(VeÄerni list) Kad danas Å¡kolsko zvono za većinu osnovaca i srednjoÅ¡kolaca oznaÄi zavrÅ¡etak nastavne godine, odahnut će uÄenici, roditelji, ali i nastavnici koji su i ove godine, kao i prethodnih, ponajprije izloženi pritisku roditelja koji su za svoje dijete htjeli Å¡to bolju ocjenu.
Traži se ocjena više
Ravnatelji s kojima smo razgovarali slažu se da pritisak ne jenjava, ali na sreću ove godine (bar juÄer do 15 sati kad je pisan ovaj tekst) nije bilo fiziÄkih nasrtaja kao, primjerice, proÅ¡le godine.
– U odnosu na proÅ¡lu godinu u naÅ¡oj je Å¡koli mirno. Bilo je nekoliko sitnih pritisaka i pitanja možemo li dijete ponovno pitati ili mu dati malo veću ocjenu jer mu treba za Å¡kolu u koju se želi upisati. Imamo nekoliko uÄenika koji će ponavljati razred, ali Äak su im se i roditelji složili da su to zaslužili – kaže nam KreÅ¡imir Kuran, ravnatelj OÅ Vrgorac u kojoj je proÅ¡le godine jedan roditelj udario nastavnicu jer njegovu djetetu nije htjela zakljuÄiti jedinicu nego pozitivnu ocjenu. Ravnatelj se slaže kako je to bila apsurdna situacija, no najvažnijim smatra da se nastavnica oporavila.
– Vratila se na posao i radi bez problema. Ostavila je to iza sebe, a možda su upravo zbog tog sluÄaja ove godine roditelji malo obazriviji – nagaÄ‘a Kuran. U metkovsku Osnovnu Å¡kolu Stjepana Radića roditelji dolaze, ali ekscesa nema.
– Ove je godine lakÅ¡e nego proÅ¡le, malo moljakaju i traže, ali na to smo se navikli – kaže ravnateljica Božena Nikoletić. SliÄno je i u zagrebaÄkim Å¡kolama. Suptilnih je pritisaka bilo, ali i anonimnih poziva inspekcije.
– Imamo nekoliko najava da će se žaliti na zakljuÄenu ocjenu. Uvijek se traži jedna ocjena viÅ¡e, a poznato je da će, kad je uÄenik izmeÄ‘u dvije ocjene, nastavnik uvijek zakljuÄiti viÅ¡u. Pritisci su ove godine Äešći jer na polugodiÅ¡tu nije bilo zakljuÄenih ocjena i roditelji kao da nisu bili svjesni koliko im dijete radi. Pozivali smo ih i obavjeÅ¡tavali – kaže ravnateljica OÅ Matije Gupca Ljiljana Klinger.
Napad na službenu osobu
I ravnatelj OÅ Dugave Tomislav Cvitanović priznaje da je moljakanja boljih ocjena bilo, ali i on je, kao i njegovi kolege, zadovoljan Å¡to nije bilo fiziÄkih obraÄuna. Nastavnici, ali i ravnatelji smatraju kako bi zakonom trebalo precizirati da je napad na prosvjetare napad na službenu osobu pa bi se dodatno smanjila mogućnost ekscesa.
jao kako su roditelji dobri
Moljakanje, nagovaranje, potezanje za rukav, emocionalne ucjene s upisom u srednju/socijalnim stanjem/psihiÄkim bolestima i inim opravdanjima takoÄ‘er je vrsta napada. Emocionalno ucjenjivanje i psiholoÅ¡ki pritisak takoÄ‘er je NASILJE.
Možda bi se trebale precizirati kazne za roditelje koji se tijekom nastavne godine ne pojavljuju u školi i ne reagiraju na službene pozive, ali zato imaju 24 h slobodno zadnji tjedan nastave.
TakoÄ‘er i za ravnatelje koji zaobilaze pravilo iz Pravilnika o ocjenjivanju (Äl.14) na naÄin da dok vide roditelje na vratima Å¡kole (u zadnjem tjednu nastave) odlaze pod izlikom “sastanaka” pa opet ostavljaju uÄitelje i razrednike na milost i nemilost. Eto, oni (ravnatelji) nisu mogli reagirati kad su bili odsutni. Ma nemoj!
Ovo se lako rjeÅ¡ava – ukinuti mogućnost anonimnih žalbi inspekciji, nego pod punim imenom i prezimenom! Nadalje, ukoliko nalaz inspekcije pokaže da nepravilnosti u radu profesora bilo nije, dnevnicu i putni troÅ¡ak inspektora naplatiti, prisilnim putem ako treba, ovrhom, od roditelja!
Ma ukinuti u potpunosti i toÄka- kako u Austriji i pojedinim državama uopće nema inspekcije?
Budući da Äovjek ne može mijenjati svijet nego samo sebe, da poÄnemo od nas prosvjetara. I ove Å¡kolske godine svjedoÄili smo “otapanju” negativnih ocjena koja su se dogaÄ‘ala izvan nastave, po kabinetima, ne zbog pritiska roditelja, već zbog potrebe pojedinih nastavnika da oni ne budu ti koji daju takozvanu treću jedinicu, jer to valjda krÅ¡i ljudska prava uÄenika, a zapravo se radi o nepostojanju profesionalnosti i odgovornosti prema vlastitom radu. A kad i uÄenik umjesto viÅ¡e negativnih ocjena ima “samo” tri, tada mu na raspolaganju stoji molba za preispitivanje ocjene iz predmeta kojeg uÄenik smatra da može najlakÅ¡e ispraviti u tjedan dana mahnitog uÄenja (kad već nije cijelu godinu)i onda mu ostaju dva redovna popravka. Å to poruÄujemo marljivim i savjesnim uÄenicima? Jesu li korupcija samo politiÄke afere gdje se vrte milijunski iznosi ili i naÅ¡a koruptivna kap pomaže tkati buduće naraÅ¡taje koji već sada raÄunaju na to da je sustav pun rupa i da dobar dio onih koji bi ih trebali nauÄiti da lakÅ¡i put nije i najbolji put zapravo nimalo ne drži do svog posla?