(HRT) Mijenjat će se kriteriji za upis u srednje škole. U ograničenom broju slučajeva uvest će se prijamni ispiti, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’ ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar. Dodao je kako će se prijamni ispiti dopustiti u vrlo malom broju škola, primjerice 15. gimnaziji u Zagrebu.
Mornar je dodao kako će se srednje škole moći same zaštititi od ‘neznalica’ – imat će mogućnost autonomno odlučiti o tome koliki će im biti bodovni prag za upis. Najavio će da će se jače vrednovati i rezultati s natjecanja. Što se tiče gradiva, ministar je kazao kako se i dalje ‘uči napamet’, kako treba smanjiti učenje činjenica i krenuti prema ‘problemskom učenju’ i razvijanju viših kognitivnih sposobnosti.
‘Bolonja’ je dobra stvar, ali je loše provedena, kazao je Mornar. Studij treba skratiti, kako bi što više djece završilo tri godine fakulteta, a da oni kvalitetniji, njih oko 50 posto – idu dalje. ‘U razvijenim zemljama 70 posto posla, prema izjavama poslodavaca, mogu pokriti prvostupnici. Naši poslodavci tvrde da je taj postotak 11 posto, nije li to malo sumnjivo, dodao je. Studij ne smije biti socijalno utočište, naglasio je.
Održavanje prijemnih ispita “samo u nekim školama” u potpunosti promašuje poantu ovakvog postupka. Svrha prijemnih ispita ne može biti da tehnički olakša odabir učenika koji će se upisati, nego da u cijelosti promijeni paradigmu ponašanja u osnovnim školama koja je trenutno, na žalost, “borba za ocjenu svim sredstvima”. Prijemni ispiti – ili, još bolje, uvođenje male mature – bilo bi i slanje poruke cijelom društvu. U ovom trenutku poruka je: ne moraš znati, samo moraš imati Potvrdu.
Također, izjava da će se “škole moći zaštititi od neznalica podizanjem bodovnog praga” govori da ministar nije najbolje upućen. Realna istina je da se u škole upisuju prvi na listi i točka. Svaka škola će radije spustiti prag nego riskirati da ne popuni kvotu, a one koje nemaju tih problema jer im dolaze najbolji, njima prag ni ne treba. Također, klasificiranjem po ocjenama ne otpadaju samo “neznalice” nego i učenici iz škola u kojima se ocjene ne dijele šakom i kapom, nego četvorke i petice treba krvavo zaraditi.
Mislim da je ovo neka vrsta pozitivne diskriminacije po rezultatima najboljih gimnazija u većim gradovima koje ni dosad nisu imale problema s upisom učenika.
Lijepo od njih.
Zanimljivo, MIOC bi prijemni? Nije li to ona gimnazija u kojoj su se neki upisivali preko reda, pa se to još povlačilo po novinama…
Nema li i Medicinski fakultet u Zagrebu prijemni? Isto tako, nije li Medicinski fakultet u Zagrebu prošao kroz popriličnu aferu vezanu uz vrednovanje studenata…dok, recimo, PMF koji nema prijemni – nije?
Selektivni prijemni ne mora, ali može značiti otvorena vrata u korupciju i pogodovanje koje se ne zaustavlja na upisima nego se proteže kroz cijelo školovanje te doprinosi stvaranju jedne umjetne elite jednakijih među jednakima.
Nisam za to, ali jesam za malu maturu s jednakim uvjetima za sve.
Ti pojedinačni primjeri su posljedica korupcije, problemi su vrlo pojedinačno i rješavaju se na druge načine. Sveukupna korist uvođenja prijemnih ispita bi daleko nadmašila ove loše primjere. Naravno, mala matura bi bila najbolje rješenje, ali bojim se da ćemo se do tada načekati.
“Lijepa je naša puna odlikaša”…
A najviše u sebi ima onih koji su jednakiji od jednakih. Stoga ćemo imati zakone o odgoju i obrazovanju koji je isti za sve, a za neke je “istiji”.
A koje će to srednje škole (čitaj: gimnazije) imate specijalne povlastice?
Zagrebačke, naravno, pretpostavljam splitske i sve one koje se nalaze u blizini rodnih mjesta ministara, premijera i predsjednice. Svi ostali su niža klasa.
