Vraćaju se prijemni ispiti za upise u srednje škole! Doduše, tu će mogućnost moći iskoristiti samo one ustanove koje za to dobiju suglasnost Ministarstva obrazovanja i koje dobro obrazlože potrebu takvog postupka. To stoji u Nacrtu prijedloga Pravilnika o elementima i kriterijima za upis kandidata u I. razred srednje škole, koji se upravo nalazi u javnoj raspravi, i to do 14.ožujka.
Dobiju li prijedlozi zeleno svjetlo, već prigodom ovogodišnjih upisa srednje će škole moći provoditi provjere posebnih znanja za upis u pojedini program obrazovanja. Ili, kako obrazlažu iz Ministarstva: “Školama se daje mogućnost da, ako žele i za to postoji potreba, provode provjere znanja kao jedan od elemenata vrednovanja pri upisu.”
Mijenjat će se kriteriji za upis u srednje škole.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar jutros je potvrdio navode ‘Slobodne Dalmacije’ kako će se mijenjati kriteriji.
Najavio će da će se jače vrednovati i rezultati s natjecanja. Što se tiče gradiva, ministar je kazao kako se i dalje ‘uči napamet’, kako treba smanjiti učenje činjenica i krenuti prema ‘problemskom učenju’ i razvijanju viših kognitivnih sposobnosti.
– “Bolonja” je dobra stvar, ali je loše provedena, kazao je Mornar.
– Studij treba skratiti, kako bi što više djece završilo tri godine fakulteta, a da oni kvalitetniji, njih oko 50 posto – idu dalje. U razvijenim zemljama 70 posto posla, prema izjavama poslodavaca, mogu pokriti prvostupnici. Naši poslodavci tvrde da je taj postotak 11 posto, nije li to malo sumnjivo, dodao je.
– Studij ne smije biti socijalno utočište, naglasio je.
Iako je jasno da prijedlog stiže ponajprije zbog škola koje iz godine u godinu muku muče sa selekcijom učenika, ponajprije zbog pritiska đaka, redom odlikaša s prosjekom 5,0, zasad se ne vidi koja će se točno znanja vrednovati na prijemnima, kao ni to tko će ih sastavljati, sama škola ili će biti unificirani na razini države.
Službena verzija
Tako se otvara mogućnost da oni koji su zaista dobri sada ravnopravno konkuriraju za upis unatoč jednoj slabijoj ocjeni – navodi Glasovac.
Treba naglasiti da rezultati prijemnog nose najviše pet bodova i mogu biti jezičac na vagi, a nikako presudni za upis. Oni ulaze u “obračun” kao dodatni elementi vrednovanja, a glavni i dalje, kao i prethodnih godina, ostaju ocjene od 5. do 8. razreda osnovne škole. Oni će nositi najviše 20 bodova. Osim toga, za upise u gimnazije i četverogodišnje strukovne škole vrednovat će se još i zaključne ocjene iz 7. i 8. razreda iz hrvatskog, matematike i prvog stranog jezika te još triju nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja. Tako će se moći prikupiti najviše 80 bodova.
Plodna natjecanja
Buru bi ponovno mogli izazvati “kontroverzni” dodatni bodovi. Osim rezultata prijemnog u nekim školama, ove godine predlaže se povećanje dodatnih bodova još u nekim “kategorijama”: svi koji na državnom i međunarodnom natjecanju kao pojedinci osvoje prva tri mjesta i nadalje imaju izravan upis u srednju školu.
Međutim, oni koji osvoje prvo mjesto kao članovi skupine dobivat će čak četiri dodatna boda (prošle godine tri), za drugo mjesto tri (prošle godine dva), a za treće mjesto kao član skupine dobit će dva boda (lani jedan). Zanimljivo, vrednovat će se i samo sudjelovanje na državnom natjecanju kao pojedinac ili član skupine, što će nositi jedan dodatni bod.
Također, povećava se broj bodova za kandidate sa zdravstvenim teškoćama s prošlogodišnjeg jednog dodatnog boda na ovogodišnja dva. To je dosad redovito izazivalo negodovanje, spominjale su se nelogičnosti poput vrednovanja alergija, ali i brojne zloupotrebe.
– Postupili smo u najboljoj namjeri kako bismo djeci s ozbiljnim zdravstvenim teškoćama, koje su im otežavale prethodno školovanje, omogućili lakšu dostupnost i pristup srednjoškolskom obrazovanju. Povećanje za jedan bod predloženo je kako bi se postigao razmjer u odnosu na ostale dodatne bodove – pojašnjava Glasovac.
MARIJANA CVRTILA / PSD
SNIMIO DUJE KLARIĆ / CROPIX
Vokić: Ili se mora, ili ne moraIzmjene dosadašnjih kriterija za upis u srednje škole, a osobito mogućnost provedbe prijemnih ispita te dodatni bodovi, naišli su na različite ocjene. – Problem upisa zbog velikog pritiska učenika realno se javlja u najviše 10-12 srednjih škola. Prijemni su dobri ako će pridonijeti manjem stresu. No, stavka o provjeri posebnih znanja je nedorečena. Ministarstvo treba transparentno obrazložiti kriterije prihvaćanja ili odbijanja zahtjeva iz škola, kako se cijeli postupak ne bi pretvorio u cirkus – smatra dr. sc. Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta “Ivo Pilar”. Moglo bi doći i do kontraefekta, da neki odlikaši s 5,0 na kraju “izvise”, procjenjuje dr. Burušić. – Tražit ćemo suglasnost za provjeru posebnih znanja. Zbog velikog pritiska iz godine u godinu upisujemo samo učenike s maksimalnim brojem bodova, i to do trideset više od predviđene kvote. Pozdravljamo ovaj prijedlog – kaže Josip Harcet, ravnatelj zagrebačkog MIOC-a. – Opet nove komplikacije? Neka pod kontrolu stave osnovne škole iz kojih dolaze toliki odlikaši, a ne da maltretiraju srednje škole – ljuti se Ljilja Vokić, ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije i bivša ministrica prosvjete. Smiješno joj je da Ministarstvo ostavlja mogućnost školama hoće li provesti dodatne provjere. – Ili se mora, ili ne mora, neka ujednače kriterije – poziva Vokić, za koju je bolji adut selekcije mala matura. Smatra i da za upise ne bi trebali postojati dodatni bodovi, možda jedino za državne i međunarodne prvake. |
Za više godinaTreba istaknuti, kažu u MZOS-u, kako je intencija da Pravilnik o elementima i kriterijima za upis kandidata u prvi razred srednje škole, ako bude usvojen, vrijedi više sljedećih godina. Dosad su se (nove) odluke o upisima u srednje škole donosile svake godine. |