(VeÄernji list) UÄenici od petog do osmog razreda osnovne Å¡kole krajem sijeÄnja ili poÄetkom veljaÄe 2015. mogli bi pisati probne testove iz hrvatskog i stranog jezika te matematike, a pred kraj Å¡kolske godine pisat će test Äiji će rezultat osmaÅ¡ima utjecati na upis u srednje Å¡kole.
U prvoj godini jedan bod
– RazmiÅ¡ljamo o tome. Testovima se ne bi ispitivale Äinjenice koje su djeca memorirala, nego bi se testirala funkcionalna pismenost, primjena steÄenog znanja, stavljanje u kontekst i snalaženje u njemu, neÅ¡to sliÄno PISA testovima. No, nismo joÅ¡ dogovorili u kojoj mjeri bi i hoće li uopće rezultat postignut na tim testovima utjecati na upis uÄenika u srednju Å¡kolu – potvrdio nam je ministar obrazovanja Vedran Mornar. Dodaje da će sljedeće, prve godine provoÄ‘enja tih testova, bodovanje rezultata za upis u srednju Å¡kolu biti minimalno.
– Recimo, uÄenik će moći dobiti maksimalno jedan ili dva boda, ovisi kako se dogovorimo. Ti bi se bodovi dodavali ostalim uÄenikovim bodovima – objaÅ¡njava Mornar. Tako bi, primjerice, dogovore li se za jedan bod, za pedeset posto rijeÅ¡ena testa osmaÅ¡ dobio pola boda, 70 posto – 0,7 bodova itd.
– Tako bi bilo u prvoj godini, a cilj nam je, ako u to krenemo, da se svake godine utjecaj testova na upis u srednje Å¡kole povećava – kaže Mornar. Rezervu hoće li projekt zaista zaživjeti ima zato Å¡to za njega nije osiguran novac, ali nada se da će se u proraÄunu za sljedeću godinu naći potreban iznos.
– Prema naÅ¡im procjenama, za provoÄ‘enje testova trebat će nam od tri do pet milijuna kuna. Ispiti će se provoditi u Äetiri posljednja razreda osnovne Å¡kole i, Å¡to prije s tim poÄnemo, to bolje. Provodili bi ih dok ne zaživi vanjsko vrednovanje osnovnih Å¡kola predviÄ‘eno u Strategiji razvoja obrazovanja – tumaÄi Mornar. Prema njegovim rijeÄima, utjecaj postignutih rezultata na upis osmaÅ¡a u srednje Å¡kole svake bi se godine povećavao, a u konaÄnici ocjene iz Å¡kole mogle bi nositi 40, 50 ili 60 posto bodova za upis u srednju Å¡kolu, a ostatak rezultat postignut na tim testovima.
– Na dulji rok težit ćemo tome da vidimo je li uspjeh 5.0 zaista 5.0 – kaže Mornar, a na pitanje je li to uvoÄ‘enje male mature na mala vrata, kategoriÄki kaže: – Ne, to nema veze s malom maturom. Ovo je privremeno rjeÅ¡enje dok ne zaživi model koji je predviÄ‘en strategijom – puno malih testova u osnovnoj Å¡koli – zakljuÄuje Mornar.
Treba unaprijed znati
Ljiljana Klinger, ravnateljica Osnovne Å¡kole Matije Gupca, jedne od najboljih u državi, kaže da bi uÄenici unaprijed trebali znati Å¡to će se ispitivati – reproduktivno znanje kao najniža razina ili povezivanje i zakljuÄivanje kao viÅ¡a razina znanja.
– Ako se testiranje dobro pripremi, može imati dobar uÄinak, ali ako nije dobro pripremljeno, može biti diskriminirajuće. Bilo bi dobro kad bi rezultati testiranja, osim posljedica na uÄenika, imali i posljedice na uÄitelje. Ako loÅ¡e rijeÅ¡i test, uÄenik će se teže upisati u srednju Å¡kolu, a Å¡to će se dogoditi uÄitelju – pita ravnateljica Klinger.
