(Večernji list) Od čega je umrla Mica Trebarčeva, je li joj presudila vatra, zahrđali srp, je li iskrvarila ili su je dokrajčili prestrašni bolovi? I tko je zapravo šepavi, konj, čovjek ili… “Nemoj, nemoj, ma Ljubice” Ivana Bunića Vučića. Ma tko je uopće taj! To su samo neka od pitanja koja su na ovogodišnjem ispitu iz hrvatskog jezika na državnoj maturi na višoj razini zbunila maturante, izazvala njihovo ogorčenje i internetsko umrežavanje sa zahtjevom da se ta pitanja ne boduju, odnosno da se priznaju svi odgovori…
Jezik uravnotežen
Maturanti upozoravaju da je ulomak romana “Povratak Filipa Latinovicza” nedovoljan da bi mogli zaključiti od čega je umrla nesretna žena, a među mogućim odgovorima na pitanje – tko je šepavi – nije im, kažu, ponuđen onaj pravi – nečastivi. – Vidio sam to i točno je da maturantima nije ponuđen točan odgovor. Šepavi je nečastivi, od učenika se više tražila sposobnost razumijevanja pročitanog teksta, a manje sposobnost analize. A Micikinu smrt moglo je uzrokovati nekoliko razloga, dakle više je točnih odgovora – prokomentirao je poznati krležolog Velimir Visković pitanja koja se odnose na Krležin roman. Dodaje da je lako uputiti kritike, ali da onima koji sastavljaju pitanja nije lako. Žestoki kritičar prošlogodišnjeg testa iz hrvatskog jezika dr. Marko Alerić tvrdi da je ovogodišnji test dobar i da nema grešaka. Ipak, ograđuje se od pitanja koja se odnose na književnost jer je on, kako kaže, stručnjak za jezik. – Za razliku od prošlogodišnjeg, ovaj je test kvalitetan i nema primjedbi. Pitanja su uravnotežena i vodilo se računa o tome što učenici trebaju znati na kraju četvrtog razreda – kaže Alerić. No, da baš nije tako, govori činjenica da u ispitnom katalogu nije naveden Ivan Bunić Vučić, odnosno da test nije smio sadržavati pitanja o stvaralaštvu tog autora.
Pišu ministru
Profesor hrvatskog jezika i predsjednik Školskog sindikata “Preporod” tvrdi da je program iz hrvatskog napisan za pet sati tjedno, a u gimnazijama se izvodi samo četiri sata tjedno. Manjka više od sto sati nastave hrvatskog u četiri godine. Test se piše prema programu, a ne prema onome što je obrađeno. Srednji vijek iz prvog prebacuje se u drugi razred, romantizam iz drugog u treći, hrvatska moderna iz trećeg u četvrti, a iz četvrtog se više nema kamo prebacivati. Uvijek ostane nešto neobrađeno – kaže Stipić. Njegov kolega, profesor Ante Gulin primjećuje da učenici sve manje čitaju lektiru i da se pomažu sažecima koje pronađu na internetu. – Pitanja koja su se pojavljivala na testovima ne bi smjela biti teška za gimnazijalce, ali za učenike strukovnih škola su teška – zaključuje Gulin. Mišljenja ostalih naših sugovornika o testu iz hrvatskog su podijeljena. – Točno je da ispit proklizava, odnosno da su neka pitanja nejasna, ponuđeni odgovori dvojbeni. Ovo s Krležinim “Filipom Latinoviczem” nije im trebalo – kazala nam je jedna profesorica hrvatskog jezika. Hoće li se pojedina pitanja izbaciti iz bodovanja testa maturantima, v.d. ravnateljica Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Alenka Buntić Rogić nije nam mogla reći. – O tome ne odlučujem ja, nego ocjenjivači – kazala nam je. Prošle godine u sličnoj situaciji ministar Jovanović osnovao je povjerenstvo, ali ove godine to neće učiniti jer je, kaže, test dobar. U Ministarstvu kažu da im je stiglo neznatno primjedbi, no iz prepiske maturanata na Facebooku jasno je da je ministrov mail zatrpan.