(Slobodna Dalmacija) Osnovnim Å¡kolama prijeti srozavanje kvalitete rada, a uÄitelje odgojnih, ali uskoro i drugih predmeta, zamijenit će agencijski radnici koji će uskakati na nekoliko sati, raditi mjesec ili dva dok ne naÄ‘u neÅ¡to bolje – upozorio je Željko Stipić, predsjednik Å kolskog sindikata “Preporodâ€, govoreći o spornom nacrtu Pravilnika o normi uÄitelja u osnovnim Å¡kolama, o kojemu je 9. ožujka zavrÅ¡ila javna rasprava.
Prijedlog je izazvao veliko nezadovoljstvo u zbornicama jer se uÄiteljima, posebice likovne, glazbene, tjelesne i tehniÄke kulture, dio dosadaÅ¡njih radnih obveza od jeseni viÅ¡e neće uraÄunavati u punu normu, pa im prijeti smanjenje plaća i otkazi.
Stipić istiÄe kako će samo 25 posto uÄitelja odgojnih predmeta nastaviti raditi u punom radnom vremenu, a u Sindikatu hrvatskih uÄitelja izraÄunali su da bi na cesti moglo zavrÅ¡iti i do tisuću uÄitelja, a Äetiri tisuće njih, ne samo odgojnih nego i ostalih predmeta (osim hrvatskog i stranog jezika), moglo bi pasti na nepunu plaću.
Dok se danas u Å¡kolama, osobito na poslovima zamjena, sve viÅ¡e angažiraju mladi bez zasnivanja radnog odnosa, to jest za 1600 kuna, u “Preporodu†se pribojavaju da bi u budućnosti netko mogao zakljuÄiti i da je za Å¡kolu jeftinije na pojedinim poslovima zaposliti radnike agencija za privremeno zapoÅ¡ljavanje.
No, Hrvatska danas, upozoravaju sindikati, ima velikih problema s radom tih agencija koje “iznajmljuju†radnike tvrtkama i klijentima za privremene poslove. Tim je radnicima poslodavac agencija koja ih “posuđuje†klijentima, uglavnom tvrtkama, za poslove u trajanju od nekoliko sati, dana, mjeseci, a takav rad, prema sadašnjem ZOR-u, može trajati maksimalno godinu dana.
Problem je Å¡to su ti radnici najÄešće manje plaćeni za isti posao koji obavljaju stalno zaposleni u tim tvrtkama, Å¡to se protivi ZOR-u. Agencijskim radnicima plaćeni su samo sati kod klijenta s kojim je agencija sklopila ugovor, nisu obuhvaćeni kolektivnim ugovorima pa ne uživaju nijedno pravo, Äak ni plaćeni prijevoz ili bolovanje, a nemaju ni pravo na sindikalno udruživanje.
Sindikati koji su ovih dana prosvjedovali protiv prijedloga Zakona o radu upozoravaju kako je upravo intencija novog prijedloga da se Å¡to viÅ¡e radnika prebaci na agencijsko zapoÅ¡ljavanje. Osim toga, novim ZOR-om predlaže se da takav rad može trajati Äak tri godine.
‘Ubijanje’ škola iznutra
Ako uÄitelji “padnu†na pola norme i plaće ili se pokažu viÅ¡kom, u jednom trenutku će se na tržiÅ¡tu naći velik broj prosvjetara koji će pokuÅ¡ati kruh osigurati radom u viÅ¡e Å¡kola. Neki bi mogli potražiti i pomoć agencija te pristati i na nepovoljnije uvjete kako bi osigurali kakve-takve prihode, no tko jamÄi da jednog dana Å¡kole neće procijeniti da im je povoljnije na nekom povremenom poslu zaposliti jeftinijeg agencijskog radnika? Sindikati takav scenarij ni najmanje ne žele vidjeti u Å¡kolstvu.
– U Å¡koli ćemo imati “uÄitelje prolaznike†koji se neće vezati uz Å¡kolu. Toliko će Å¡koli pripadati koliko će ih ona plaćati. Ne možete oÄekivati od uÄitelja glazbene kulture koji mora trÄati iz jedne u drugu Å¡kolu da bi osigurao egzistenciju, da će imati vremena joÅ¡ voditi zbor, a Å¡to mu ubuduće neće biti plaćeno. Srozat će se kvaliteta obrazovanja, ovime se ubijaju Å¡kole iznutra – kaže Stipić.