Problem s ovakvim uvjetima za upis je Å¡to će dijete koje je u 5. razredu imalo neki rezultat s tim rezultatom ići dalje bez ikakve Å¡anse za poboljÅ¡anje. Gotovo. Upisano u kamen. Netko sad može reći “pa neka budu odgovorni, neka razmiÅ¡ljaju unaprijed”. Da, dijete od 11 godina? Slažem se da djcu to treba uÄiti, ali kažnjavati ga zbog toga Å¡to u 5. razredu baÅ¡ nije previÅ¡e pazio mi se Äini malo prerano.
mislim da je to taman pravo vrijeme. može se eventualno težinskim faktorima ublažiti važnost prva 2 testa. Ako roditeljima bude jasno da je taj test važan, oni će objasniti djetetu da mora paziti. Å¡to ranije mu se pokaže di je slab to ranije može poÄeti raditi na tome da se tu popravi. zar nije ideja da dobijemo samostalnu djecu koja će razmiÅ¡ljati za sebe i biti svjesna svojih odgovornosti, sposobnosti i ograniÄenja?
meni je interesantna ova stavka sa posljedicama za uÄitelje. već neko vrijeme razmiÅ¡ljam o vrednovanju rada nastavnika prema rezultatima na takvim testovima i zanima me kako se rjeÅ¡avaju problemi loÅ¡ih generacija. kod mene se iz godine u godinu može ponekad vidjeti razlika u prosjeÄnom IQ-u od cca 30 bodova. Od 3. razreda gdje nitko ne može složiti odlomak teksta da ne pobrka rodove i padeže, do razreda gdje djeca u prvom srednje barataju majstorski sa brojevnim sustavima. moji klinci su na godinu razlike i mali koji je jedva Äitao kad je krenuo u Å¡kolu je zavrÅ¡io na dodatnoj iz HJ kao nadaren, a mala koja je krenula u Å¡kolu Äitajući bolje nego neki moji uÄenici kaže da u njenom razredu svi tako Äitaju (mjesec dana nakon poÄetka nastave). ista Å¡kola, godina razlike. može li vrijediti isti kriterij za obje uÄiteljice?
Otpor prema testiranju imaju samo neradnici.
Ma da! Pred kraj radnog vijeka samo mogu potvrditi da ima, ne tako mali broj, djece koja su odliÄna u usmenom odgovaranja i bitno loÅ¡ija u pismenom. I Å¡to s njima?
Toliko je faktora koji grade uspjeh da se to ne može samo tako procjenjivati.
Super. JoÅ¡ je viÅ¡e djece koja su odliÄna u trÄanju i bitno loÅ¡ija u matematici. Zato trebamo provjeravati samo trÄanje jer ta će im vjeÅ¡tina omogućiti da se bolje snalaze u modernom svijetu. Da lakÅ¡e pobjegnu od policije kad ih uhvate da kradu u dućanu.
Ako se testiranje dobro pripremi, može imati dobar uÄinak, ali ako nije dobro pripremljeno, može biti diskriminirajuće.
Ovo je kljuÄno.
Što je pjesnik htio reći?
”RazmiÅ¡ljamo o tome. Testovima se ne bi ispitivale Äinjenice koje su djeca memorirala, nego bi se testirala funkcionalna pismenost, primjena steÄenog znanja, stavljanje u kontekst i snalaženje u njemu, neÅ¡to sliÄno PISA testovima. No, nismo joÅ¡ dogovorili u kojoj mjeri bi i hoće li uopće rezultat postignut na tim testovima utjecati na upis uÄenika u srednju Å¡kolu.”
Ne vjerujem da će, ako će tih testova uopće biti, biti kvalitetno pripremljeni. To se vidi iz naÄina na koji vizionari iz Älanka o tome govore. Oni razmiÅ¡ljaju o testovima, ali joÅ¡ nisu sigurni Äemu će ti testovi toÄno služiti.
Možda je to približavanje njemaÄkom sistemu u kojem se dijete, recimo imigranta prve generacije, već s 10 godina može pozdraviti sa sveuÄiliÅ¡tem jer nije savladalo jezik za gimnazijski program? U redu, ali onda to treba reći. Ako je u pitanju neki drugi cilj, to isto treba reći. Testiranje radi testiranja, troÅ¡enje fotokopirnih papira bezveze i sl… Ne znam, sita sam takvih stvari.
reÄeno je da će služiti upisu u srednju Å¡kolu…prvu godinu ili dvije nisu sigurni samo hoće li ih odmah bodovati ili će se Äekati da se ispeglaju bube…
Da… shvatila sam da sam se malo zaletila i da su ti testovi dio neke Å¡ire strategije standardizacije (za koju zasad znamo samo da neće voditi u malu maturu)…
Svejedno, ne mogu se oteti dojmu da nije u redu ovako puÅ¡tati balone u javnost i izjaÅ¡njavati se vrlo općenito kad je u pitanju testiranje uÄenika osnovnoÅ¡kolske dobi. I treba paziti s petim razredom. To je poÄetak predmetne nastave.
