(VeÄernji list) Iako se joÅ¡ ne zna hoće li i koliko dugo državna matura opstati u naÅ¡em obrazovanju, sada je već sigurno da su ovakvoj kakvu su maturanti polagali dosad dani odbrojeni. Posljednji koji će je polagati po tom modelu ovogodiÅ¡nji su maturanti.
Već od sljedeće Å¡kolske godine matura će doživjeti znatne promjene, odnosno sadaÅ¡nje uÄenike trećih razreda srednjih Å¡kola Äeka niz novosti. Navodno će se, meÄ‘u ostalim, smanjiti broj izbornih ispita, a upitno je hoće li je ubuduće polagati uÄenici strukovnih Å¡kola. Iako tek predstoji analiza kvalitete državne mature, nakon Äega se donijeti konkretnije odluke, voditelj Strategije razvoja obrazovanja i premijerov savjetnik prof. dr. Neven Budak ipak otvoreno kaže:
– Nisam za ovakvu državnu maturu. MiÅ¡ljenja smo da treba izbjegavati ispite visokog rizika i da ih treba zamijeniti vrednovanjem kontinuiranog rada uÄenika, ali na sasvim drugaÄiji naÄin nego dosad. U ovom obliku državna matura ne ispunjava svoju zadaću, ona se pretvorila u prijamne ispite koji su u nekim svojim dijelovima vrlo loÅ¡e koncipirani. PotiÄu memoriranje podataka, odnosno faktografiju, a ne kompetencije – kaže prof. Budak. Prema njegovim rijeÄima postoji mogućnost da se upis na fakultete ponovno temelji na prijamnim ispitima, koje su mnogi fakulteti zadržali ili ponovno uveli i nakon provoÄ‘enja državne mature.
Druga je varijanta da kriterij za upis na fakultet bude rezultat centraliziranih, standardiziranih ispita koje bi uÄenici redovito polagali tijekom srednjoÅ¡kolskog obrazovanja. Standardizirani ispiti u hrvatske Å¡kole vratili bi objektivno ocjenjivanje, iz Äega se može izvesti zakljuÄak da bi splasnula inflacija odlikaÅ¡a kojih je posljednjih godina, posebno u osnovnim Å¡kolama, bilo previÅ¡e. Postoji ideja da se u srednje Å¡kole uÄenici takoÄ‘er upisuju na temelju dugoroÄnog vrednovanja njihovih postignuća. To znaÄi da bi se redovito u svim razredima provodila centralizirana provjera znanja i kompetencija osnovaca i da bi se oni na temelju tih rezultata upisivali u srednje Å¡kole.
Ravnateljica jedne od najboljih hrvatskih Å¡kola, zagrebaÄke Sedme gimnazije Ljilja Vokić od poÄetka je bila protiv državne mature. Smatra da je preskupa, a da nikakvih rezultata nema. – Ja sam zato da se državna matura potpuno ukine. Imali smo uÄenike koji su u svojoj generaciji najbolje rijeÅ¡ili testove, prosjek svih naÅ¡ih uÄenika je odliÄan, ali ipak moram reći da od državne mature nema nikakve koristi. Preskupa je, u centru koji je provodi zaposleno je nepotrebno 70 ljudi – zakljuÄuje ravnateljica Vokić.
Student i olimpijski pobjednik iz matematike Borna Vukorepa smatra da provjera znanja i kompetencija treba postojati, ali tvrdi da to u državnoj maturi nije dobro izvedeno. – Niz fakulteta i uz državnu maturu ima prijamne ispite, Å¡to pokazuje da joj se ne vjeruje. Problem je i Å¡to se stalno snižavao bodovni prag kako bi se uÄenicima omogućilo da postignu viÅ¡u ocjenu, a sve kako bi statistika bila Å¡to bolja, umjesto da se utvrÄ‘uje stvarno znanje uÄenika. Isto tako neki ljudi koji su dobro rijeÅ¡ili test, recimo iz matematike, na državnoj maturi, kasnije su na fakultetu imali problema po Äemu je jasno da ono Å¡to se ispituje ne odgovara onome Å¡to studente Äeka nakon toga – zakljuÄuje Borna Vukorepa.