili su u naÅ¡im Å¡kolama sami nobelovci, ili je zbog nekog razloga gotovo nemoguće danas nekog tko je to zaslužio uputiti na ponavljanje razreda!
Å to se tiÄe dopunske nastave o kojoj ste govorili (roditelji bi se mogli žaliti zbog negativne iz kemije gdje nije bilo dopunske za razliku od matematike gdje je cijele godine bila organizirana dopunska nastava), ni to ne stoji. Naime, prema zakonskoj regulativi, dopunska nastava je privremen oblik nastave koji se izvodi tako dugo dok je takav oblik pomoći uÄeniku potreban, a ne cijele godine!
Uglavnom – produžnu nastavu treba ukinuti Äim prije, i vratiti ljetni popravni rok, samo bez ikakve mogućnosti preispitivanja ocjena.
Nije stvar u novcu!?
Pozovite vodoinstalatera ili bilo koga, da odradi za vas 10 sati. Koja je cijena njegova rada!?
Nije stvar u novcu!?
samo da pojasnim svoj gornji post.
kad sam napisala da nije rijeÄ o novcu htjela sam samo naglasiti da uÄenicima koji će kod mene na produžnu ne bih tu produžnu, da mogu birati, ni za kakav novac držala.
smatram da sam svoj posao tokom godine odradila i viÅ¡e nego poÅ¡teno i da je svatko od njih mogao nauÄiti do sada Å¡to je trebalo-da su htjeli.
a da taj rad treba platiti, nije uopće upitno. moja ispisnica iz sindikata je već napisana.
Izvrsno!
@marija ajÅ¡a peuc kaže: “imat ćete konaÄno osobu pred sobom”. Zar stvarno mislite da ne promatram(o) uÄenika kao osobu? Posramljenost je uoÄljiva Äinjenica, koju naravno nastojim(o) ublažiti. Mislite li da nam stvarno treba savjet da “NE TREBA savladati cijelu godinu”? A mi ono zajaÅ¡ili pa ni za jotu nećemo popustiti, jelte? Ponekad smo zadovoljni kad uÄenik svlada ono Å¡to je po programu trebalo biti svladano lani ili preklani.
bila sam u razredu, stotine uÄenika dnevno su prolazile kroz moju uÄionicu. i znam kako to izgleda kada se susret s uÄenikom odvija u maloj grupi, u tiÅ¡ini, sa mogućnostima dogovaranja i razgovaranja. Nemojmo ,kolegice, pretjerivati u vezi s vlastitim mogućnostima. nemate kada upoznati dijete ni njegovu sredinu i obitelj. Mislim, stvarno nisam htjela davati nikome savjete, to je moje miÅ¡ljenje i iskustvo uÄitelja i pedagoga s 40 godina staža. NE bih ja imal Å¡to vama savjetovati, draga kolegice
osnovni je prigovor u vezi dopunske nastave stari, dobro poznati problem: nejednakog opterećenja onih koji su je sebi “natovarili” u najboljoj namjeri da poprave znanje uÄenika i onih kojima ne pada na um tako neÅ¡to ili imaju predmet iz odgojnih podruÄja. Ali, naÅ¡lo bi se rjeÅ¡enje, samo da se hoće. Tih 20.tak sati naknadne nastave može biti i u obliku pomaganja DOBRIM UÄŒENICIMA:
Niste odgovorili na temeljno pitanje – zaÅ¡to bi profesori trebali dodatno i besplatno tumaÄiti gradivo koje su već istumaÄili?
Pravo pitanje jest i ovo – koliko se joÅ¡ bedastoća mora roditi na Sveticama da, ne javnost, već mi sami, da zbornica napokon shvati temeljnu istinu – mi NISMO USLUŽNA DJELATNOST!!!
Mi nismo tu da 24 sata dnevno budemo na raspolaganju uÄenicima i roditeljima, da skaÄemo na njihove prohtjeve i od te djece pravimo invalide nesposobne za život! A Å¡kola se odavna svela na to, pod poznatim motom – muÅ¡terija je uvijek u pravu!
InaÄe – može se pasti i iz odgojnih predmeta, kao i izbornih. U mojoj Å¡koli pred koju godinu bio je takav sluÄaj s vjeronaukom!
I ne, tih 20 – ak sati PRODUŽNE nastave ne može biti u obliku pomaganja dobrim uÄenicima, jer je jasno kako se takav vid nastave organizira za one sa zakljuÄenim jedinicama, ukoliko ih nemaju viÅ¡e od dvije!
