Donosit će ključne odluke, ne znaju napisati niti životopis…

(24 sata) Nepismenost kandidata trebala bi biti razlog za njihovu eliminaciju prilikom selekcije, a na listi kriterija za odabir budućih ustavnih sudaca pismenost bi trebala visoko kotirati, smatra Krunislav Olujić, bivši predsjednik Vrhovnog suda.No životopisi 12 kandidata za suce Ustavnog suda krcati su tipkarskim i gramatičkim pogreškama te nizom nepotrebnih detalja.

Apsolutno najlošiji životopis poslao je odvjetnik s Krka Želimir Brozović. Već u prvoj rečenici piše da se “rodio u obitelji Eve i Zvonimira Brozovića, gdje završava osnovnu školu”. Osim niza tipfelera, zareze je u pravilu stavio na pogrešna mjesta. U karijeri je postupke “riješavao”, katkad bi mu se otvorile nove “mogučnosti”, a bio je angažiran i na “exsproprijaciji”.

I životopis sutkinje zagrebačkog Općinskog suda Zorke Ćaćić Zagrajski pun je bisera. Tako navodi da hrvatskim jezikom vlada vrlo dobro – uključujući čitanje, pisanje i govor – a “vlada jezicima ostalih naroda Balkana, u govoru i pismu, izuzev Albanskog, Makedonskog i Slovenskog jezika”, pišući nazive jezika velikim slovom.

Splitski javni bilježnik Anđelko Stanić “potječe iz obitelji gdje je već pradjed imao akademsku diplomu, a djed je bio notar itd.”, a posjeduje i vještinu “samostalnog rada u programima Winword (WORD, OUTLOOK, EXCELL, POWERPOINT)”, a povrh toga poznaje još Google mail i translate.

Odvjetnik iz Virovitice Boris Kozjak, uz dosta tipfelera, istaknuo je da je na listi odvjetnika ambasada SAD-a i Njemačke, ali i da je u šest slučajeva pred Europskim sudom za ljudska prava dobio tužbe protiv RH. Bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić napisao je sažet životopis navevši da koristi računalo, internet i “različite aplikacijske programe”. I sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Ivana Čalić napisala je koncizan životopis. Istaknula je kako je osudila Ivu Sanadera u Fimi mediji i prošla dvije sigurnosne provjere SOA-e, a profesorica Ustavnog prava Sanja Barić pohvalila se kako govori esperanto te se “dobro snalazi u multinacionalnom i multikulturnom društvu”.

– Kod nas je, izgleda, normalna stvar da obrazovani ljudi koji su nevezani za studije jezika pokazuju elementarnu nepismenost. Ja ne znam da li ti ustavni suci čitaju. Kultura pisanja i govora je kod nas na jako niskom nivou. Iznimka nisu suci, to vidimo i kod saborskih zastupnika i novinara. Mislim da je nužno da ljudi na tako visokim pozicijama poznaju hrvatski jezik – smatra književnik Edo Popović.

I dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, smatra da su neki od životopisa kandidata za ustavne suce na poprilično niskoj razini pismenosti.

– Odražava se to i na pravopisnoj, gramatičkoj, sintaktičkoj i svakoj drugoj jezičnoj razini. Tekst koji je jezično neispravan, prepun banalnih pravopisnih i uopće jezičnih pogrešaka, manje je vjerodostojan i uvjerljiv, odnosno onomu koji se predstavlja na takav način umanjuju se šanse da ga oni koji o njegovoj kandidaturi odlučuju – shvate ozbiljno. Ili bi barem tako trebalo biti – kaže Jozić. Krunislav Olujić ističe da su nepoznavanje hrvatskog jezika, gramatike i pravopisa, nažalost, česti u sudskim krugovima.

– S obzirom na uvjete koji se traže od ustavnih sudaca, to su redom ljudi od svojih 40-50 godina, koji su škole, pa i fakultete, završili u bivšoj državi te nikad nisu potpuno usvojili hrvatski standardni jezik – objašnjava Olujić. Dodaje da je i kod mlađih prisutna velika doza nepismenosti.

– Te tužbe znaju biti, kako se kolokvijalno kaže, bez glave i repa – ogorčen je Olujić.

Favoriti su Mladen Bajić i Sanja Barić, a iza njih je sutkinja Ivana Čalić

Kao favoriti za nove suce Ustavnog suda u saborskim i pravosudnim krugovima spominju se Mladen Bajić, bivši glavni državni odvjetnik, koji je “udarao” uglavnom samo po “političkim mrtvacima” i Sanja Barić, profesorica Ustavnog prava iz Rijeke. Neki, u istim pravosudnim i saborskim krugovima, smatraju da bez izgleda nije ni sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Ivana Čalić, no stavljaju je u drugi krug favorita.

