(Jutarnji list) Jednom zbog pogreške profesora u Senju, Đakovu i Splitu u cijeloj je zemlji odgođen ispit državne mature iz hrvatskog, a nakon što je konačno proveden, ponovo je među učenicima postao predmet nezadovoljnih komentara. Mnogi drže da je u ispitu bilo puno dvosmislenih i nejasnih pitanja. Karlo Kumar, maturant zagrebačke IV. gimnazije, kaže: – Sam ispit zapravo nije bio ni težak ni prelagan, već dobro izbalansiran. No, problem su neka dvosmislena pitanja zato što je u nekim djelima starohrvatski jezik i te riječi su se mogle shvatiti različito, ali po meni to je stvar i nečije načitanosti. Problem je ponegdje bio i s metaforama.
Ljiljana Brakus, profesorica hrvatskog jezika u splitskoj V. gimnaziji, dijagnosticira gdje je mogući uzrok nevolja. – Test nije bio težak, no problem je u tome što se on ne poklapa s našim nastavnim programom.
Obrazovni ishodi koji se traže u testu nisu oni kojima se teži u našoj nastavi, sasvim je suprotno. U testu je taj dio koji se odnosi na književnost napravljen tako da je malo teorije književnosti i povijesti književnosti, a dosta čitanja s razumijevanjem. Ali, čitanje s razumijevanjem se ne traži puno u našem nastavnom programu koji je pak preopširan da bi se puno radilo na onome što se više traži na maturi.
Na koncu učenici imaju dojam zbog nekoliko težih pitanja da je ispit težak, a jezik je zapravo na razini osnovne škole. Jer kad maturantu date pitanja poput kondicionala prvog glagola biti ili da prepozna prezent, to je doista lagano. No, mislim da je sustav postavljen naopako. Valjalo je ranije pročistiti program, ostaviti prostor za drukčiji pristup u nastavi hrvatskog jezika. Cijeli naš nastavni program je napravljen 1995., u doba ministrice Vokić. No, mi moramo pod pritiskom Agencije, savjetnika i nadzornika juriti za programom, a s druge strane, po pitanjima državne mature očekuje se da na jedan ležerniji način radite s učenikom.
Petra Pelajić, učenica zagrebačke XV., matematičke gimnazije, ističe da je test bio težak. – Izgledao je baš kao da su ga slagali na brzinu i kao da nema uravnoteženu koncepciju.
Splitska profesorica Brakus dodala je: – Ove je godine bilo manje pitanja koja su dvosmislena, tj. pitanja na koja možete ponuditi dva li tri odgovora.
Davor Tanocki, voditelj stručne skupine za hrvatski jezik, pojedinačna pitanja nije želio komentirati.
– Ne mogu jer rezultati nisu objavljeni, stižu upiti pristupnika, svi dobivaju isti odgovor da na pojedinačna pitanja upute žalbu Nacionalnom centru.
Ipak, pristao je razgovarati o testu općenito. – Mislim da je pitanje težine ispita donekle irelevantno, s obzirom na to da je za sve ispit isti. Ako najbolji riješi 50%, onda je on i dalje najbolji, bez obzira na postotak koji je ostvario. O stvarnoj težini testa sada još ne mogu ni govoriti jer nemam rezultate.
Maturantica Pelajić ističe: – Ne želim se ni prisjećati svima već znanog pitanja iz teksta ‘Povratak Filipa Latinovicza’, gdje nas je sve navodilo na da to da je Šepavi bio konj, dakle netočno jer je on Nečastivi. No, to je samo jedna stranica, za to djelo nebitna. I ako ste baš nju propustili pročitati, izgubite bodove na cijelom tom dijelu testa.
Profesor Tanocki kaže: – Mi smo mogli ispit strukturirati tako da se on sastoji isključivo od činjenica i time bismo sebi olakšali život, no hrvatski jezik nije matematika, kemija, fizika. Nemamo nikakvih prigovora na test iz gramatike, ali kad počnemo ispitivati razumijevanje teksta, onda dakako da se mogu pojaviti zadaci koji će se nekima učiniti dvosmislenima. No, odgovori se daju iščitati iz polaznih tekstova. Mislim da je i samim pristupnicima u interesu da ih se tako ispituje.
– Ovaj ispit traži od učenika da ne budu stroj koji treba nešto reproducirati i volio bih da shvate da taj ispit drži do njih. Često se govori da naša škola traži od učenika da stalno nešto ponavljaju, a baš ovaj ispit traži od učenika da razmišljaju.
Neki su maturanti zamjerili što je u maturu uvršten tekst Ivana Bunića Vučića, iako autor nije naveden u ispitnom katalogu za hrvatski jezik. Tanocki odgovara: – U katalogu je naveden ishod razumjeti baroknu temu odnosa prema životu, smrti i ljubavi, a Ivan Bunić je barokni pisac.
Nataša Sajko, profesorica hrvatskog jezika u Medicinskoj školi u Varaždinu, kaže: – Državna matura ima i eliminacijsku ulogu. Neka pitanja trebaju biti teška, neka laka, većina srednje teška. Takva je općenito politika sastavljanja svih vrsta testova, pa i ispita državne mature.