ZaÅ¡to na produžnu ne bi iÅ¡la i djeca s viÅ¡e od dvije jedinice? Treba samo paziti na njihovo tjedno opterećenje. Npr. ako idu na produžnu iz deset predmeta, to bi bila 2,5 sata produžne po predmetu. Navodno da je 25 sati maksimum. Ma nek svi idu na produžnu, Äemu praznici? Agonija može trajati vjeÄno. Kraj viÅ¡e niÅ¡ta ne znaÄi ni na nogometnim utakmicama, uvijek se može nekome naknadno oduzeti ili dati tri boda zbog kojekakvih okolnosti.
I Å¡kola bi iz svog Ä‘epa trebala plaćati autobus za djecu putnike kojima kakav komercijalni autoprijevoznik to sigurno, nakon 16.6. – neće.
Ili da se ta produžna jednostavno organizira kao nastava u kući?
…
Ja ne razumijem optimizam nekolicine. Ne razumijem. Sve ima svoj poÄetak i kraj, tako i nastavna godina, jedino su svemir i ljudska glupost beskonaÄni. U biti, kod Einsteina i leži odgovor na ovu tiradu koja kolege nepotrebno tjera na teÅ¡ke antigonovske dvojbe oko zasluženih jedinica i umjetnih dvojki.
…
Da me itko pitao (Å¡to nije), bila bih za produžnu, sve za djecu, neka, ali kad se pristaje na promjene, treba barem biti u stanju naslutiti pozitivne posljedice tih promjena. Kad ih već nitko ne može garantirati. Ja ne vidim niÅ¡ta pozitivno. Prvenstveno ne vidim kakvu poruku Å¡aljemo djeci koja nisu sluÅ¡ala obradu gradiva tijekom godine, ni na redovnoj ni da dopunskoj, i kojima njihovi nastavnici nakon 16.6. ponovno strpljivo tumaÄe isto.
Ono kad je Usain Bolt prerano startao u onome finalu, za njega je ono bilo zavrÅ¡eno. To je život, nema kalkulacija, ne biraÅ¡ ti kad ćeÅ¡ dobiti svoju tisućitu Å¡ansu, to odreÄ‘uje netko drugi, sluÄajnost, viÅ¡a sila. A mi od osnovne dakle Å¡aljemo djeci poruku da kraj nije kraj, da trenutak nije trenutak. Pa onda u srednjoj imate djecu koja na nastavu ne dolaze i dobivaju najviÅ¡e ocjene na razrednim ispitima, na fakultetima imate perfekcioniste koji ocjene vraćaju jer hoće viÅ¡e…
Ok, ali to nema veze sa životom.
Nema Å¡anse da ikome ponovo tumaÄim gradivo-kod mene će na produžnu samo oni koji zbog vlastite lijenosti imaju 1,dobiti će zadatke i neka sjede i rjeÅ¡avaju. Mogu me pitati da im pomognem rijeÅ¡iti kakav teži zadatak, da zajedno potražimo greÅ¡ku ako ne mogu sami doći do toÄnog rjeÅ¡enja, i to je sve.
A to da sindikat Å¡uti i nema niÅ¡ta reći na ovaj, po svim važećim pravilnicima, prekovremeni rad je sramota. Već se dugo pitam Äemu im uopće plaćam Älanarinu, ali neću joÅ¡ dugo, to je sigurno.
Ja ne razumijem optimizam nekolicine. Ne razumijem. Sve ima svoj poÄetak i kraj, tako i nastavna godina, jedino su svemir i ljudska glupost beskonaÄni.
Ali za svemir nisam baÅ¡ siguran reÄe EINSTEIN.
marija ajÅ¡a pejuc kaže:”NE TREBA savladati cijelu godinu,dajte mu bitno Å¡to mu treba za nastavak, neki minimum, neÅ¡to bilo Å¡to ali konaÄno da bar neÅ¡to nauÄi iz vaÅ¡eg predmeta. a zapravo iskoristite vrijeme i za neki osobniji pristup, upoznajte ga bolje , imat ćete konaÄno osobu pred sobom.”
Minimum, bitno i bilo Å¡to nije isto Å¡to i ispunjenje uvjeta za ocjenu dovoljan (pitanje kriterija); osobu pred sobom imamo cijelu godinu (odgovornu, neodgovornu, rastresenu, nezainteresiranu, vrijednu…)i osobniji pristup ne znaÄi podilaženje, popuÅ¡tanje i sl., već stvaranje Ävrstog okvira odnosa koji se temelji na uvažavanju.