Ustavni suci su dobro plaćeni, ali rade vrlo sporo

Ustavni sud smatra se, uz zakonodavnu, izvršnu i sudsku, četvrtom granom državne vlasti. U njegovoj nadležnosti su ključna pitanja za funkcioniranje društva i države. Primjerice, pitanje pobačaja, referenduma, istospolnih brakova…

Ustavni sud ima 13 sudaca, koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na vrijeme od osam godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Dvanaest kandidata natječe se za dva upražnjena mjesta i plaću od oko 18.000 kuna. U sadašnjem sastavu Ustavnog suda nalaze se i suci koji su jedva “navukli” potrebne godine staža. Dosta kritika iz oporbe je bilo da je glavni kadrovik Ustavnog suda bio Vladimir Šeks, HDZ-ov čovjek za pitanje pravosuđa i sudstva. Da bi netko od kandidata postao sudac Ustavnog suda potrebna mu je podrška i SDP-a i HDZ-a, pa oporba ističe da će se dvije stranke vjerojatno ponovno upustiti u trgovinu. Jedan SDP-ov kandidat za jednog HDZ-ova.

Dosta prigovora suci Ustavnog suda dobivaju i da rade presporo. Primjerice, o žalbama Branimira Glavaša i drugih optuženih u slučaju Selotejp, odlučivali su više od četiri godine. U međuvremenu su svi osim Glavaša odslužili svoje kazne.

O pitanju ustavnosti Zakona o pobačaju odlučuju više od 18 godina.

Biseri kandidata za dva mjesta Ustavnog suda


Kompjutorašica Mila Jelavić

Od vještina zna, hvali se, samostalno raditi na kompjutoru…

Anđelko Stanić zna odakle potječe
Potječe iz obitelji u kojoj je “već pradjed imao akademsku diplomu”.

Boris Kozjak odvjetnik za sve
Pohvalio se da je na listi odvjetnika SAD-a i SR Njemačke.

Zorka Zagrajski nije dragovoljka
Nikad nisam bila, dobrovoljno, član niti jedne političke stranke.

Gđa. Šernhorst opet bi u suce
Umirovljena sutkinja Ustavnog suda nazad bi na isti posao.

Ivana Čalić ne boji se SOA-e
Prošla dvije sigurnosne provjere SOA-e i osudila Sanadera u Fimi mediji.

Želimir Brozović, mister tipfeler
Rodio se u obitelji Eve i Zvonimira Brozovića, gdje završava osnovnu.

Šime Savić nije dužan nikome
Zaposlenicima i državi uredno sam plaćao sva potraživanja, hvali se.

Esperantica Sanja Barić
Dobro se snalazi “u multinacionalnom i multikulturnom društvu”.

Antonija Kovačić kao Josipović
Uz cijeli niz znanstvenih radova pohvalila se i da zna svirati klavir.

Dubravko Ljubić nikad crven
Istaknuo je da nije bio član komunističke partije, a voli košarku i putovanja.

Mladen Bajić se služi aplikacijama
Koristi računalo, internet i “različite aplikacijske programe”.

2 Comments

  1. Ha ha ha … Toliko o obrazovanju, ciljevima, postignućima i kompetencijama. Nekad i sad! Očito je članska iskaznica najvažnija, bila ispisana na standardnom hrvatskom jeziku ili ne!?

  2. Ta zar je itko trezven očekivao da će u Ustavni sud biti pripušteni obrazovani, pismeni, slobodnomisleći kandidati bez stranačke članske iskaznice?
    Ovo zapravo uopće i nije vijest, barem ne u zemlji tipa Hrvatske! Kakvi su ostali koji sjede na Ustavnom sudu, nepismenost im je najmanji problem!
    Nisu li se ekskluzivno za uvaženu predsjednicu Suda mijenjali uvijeti, kako bi mogla primirisati na sud? Nije li tamo bilo i likova osumljičenih za silovanje? Ako ništa drugo, silovanje zdravog razuma!
    Koliko im ono treba da ocijene ustavnost Vatikanskih ugovora, ili valutne klauzule?
    Mitske institucije mitske hrvatske države – bilo bi smiješno da nije tragično!

Comments are closed.

Podijelite ovo

Podijelite ovaj članak sa svojim prijateljima!