O pogubnome modelu rada preko agencija govorila je ovih dana i potpredsjednica stranke ORaH Božana Zadro, koja je upozorila da je NjemaÄka takvo zapoÅ¡ljavanje uvela prije desetak godina, no pokazalo se da je to bilo na Å¡tetu radnika.
– NjemaÄki radnici koji su radili preko tih agencija imali su toliko niska primanja da su s vremenom postali korisnici socijalnih naknada. U NjemaÄkoj se to zove “Aufstockeriâ€, dakle osobe koje imaju tako mala primanja da uz njih moraju tražiti i dodatnu pomoć države. Agencijsko zapoÅ¡ljavanje u NjemaÄkoj je uvedeno za potrebe autoindustrije, koju Hrvatska nema. Nama taj model ne odgovara ni sad, niti će odgovarati za deset godina – smatra Božana Zadro.
Osim toga, dodaje, rad tih agencija u Hrvatskoj je popriliÄno upitan, nerijetko zaobilaze ZOR i rade na temelju Zakona o obveznim odnosima, pa radnike liÅ¡avaju prava, poput zapoÅ¡ljavanja na neodreÄ‘eno vrijeme.
– Å okirala sam se koliko ljudi radi danas preko tih agencija Äiji rad nije transparentan. Ne bi bilo dobro prosvjetare dovesti u poziciju da moraju raditi na taj naÄin – kaže Božana Zadro.
‘Pronađite bolja rješenja’
– Agencijski rad u nastavi ne Äini mi se izvjesnim, možda bi to viÅ¡e bilo moguće kod tehniÄkog osoblja. Nadamo se ipak kako predloženi Pravilnik o normi neće biti usvojen u obliku u kojem je predložen i da će se za uÄitelje naći prihvatljivija rjeÅ¡enja – kaže prof. Nikica Mihaljević, predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih Å¡kola.
Iako priznaje da je rad za 1600 kuna Å¡kolama financijski isplativiji, iako mladi ljudi koji rade na taj naÄin donekle ugrožavaju pozicije starijih kolega, Mihaljević ne vjeruje da će u Å¡kolama ni na povremenim poslovima biti potrebe za agencijskim radnicima.
Sever: Posao za oÄajnike
– Nisam siguran da bi za bilo koga, osim za oÄajnike, bio rad preko agencija za privremeno zapoÅ¡ljavanje. Ti ljudi rade u iznimno teÅ¡kim uvjetima, doslovno su izrabljeni, boje se prijavljivati da su bolesni – upozorava KreÅ¡imir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji se snažno protivi prijedlozima novoga ZOR-a.
– Posljedica će biti da će se povremeno zapoÅ¡ljavanje “ugurati†u podruÄje rada i na odreÄ‘eno i neodreÄ‘eno vrijeme. Koja je svrha nekoga zaposliti na taj naÄin ako možeÅ¡ uzeti jeftinijeg agencijskog radnika? – pita Sever, kojega ne bi zaÄudilo da se takav model pokuÅ¡a primijeniti i na Å¡kolstvo.
U 2013. ‘iznajmljeno’ 8186 agencijskih radnika
Agencije su u 2013. “iznajmile†8186 radnika. Iz Ministarstva rada su potvrdili da je u njihovu evidenciju upisano 65 agencija. –Internom provjerom utvrÄ‘eno je da ih je nekoliko brisano iz registra na temelju odluke TrgovaÄkog suda ili su promijenile djelatnost, te je i dalje aktivno njih 56 – odgovorili su iz MRMS-a. Izvijestili su i kako neke agencije nisu dostavile podatke, o Äemu je obavijeÅ¡tena inspekcija rada toga ministarstva te će nad tim agencijama provesti inspekcijski nadzor.
ok, ozbiljno mi ide na jetru kada ljudi ne razlikuju osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. “volontiranje”, odnosno stažiranje uz naknadu od 1600 kn) i zapoÅ¡ljavanje na zamjenu. volonteri po modelu 1600 nisu zaposlenici Å¡kole, oni samo prate mentora godinu dana i nakon toga polažu struÄni. ne bi smjeli ni mentora mijenjati, odnosno samostalno održavati nastavu bez prisutnosti mentora. to Å¡to ih se u nekim Å¡kolama izrabljuje kao katicu za sve je druga priÄa, i stvarno bi tome trebalo stati na kraj.
ali da jedan ravnatelj govori o “radu za 1600 kn”?! toplo se nadam da si je novinar uzeo umjetniÄku slobodu pri prepjevu njegovih rijeÄi, jer u protivnom je to i viÅ¡e nego tragiÄno.