(HRT) Mijenjat će se kriteriji za upis u srednje Å¡kole. U ograniÄenom broju sluÄajeva uvest će se prijamni ispiti, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’ ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar. Dodao je kako će se prijamni ispiti dopustiti u vrlo malom broju Å¡kola, primjerice 15. gimnaziji u Zagrebu.
Mornar je dodao kako će se srednje Å¡kole moći same zaÅ¡tititi od ‘neznalica’ – imat će mogućnost autonomno odluÄiti o tome koliki će im biti bodovni prag za upis. Najavio će da će se jaÄe vrednovati i rezultati s natjecanja. Å to se tiÄe gradiva, ministar je kazao kako se i dalje ‘uÄi napamet’, kako treba smanjiti uÄenje Äinjenica i krenuti prema ‘problemskom uÄenju’ i razvijanju viÅ¡ih kognitivnih sposobnosti.
‘Bolonja’ je dobra stvar, ali je loÅ¡e provedena, kazao je Mornar. Studij treba skratiti, kako bi Å¡to viÅ¡e djece zavrÅ¡ilo tri godine fakulteta, a da oni kvalitetniji, njih oko 50 posto – idu dalje. ‘U razvijenim zemljama 70 posto posla, prema izjavama poslodavaca, mogu pokriti prvostupnici. NaÅ¡i poslodavci tvrde da je taj postotak 11 posto, nije li to malo sumnjivo, dodao je. Studij ne smije biti socijalno utoÄiÅ¡te, naglasio je.
Održavanje prijemnih ispita “samo u nekim Å¡kolama” u potpunosti promaÅ¡uje poantu ovakvog postupka. Svrha prijemnih ispita ne može biti da tehniÄki olakÅ¡a odabir uÄenika koji će se upisati, nego da u cijelosti promijeni paradigmu ponaÅ¡anja u osnovnim Å¡kolama koja je trenutno, na žalost, “borba za ocjenu svim sredstvima”. Prijemni ispiti – ili, joÅ¡ bolje, uvoÄ‘enje male mature – bilo bi i slanje poruke cijelom druÅ¡tvu. U ovom trenutku poruka je: ne moraÅ¡ znati, samo moraÅ¡ imati Potvrdu.
TakoÄ‘er, izjava da će se “Å¡kole moći zaÅ¡tititi od neznalica podizanjem bodovnog praga” govori da ministar nije najbolje upućen. Realna istina je da se u Å¡kole upisuju prvi na listi i toÄka. Svaka Å¡kola će radije spustiti prag nego riskirati da ne popuni kvotu, a one koje nemaju tih problema jer im dolaze najbolji, njima prag ni ne treba. TakoÄ‘er, klasificiranjem po ocjenama ne otpadaju samo “neznalice” nego i uÄenici iz Å¡kola u kojima se ocjene ne dijele Å¡akom i kapom, nego Äetvorke i petice treba krvavo zaraditi.
Mislim da je ovo neka vrsta pozitivne diskriminacije po rezultatima najboljih gimnazija u većim gradovima koje ni dosad nisu imale problema s upisom uÄenika.
Lijepo od njih.
Zanimljivo, MIOC bi prijemni? Nije li to ona gimnazija u kojoj su se neki upisivali preko reda, pa se to joÅ¡ povlaÄilo po novinama…
Nema li i Medicinski fakultet u Zagrebu prijemni? Isto tako, nije li Medicinski fakultet u Zagrebu proÅ¡ao kroz popriliÄnu aferu vezanu uz vrednovanje studenata…dok, recimo, PMF koji nema prijemni – nije?
Selektivni prijemni ne mora, ali može znaÄiti otvorena vrata u korupciju i pogodovanje koje se ne zaustavlja na upisima nego se proteže kroz cijelo Å¡kolovanje te doprinosi stvaranju jedne umjetne elite jednakijih meÄ‘u jednakima.
Nisam za to, ali jesam za malu maturu s jednakim uvjetima za sve.
Ti pojedinaÄni primjeri su posljedica korupcije, problemi su vrlo pojedinaÄno i rjeÅ¡avaju se na druge naÄine. Sveukupna korist uvoÄ‘enja prijemnih ispita bi daleko nadmaÅ¡ila ove loÅ¡e primjere. Naravno, mala matura bi bila najbolje rjeÅ¡enje, ali bojim se da ćemo se do tada naÄekati.
“Lijepa je naÅ¡a puna odlikaÅ¡a”…
A najviÅ¡e u sebi ima onih koji su jednakiji od jednakih. Stoga ćemo imati zakone o odgoju i obrazovanju koji je isti za sve, a za neke je “istiji”.
A koje će to srednje Å¡kole (Äitaj: gimnazije) imate specijalne povlastice?
ZagrebaÄke, naravno, pretpostavljam splitske i sve one koje se nalaze u blizini rodnih mjesta ministara, premijera i predsjednice. Svi ostali su niža klasa.