InaÄe ne piÅ¡em ovdje, ali ovo me baÅ¡ uznemirilo, pogotovo zato Å¡to je uslijedilo nakon onog Älanka o ideji vrednovanja rada uÄitelja i nastavnika na temelju uspjeha. I onog o ideji ukidanja troÅ¡kova prijevoza. Ili se stvarno jedina rjeÅ¡enja za boljitak prosvjete nude u kontinuiranim restrikcijama, testiranjima i kontroli, ili je do portala koji samo objavljuje takve Älanke di bi nas se sve neÅ¡to gledalo pod povećalom 🙂
O neÄemu Å¡to bi trebalo koÅ¡tati pet milijuna naÅ¡ih kuna ne bi se trebalo raspravljati pauÅ¡alno, tipa, razmiÅ¡ljamo, ne znamo, vidjet ćemo, i tako dalje, i tome sliÄno!
Nisu li na jednak naÄin baÄeni milijuni na HNOS, NOK, vanjska vrednovanja, a tu je i zadnja aferica s Nacionalnim centrom za mlaćenje prazne slame?!
MeÄ‘utim, bilo bi dobro da se ti testovi uvedu, Äisto da se vidi koliko djeca stvarno znaju, a koliko su puste petice rezultat pritisaka i ucjena roditelja, Äemu MZOS ne zna ili se ne usudi stati na kraj!
Tek, loše bi bilo procjenjivati rad kolega na temelju tog ispita! To je, na kraju krajeva neozbiljno i neodgovorno!
Zašto?
Zato jer bi to sliÄilo, otprilike, situaciji u kojoj biste jednom Mourinhu dali da vodi, recimo, Marsoniju, a onda ga popljuvali kao neznalicu i luzera, jer ih nije uspio odvesti u Ligu Prvaka!
U kakvim uvjetima rade hrvatski profesori? Koliko se u njih ulaže? Koliko Äesto imaju prilike struÄno se usavrÅ¡avati? Sigurno ne po tri dana u Solarisu, ili Budvi ili Edinbourghu, kao ekipa kojoj pripada gospoÄ‘a Klinger! Koliki može biti motiv tih ljudi da daju maksimum, kad osim ponižavanja i ignorancije ne doživljavaju niÅ¡ta drugo od ministarstva koje je, navodno, njihovo, od javnosti kojoj informacije plasira prvo pero Jutarnjeg, uvažena gÄ‘a Lilek, od vlasti ( crvenih ili crnih, svejedno ) kojoj su uvijek prvi na umu kad treba rezati i ÄereÄiti? Tko će progovoriti o tome?
Uostalom, svi smo mi ( ili najveća većina nas ) struÄni i obrazovani za podruÄje koje pokrivamo, dok gÄ‘a Klinger sigurno nije studirala da bi bila ravnateljica! Dakle – koga bi prije trebalo provjeravati, licencirati, cjeloživotno obrazovati, doÅ¡kolovati, opismenjavati?
Å to je s uÄenicima iz socijalno depriviranih sredina koji imaju samo pola udžbenika dobivenih od centra za socijalnu skrb, Å¡to je s uÄenicima kojima hrvatski nije materinji jezik,Å¡to s uÄenicima za koje ne skrbe roditelji nego su u domovima- zaÅ¡to kažnjavti uÄitelje koji predaju takvim uÄenicima? Valjda nam je svima jasno da i obiteljski uvjeti,socio-ekonomski Äinioci,stabilna obitelj i niz drugih utjeÄu na uspjeh uÄenika.Kako vrednovati rad tih uÄenika i njihovih uÄitelja? Dok neki uÄenici nemaju ni raÄunalo kod kuće, neki idu na 4-5 vannastavnih aktivnosti (imaju idealne socio-ekonomske uvjete) te se zna da im roditelji mogu pružiti puno viÅ¡e od nekih koji ovise o socijalnoj pomoći?