(Večernji list) Iako se još ne zna hoće li i koliko dugo državna matura opstati u našem obrazovanju, sada je već sigurno da su ovakvoj kakvu su maturanti polagali dosad dani odbrojeni. Posljednji koji će je polagati po tom modelu ovogodišnji su maturanti.
Već od sljedeće školske godine matura će doživjeti znatne promjene, odnosno sadašnje učenike trećih razreda srednjih škola čeka niz novosti. Navodno će se, među ostalim, smanjiti broj izbornih ispita, a upitno je hoće li je ubuduće polagati učenici strukovnih škola. Iako tek predstoji analiza kvalitete državne mature, nakon čega se donijeti konkretnije odluke, voditelj Strategije razvoja obrazovanja i premijerov savjetnik prof. dr. Neven Budak ipak otvoreno kaže:
– Nisam za ovakvu državnu maturu. Mišljenja smo da treba izbjegavati ispite visokog rizika i da ih treba zamijeniti vrednovanjem kontinuiranog rada učenika, ali na sasvim drugačiji način nego dosad. U ovom obliku državna matura ne ispunjava svoju zadaću, ona se pretvorila u prijamne ispite koji su u nekim svojim dijelovima vrlo loše koncipirani. Potiču memoriranje podataka, odnosno faktografiju, a ne kompetencije – kaže prof. Budak. Prema njegovim riječima postoji mogućnost da se upis na fakultete ponovno temelji na prijamnim ispitima, koje su mnogi fakulteti zadržali ili ponovno uveli i nakon provođenja državne mature.
Druga je varijanta da kriterij za upis na fakultet bude rezultat centraliziranih, standardiziranih ispita koje bi učenici redovito polagali tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Standardizirani ispiti u hrvatske škole vratili bi objektivno ocjenjivanje, iz čega se može izvesti zaključak da bi splasnula inflacija odlikaša kojih je posljednjih godina, posebno u osnovnim školama, bilo previše. Postoji ideja da se u srednje škole učenici također upisuju na temelju dugoročnog vrednovanja njihovih postignuća. To znači da bi se redovito u svim razredima provodila centralizirana provjera znanja i kompetencija osnovaca i da bi se oni na temelju tih rezultata upisivali u srednje škole.
Ravnateljica jedne od najboljih hrvatskih škola, zagrebačke Sedme gimnazije Ljilja Vokić od početka je bila protiv državne mature. Smatra da je preskupa, a da nikakvih rezultata nema. – Ja sam zato da se državna matura potpuno ukine. Imali smo učenike koji su u svojoj generaciji najbolje riješili testove, prosjek svih naših učenika je odličan, ali ipak moram reći da od državne mature nema nikakve koristi. Preskupa je, u centru koji je provodi zaposleno je nepotrebno 70 ljudi – zaključuje ravnateljica Vokić.
Student i olimpijski pobjednik iz matematike Borna Vukorepa smatra da provjera znanja i kompetencija treba postojati, ali tvrdi da to u državnoj maturi nije dobro izvedeno. – Niz fakulteta i uz državnu maturu ima prijamne ispite, što pokazuje da joj se ne vjeruje. Problem je i što se stalno snižavao bodovni prag kako bi se učenicima omogućilo da postignu višu ocjenu, a sve kako bi statistika bila što bolja, umjesto da se utvrđuje stvarno znanje učenika. Isto tako neki ljudi koji su dobro riješili test, recimo iz matematike, na državnoj maturi, kasnije su na fakultetu imali problema po čemu je jasno da ono što se ispituje ne odgovara onome što studente čeka nakon toga – zaključuje Borna Vukorepa.