Dekan Filozofskog: ‘Za upise na faks trebali bismo tražiti i matematiku na viÅ¡oj razini’

(Srednja.hr) Profesoru Damiru Borasu ističe drugi mandat na dekanskoj poziciji najutjecajnijeg fakulteta u društveno – humanističkom području u državi, Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na preko 30 odsjeka svake godine prijavljuje se preko tri tisuće ljudi, no samo jedna trećina prijavljenih zbog svog truda i rada dobije mogućnost studiranja na ovom fakultetu.

Studentska populacija broji preko šest tisuća mladih ljudi, što čini ovu sastavnicu najvećom među društveno humanističkim fakultetima u državi. Provjerili smo s dekanom Borasom kakav je stav uprave prema državnoj maturi, što misli o brucošima koji upisuju Filozofski te koja je glavna uloga ovog fakulteta u društvu.

Rado bi da se traži i matematika na višoj razini na maturi

Sudeći po dosadašnjem iskustvu Filozofski fakultet će i ovo godine u Zagrebu htjeti upisati više tisuća maturanata. Njima je ova sastavnica prva na listi prioriteta, a za to će morati položiti Hrvatski jezik na A razini, Matematiku na B razini te dakako dodatni ispit.

– S dugogodiÅ¡njom praksom smo uvidjeli da nam je potrebna dodatna provjera sposobnosti i vjeÅ¡tina naÅ¡ih budućih studenata pa provodimo dodatni ispit. On iznosi 30 posto u ukupnom bodovanju i zasad to jako dobro funkiconira, kazao nam je dekan Boras.

Dodaje kako smatra da bi se i zahtjev fakulteta trebao podići na viÅ¡u razinu iz matematike, jer taj predmet je važan i za mnoge predmete na fakultetu. – Sociolozi i psiholozi u znanstvenim analizama trebaju matematiku, a i mnogo nam maturanata dolazi upravo iz matematičkih gimnazija, objasnio je Boras i dodao kako zasada svejedno matematika ostaje kao niža razina. Hrvatski se kao standardni jezik mora polagati na viÅ¡oj razini, jer kako smatra profesor, bez osnovne pismenosti o svom jezik učenik nema ni Å¡to tražiti na fakultetu.

Potrebe tržišta rada se pogrešno tumače

Upisne kvote se ove godine na faksu nisu posebno povećale, tek za 17 mjesta i to na odsjecima judaistike i nederlandistike. Upravo zbog nederlandistike kvote nisu povećane već se novi kandidati upisuju ciklički, a sad je završila takozvana pauza od dvije godine. – Nemamo dovoljno radne snage da pokrijemo predavanja za svih pet godina pa pokrivamo tri godišta studenata, tako da to nije realno povećanje kvota, objasnio je čelnik FFZG-a. Dodaje kako mu smeta što se o potrebama tržišta rada i usklađivanja upisnih kvota govori bez dublje analize.

Umjesto toga ukazao je da postoji cjeloživotno obrazovanje i mogućnost promjene karijera, a da je zadatak fakulteta da studenti dobiju podlogu koja će im onda omogućiti da se sami prilagoÄ‘avaju tržiÅ¡tu znanja. – Ne možemo mi predvidjeti Å¡to će biti. Kako smo mogli znati Å¡to će biti prije 15 godina vezano uz početak interneta; danas ne bi bilo ni SrediÅ¡njeg prijavnog ureda za maturu. Prema tome nemojmo uopće o tome onda govoriti, poručio je Boras.

Što se tiče prijedloga za upise povezanih s tržištem rada, Filozofski je nedavno dobio sugestiju da nedostaje filozofa u Zaprešiću, dok ih u Zagrebu ima previše, što dekan smatra pukom glupošću.

Mnogi brucoši smatraju dekana ravnateljem

Ono što je problem kod mnogih studenata jest da dolaze na fakultet nepripremljeni. Naime profesor Boras smatra da srednja škola nažalost ne pripremi studente za studiranje po Bolonji.

– Studenti moraju sami preuzeti odgovornost za svoj studij. Ne samo za učenje nego i za sadržaj, oni moraju znati Å¡to žele i poznavati materiju, objasnio je dekan. Ovo miÅ¡ljenje temelji na dosadaÅ¡njem iskustvu, jer mu mnogi studenti dolaze s pitanjima čije odgovore moraju znati. Studenti ne pročitaju Statut fakulteta i dolaze dekanu kao ravnatelju Å¡kole.

Boras smatra da je razlog tome zato što se učenicima objasni što trebaju učiti, no ne i na koji način da pristupe svojem obrazovanju.

– Tko može propisati koje je to tržiÅ¡te rada, ono od 1. srpnja kad uÄ‘emo u EU ili općenito tržiÅ¡te rada sad u Hrvatskoj, pita se Boras i dodaje kako ne postoje kvalitetna predviÄ‘anja o tome Å¡to će se dogoditi za Å¡est godina koliko traje prosječno Å¡kolovanje u visokom obrazovanju.