Promjene u Vladi: Bivši dekan FER-a je ipak pristao ući u Vladu kao ministar prosvjete?

(Jutarnji list) Željko Jovanović nakon dvije i pol godine mandata sutra vjerojatno odlazi iz Vlade, a novi ministar obrazovanja trebao bi postati 55-godišnji profesor s FER-a Vedran Mornar.

Iako je u ratu sa smijenjenim ministrom Slavkom Linićem toliko čvrsto bio uz Zorana Milanovića da su ga u Rijeci proglasili ‘izdajicom’, premijer je baš na njegovu primjeru odlučio pokazati kako su mu važni rezultati, a ne odnosi u stranci.

Na čelo tog, uz gospodarstvo, najvažnijeg resora u Vladi Milanović je odlučio postaviti novu, nestranačku osobu s ciljem da temeljito uzdrma školski sustav.

Hrvatska postiže izuzetno loÅ¡e rezultate na Pisi, zagrebačkog SveučiliÅ¡ta i nema na najutjecajnijim listama, poduzetnici su nezadovoljni znanjem s kojim im dolaze diplomanti, a istodobno učenici u Å¡kolama – u pravilu – imaju vrlo dobar i odličan uspjeh. Vedran Mornar, koji za sebe kaže da je “radikal u obrazovanju”, trebao bi to presjeći i u samo godinu i pol pokrenuti promjene kakve se dosad ni jedan Å¡kolski minister nije usudio. Konačna odluka o novom ministru Å¡kolstva donesena je nakon nekoliko dana dramatičnih previranja.

U prvoj varijanti Milanović je htio imati dvoje ministara za obrazovni sustav, jednog za školstvo, a jednog za znanost. Mjesto ministra za znanosti i tehnologiju ponudio je Nevenu Budaku, šefu tima koji je izradio Strategiju obrazovanja, a osnovne i srednje škole planirao je ostaviti Jovanoviću. No, Budak je ponudu odbio.

S obzirom na to da je Željko Jovanović liječnik, nekome je pala na pamet ideja da ga se postavi za ministra zdravstva umjesto Rajka Ostojića. I to je, međutim, do danas poslijepodne otpalo, tako da u ovom trenutku nije sasvim jasno hoće li Jovanović dobiti neku poziciju u Vladi ili se vraća u Sabor. Ideja o ponovnom razdvajanju Ministarstva također je propala u roku od 24 sata. Dio stručnjaka iz obrazovanja i znanosti s kojima smo danas razgovarali slaže se da je resor koji obuhvaća škole, fakultete, znanost i tehnologiju prevelik i neefikasan. Dio ih, pak, misli da je bolje izdvojiti samo tehnologiju i tome dati posebno ministarstvo.

Neki su uvjereni da bi stvari bolje funkcionirale kada bi, kao ranije, postojala dva ministarstva, jedno za školstvo, a jedno za znanost i tehnologiju. Razdvajanje Ministarstva trajalo bi, međutim, najmanje godinu dana. Dok bi se riješila sva papirologija, promijenili zakoni, uredbe, statuti i reorganizirali odjeli, prošlo bi previše vremena, parlamentarni izbori bili bi pred vratima, a rezultata uopće ne bi bilo.

Zato će cijeli resor biti predan Vedranu Mornaru u nadi da će taj nekonvencionalni profesor, enfant terrible hrvatskog obrazovanog sustava koji godinama provocira radikalnim idejama, uspjeti provesti promjene. Baš kao što je to napravio kao dekan FER-a.

Mornar je vjerojatno jedini dekan u Hrvatskoj kojemu je prva stvar koju je odlučio učiniti bila – ukinuti usmene ispite. Znanje studenata FER-a zato se danas, baÅ¡ kao u najboljim obrazovnim institucijama, mjeri isključivo na temelju egzaktnih i transparentnih kriterija na pismenim ispitima.