Istovremeno, u svoj svojoj genijalnosti, ministrić se ne usudi pozabaviti pravim problemom “inflacije odlikaša”, a to je “silovanje” učitelja u osnovnim školama na sve moguće načine. Štoviše, da bi onemogućio postojanje ocjene jedan, on im nameće jaram od produžne nastave za sve te lumene koji su se drznuli negativno označiti učenike koji:
– ne dolaze na nastavu u značajnom broju sati
– ne pišu domaće zadaće/nemaju bilješke s nastave/ne izvršavaju zadatke
– ne savladavaju sadržaje te ih je nemoguće pozitivno pismeno i/ili usmeno ocijeniti
– odbijaju pristupiti usmenom/pismenom ispitivanju znanja
– ne rade samostalno/u paru/u grupi iz različitih razloga
-ometaju nastavu
-imaju roditelje koji prijete/napadaju učitelje
-imaju Učiteljska vijeća koja, usprkos svemu gore navedenom, mijanjaju učiteljovu ocjenu
Ministrić kultivira “neznalice” po svim osnovnim školama, a zatim “štiti” POJEDINE srednje škole od istih. Bilo bi smiješno da nije tragično.
Točno tako. Bravo.
Upravo tako!
A naš Mornar nema pojma ili je na izletu!
Uvesti malu maturu. Točka. Sve ostalo je korupcija.
Na žalost, ovdje ću morati napraviti nezamislivo i reći da je korupcija ovdje čak i manji problem. Jednostavno, manje su posljedice ako se nekoliko učenika i provuče preko veze, dok god se svi ostali upisuju kako treba. Govorimo o sustavu koji se brine o velikim brojevima, a ne o pojedincima.
Uzela sam si vremena i malo razmislila o ovome što ste napisali. Ima smisla, ja sam isto često pragmatična, ali samo ako su visoki moral i stručnost onih koji prijemne provode kvalitete koje se podrazumijevaju, ne kvalitete koje treba tražiti svijećom.
Prijemni, mala matura – meni je svejedno, ali nije problem u prijemnima kao načinu odabira učenika, nego u tom selektivnom provođenju koje se bespotrebno pretpostavlja od samog početka, od same ideje o prijemnima. Umjesto da su čelnici u MZOS-u nespretno rekli kako bi nekim školama mogli biti omogućeni prijemni (ako ispune određene zahtjeve), mogli su reći kako je plan uvesti prijemne u sve škole (ali pod uvjetom da te iste škole ispune određene zahtjeve). Kako ministar može od početka znati da će prijemni biti dopušten samo u vrlo malom broju škola? Na čemu se temelji takav zakulisni odabir i koja je poruka takvog načina razmišljanja – nama, učenicima i roditeljima?
Nažalost, u tome ne vidim ništa pozitivno. Stav im je naprosto pogrešan i to je loše.
Ta nema kuna ni za veliku maturu; kud još i malu?!
Osim toga, nije li i velika matura dovoljna sprdačina – iz nekih predmeta prag se spušta do 20%, samo da ova nepismena djeca ne padnu?!
Koliko su profesori plaćeni za taj posao?
Hrvatsko se školstvo sustavno, planski i s namjerom devastira više od dva desetljeća, za što je glavni krivac pedocentrična pedagogija, karikaturalno loša selekcija po zbornicama i neopisiva nesposobnost na Sveticama!
Zalagao sam se ima već neko vrijeme za prijamne ispite u srednjim školama, ali SVIMA! Strukovnima, gimnazijama, elitnima, škartnima, urbanima i ruralnima!
No, ovakav prijedlog atak je na zdrav razum! Deja vu!
Mornar je prava karikatura, A tako i djeluje. Slon u staklani, ima li još novca za trošenje da ga beskirisno potroši, ima li još štogod za uništiti???
Mornar plovi kako vjetar puše!
Kakav je to Pravilnik koji će vrijediti samo za mali broj škola?
Najavio će da će se jače vrednovati i rezultati s natjecanja. Što se tiče gradiva, ministar je kazao kako se i dalje ‘uči napamet’, kako treba smanjiti učenje činjenica i krenuti prema ‘problemskom učenju’ i razvijanju viših kognitivnih sposobnosti.
Da bi se moglo problemski učiti, treba baratati određenim brojem činjenica. Nije problem u učenju napamet, nego u tome što učenje često puta staje na reproduciranju činjenica. Ne može se učenje napamet samo tako zamijeniti problemskim. Problemsko treba bolje nadograditi na ovo bazično reproduciranje pojmova. Eh, ali za to jedan prosječan učitelj, nastavnik treba biti motiviran, treba se na neki način osjećati slobodno, neopterećeno, a to pripreme pisane od ishoda unatrag baš i ne omogućuju, kao ni ostali birokratski okviri s kojima se zaposleni u prosvjeti nose.
Isto, ovo famozno problemsko učenje se kosi s hrpom priručnika za učitelje, nastavnike, posebice priručnicima za zdravstveni odgoj isprogramiranima od početka do kraja, u kojima maltene piše kada treba uzeti kredu u ruke i pozdraviti učenike, ali zato ciljevi ostaju u pravilu nejasni.