(VeÄernji list) Ministar Željko Jovanović donio je joÅ¡ dvije protuustavne odluke iz kojih proizlazi da bi i njemu i njegovu pravnom timu dobrodoÅ¡ao graÄ‘anski odgoj. Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje Å¡kole iz 2012. i 2013. nisu objavljene u Narodnim novinama, već neutvrÄ‘enog datuma na web stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te bez naznake kad stupaju na snagu, nego je tek u izmjeni odluke iz 2013. navedeno “danom donoÅ¡enjaâ€, ali i to je nedopustivo.
Sporne odluke
U tim sluÄajevima općenormativni akt “nije ni stupio na pravnu snagu, kao takav nije primjenjiv, nije općeobvezan i ne djeluje ni prema kome. Slijedom navedenog, takav akt ne može se smatrati propisomâ€, pa ga ni Ustavni sud ne može ocjenjivati. Ali, kako su sporne odluke unatoÄ tomu proizvodile pravne uÄinke, Ustavni sud je, i zbog djece, napravio iznimku, te naredio ministru da donese novu odluku za Å¡kolsku godinu 2014./2015. Pri tomu morat će poÅ¡tovati temeljna naÄela koja proizlaze iz ustavnog jamstva da je svakome pod jednakim uvjetima u skladu sa sposobnostima dostupno srednjoÅ¡kolsko i visokoÅ¡kolsko obrazovanje. Zbog toga je svojedobno protuustavnim ocijenjeno davanje prednosti pri upisu djeci branitelja jer Ustav dopuÅ¡ta favoriziranje jedino po osnovi osobnih sposobnosti. Jovanović je upozoren i na obrazloženje Zdravka BoÅ¡njaka, jednog od inicijatora postupka ustavne ocjene: “elementi vrednovanja za upis u srednje Å¡kole mogu biti jedino elementi kojima su pod jednakim uvjetima prema jednakom nastavnom planu i programu, i uz jednak pristup mogli pristupiti svi uÄenici u Republici Hrvatskoj, te se mogu vrednovati jedino sposobnosti, a ne i mogućnosti uÄenikaâ€.
Izdvojen je i citat s kojim se Ministarstvo pravdalo, a prema kojem su “trud i uspjeh uÄenika u osnovnoj Å¡koli, a ne materijalni i ekonomski preduvjeti, kljuÄan… kriterij za upis u srednju Å¡koluâ€. I pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić upozoravala je da unaprijed trebaju biti propisana “pravila igre†trajnijeg karaktera, koja se bez opravdanih objektivnih i razumnih razloga ne mogu mijenjati, te na poÅ¡tovanje Konvencije o pravima djece i naÄela najboljeg interesa djeteta.
Dodatno bodovanje
Dostupnost (izvan)Å¡kolskih aktivnosti mora biti i stvarna (nediskriminatorna), a ne samo formalna, upozoravaju ustavni suci. Primjerice, kod osnovnoÅ¡kolskih aktivnosti koje se mogu dodatno bodovati treba voditi raÄuna ako njihovo održavanje ovisi o dostatnom broju uÄenika da ih u nekim Å¡kolama nije moguće organizirati. Ili, Å¡to neke besplatne ili “zanemarivo†naplatne aktivnosti, zbog teritorijalne umreženosti objektivno nisu svima jednako dostupne. Za sport i glazbu pak trebaju postojati ozbiljni i relevantni razlozi zbog kojih bi dale prednost pri upisu i u Å¡kole Äiji profil nije vezan uz te aktivnosti.
konaÄno da netko pokuÅ¡ava napraviti red u ovom kaosu od naÅ¡eg obrazovnog sustava.
Zar na Sveticama uistinu nema pravno pismenog Äovjeka?
Ljudi koji nisu kadri napisati pravilnik ili zakon u skladu s Ustavom, odluÄuju o sudbini hrvatskog Å¡kolstva?
Sad vjerojatno opet slijede infantilna objašnjavanja kako je Ustavni sud zapravo dao Ministarstvu za pravo!
U kulturnim zemljama, nakon ovoga se podnosi neopoziva ostavka. U Hrvatskoj – idemo dalje!