Znanstvenu zajednicu vrlo otpornu na sve pokušaje da se izmjeri kvaliteta njihova rada posebno je uznemirio kada je jednostavnom računicom utvrdio da neki nebitni fakulteti po jednom studentu državu stoje kao školovanje četiriju studenata za liječnike.

A do toga je došao tako što je naprosto podijelio novac koji fakulteti dobivaju za plaće i materijalne troškove s brojem diplomanata.

Vedran Mornar uvjeren je da je gradivo u školama prenatrpano i da djeca uče na sasvim pogrešan način. Zato se javno zauzeo za to da se prepolovi broj predmeta i količina gradiva. Učenici gimnazija, naveo je u jednoj od svojih analiza školskog sustava, imaju po 16 predmeta i 33 sata izravne nastave tjedno.

– UzevÅ¡i u obzir činjenicu da bi učenici trebali pored toga joÅ¡ i učiti, pisati domaće zadaće i obraÄ‘ivati lektiru, lako je izračunati da djeca rade viÅ¡e od svojih roditelja. A nakon svega, rezultati na Pisa testovima i državnoj maturi sve su prije nego sjajni – ustvrdio je Mornar.

Mornar je bio jedan od ključnih ljudi za provedbu državne mature i potpuno ga je šokiralo kada je, naprimjer, vidio da 41 posto maturanata, znači svaki drugi, nije znalo izračunati kolika je masa olovaka ako je masa 256 takvih olovaka 4,24 kilograma. A računali su uz kalkulator i došli s odličnim ocjenama. To je potvrdilo njegov stav da je hrvatskom školstvu potrebna velika, duboka, radikalna promjena.

Vedran Mornar preuzima Ministarstvo obrazovanja usred rata koji je Željko Jovanović pokrenuo s konzervativnom strujom znanstvene zajednice koja se oštro protivila bilo kakvim pokušajima promjena, uz argument da “Jovanović ne zna što radi”. Činjenica da i u SDP-u i u HNS-u sjede utjecajni pripadnici tradicionalne struje akademske zajednice, koji su na koncu stajali pozicije Željka Jovanovića, mogla bi otežati posao i Mornaru, iako je on, za razliku od Jovanovića, vodio najuspješniji fakultet u Hrvatskoj, i to u sferi koja je strateško opredjeljenje hrvatskoga gospodarstva.

KOMENTAR: Sustav koji ide prema dnu

Činjenica da je četiri i pol milijuna Hrvata indirektno povezano s obrazovanjem, znanošću i sportom nimalo ne remeti dojam da ti sustavi spojeni u jedno s ministrima nemaju sreće, a niti ministri s njima. Dosad se promijenilo 18 ministara znanosti, prosvjete pa i kulture i informatike koji su kroz devedesete bili dio sustava.

Od prvoga ministra Osmana Muftića, preko akademika Vlatka Pavletića, Jure Radića, pa i Ive Sanadera, Strugara, Kraljevića, Fuchsa. Niti jednome mandat nije potrajao dulje od dvije i po godine. Iznimkama su se pokazali Ljilja Vokić i Dragan Primorac. Uz statističku nelagodu da je riječ o kratkotrajnoj poziciji čije se imenovanje gotovo u pravilu odrađuje u zadnji tren i kroz paniku, za sustav je karakteristično još nešto: nikako da mu se dogovore oko strukture i naziva resora.

Posljednji puta ministarstvo je bilo odvojeno na znanost i prosvjetu prije 11 godina, a imena su se resoru u pravilu mijenjala s imenima ministara (Jovanović je doduše ispao skroman, promijenivši tek jedno slovo). Od silnih muka s postavljanjem i odustajanjem od ministara, sam sustav se lošom brigom kotrljao za po nekoliko stepenica prema dnu. Koliko blizu je sad, vidjet će se u studenome ili prosincu, kada vrlo vjerojatno neće biti novaca za plaće. Kamoli za reforme.