Istovremeno, u svoj svojoj genijalnosti, ministrić se ne usudi pozabaviti pravim problemom “inflacije odlikaÅ¡a”, a to je “silovanje” uÄitelja u osnovnim Å¡kolama na sve moguće naÄine. Å toviÅ¡e, da bi onemogućio postojanje ocjene jedan, on im nameće jaram od produžne nastave za sve te lumene koji su se drznuli negativno oznaÄiti uÄenike koji:
– ne dolaze na nastavu u znaÄajnom broju sati
– ne piÅ¡u domaće zadaće/nemaju biljeÅ¡ke s nastave/ne izvrÅ¡avaju zadatke
– ne savladavaju sadržaje te ih je nemoguće pozitivno pismeno i/ili usmeno ocijeniti
– odbijaju pristupiti usmenom/pismenom ispitivanju znanja
– ne rade samostalno/u paru/u grupi iz razliÄitih razloga
-ometaju nastavu
-imaju roditelje koji prijete/napadaju uÄitelje
-imaju UÄiteljska vijeća koja, usprkos svemu gore navedenom, mijanjaju uÄiteljovu ocjenu
Ministrić kultivira “neznalice” po svim osnovnim Å¡kolama, a zatim “Å¡titi” POJEDINE srednje Å¡kole od istih. Bilo bi smijeÅ¡no da nije tragiÄno.
ToÄno tako. Bravo.
Upravo tako!
A naš Mornar nema pojma ili je na izletu!
Uvesti malu maturu. ToÄka. Sve ostalo je korupcija.
Na žalost, ovdje ću morati napraviti nezamislivo i reći da je korupcija ovdje Äak i manji problem. Jednostavno, manje su posljedice ako se nekoliko uÄenika i provuÄe preko veze, dok god se svi ostali upisuju kako treba. Govorimo o sustavu koji se brine o velikim brojevima, a ne o pojedincima.
Uzela sam si vremena i malo razmislila o ovome Å¡to ste napisali. Ima smisla, ja sam isto Äesto pragmatiÄna, ali samo ako su visoki moral i struÄnost onih koji prijemne provode kvalitete koje se podrazumijevaju, ne kvalitete koje treba tražiti svijećom.
Prijemni, mala matura – meni je svejedno, ali nije problem u prijemnima kao naÄinu odabira uÄenika, nego u tom selektivnom provoÄ‘enju koje se bespotrebno pretpostavlja od samog poÄetka, od same ideje o prijemnima. Umjesto da su Äelnici u MZOS-u nespretno rekli kako bi nekim Å¡kolama mogli biti omogućeni prijemni (ako ispune odreÄ‘ene zahtjeve), mogli su reći kako je plan uvesti prijemne u sve Å¡kole (ali pod uvjetom da te iste Å¡kole ispune odreÄ‘ene zahtjeve). Kako ministar može od poÄetka znati da će prijemni biti dopuÅ¡ten samo u vrlo malom broju Å¡kola? Na Äemu se temelji takav zakulisni odabir i koja je poruka takvog naÄina razmiÅ¡ljanja – nama, uÄenicima i roditeljima?
Nažalost, u tome ne vidim ništa pozitivno. Stav im je naprosto pogrešan i to je loše.
Ta nema kuna ni za veliku maturu; kud još i malu?!
Osim toga, nije li i velika matura dovoljna sprdaÄina – iz nekih predmeta prag se spuÅ¡ta do 20%, samo da ova nepismena djeca ne padnu?!
Koliko su profesori plaćeni za taj posao?
Hrvatsko se Å¡kolstvo sustavno, planski i s namjerom devastira viÅ¡e od dva desetljeća, za Å¡to je glavni krivac pedocentriÄna pedagogija, karikaturalno loÅ¡a selekcija po zbornicama i neopisiva nesposobnost na Sveticama!
Zalagao sam se ima već neko vrijeme za prijamne ispite u srednjim školama, ali SVIMA! Strukovnima, gimnazijama, elitnima, škartnima, urbanima i ruralnima!
No, ovakav prijedlog atak je na zdrav razum! Deja vu!
Mornar je prava karikatura, A tako i djeluje. Slon u staklani, ima li još novca za trošenje da ga beskirisno potroši, ima li još štogod za uništiti???
Mornar plovi kako vjetar puše!
Kakav je to Pravilnik koji će vrijediti samo za mali broj škola?
Najavio će da će se jaÄe vrednovati i rezultati s natjecanja. Å to se tiÄe gradiva, ministar je kazao kako se i dalje ‘uÄi napamet’, kako treba smanjiti uÄenje Äinjenica i krenuti prema ‘problemskom uÄenju’ i razvijanju viÅ¡ih kognitivnih sposobnosti.
Da bi se moglo problemski uÄiti, treba baratati odreÄ‘enim brojem Äinjenica. Nije problem u uÄenju napamet, nego u tome Å¡to uÄenje Äesto puta staje na reproduciranju Äinjenica. Ne može se uÄenje napamet samo tako zamijeniti problemskim. Problemsko treba bolje nadograditi na ovo baziÄno reproduciranje pojmova. Eh, ali za to jedan prosjeÄan uÄitelj, nastavnik treba biti motiviran, treba se na neki naÄin osjećati slobodno, neopterećeno, a to pripreme pisane od ishoda unatrag baÅ¡ i ne omogućuju, kao ni ostali birokratski okviri s kojima se zaposleni u prosvjeti nose.
Isto, ovo famozno problemsko uÄenje se kosi s hrpom priruÄnika za uÄitelje, nastavnike, posebice priruÄnicima za zdravstveni odgoj isprogramiranima od poÄetka do kraja, u kojima maltene piÅ¡e kada treba uzeti kredu u ruke i pozdraviti uÄenike, ali zato ciljevi ostaju u pravilu nejasni.