U Novom listu je, u sklopu teksta o peticiji za uvoÄ‘enje pedagoÅ¡kih mjera mjera suspenzije u hrvatskim Å¡kolama, objavljena i izjava Milana Matijevića, profesora na UÄiteljskoj akademiji, koja je odliÄan primjer kako o hrvatskom obrazovnom sustavu odluÄuju ljudi koji nemaju pojma kako taj sustav funkcionira, a, s obirom na proÄitano, upitno je jesu li uopće upoznati kako funkcionira i realnost kao takva.
Naime, prof. Matijević je iznio nekoliko izjava koje se ne mogu nazvati nikako drugaÄije nego neupućenima i neinformiranima, a odaju nekompetentnost i amaterizam. Da je rijeÄ o osobi koja nema veze s obrazovanjem, to bi se joÅ¡ nekako i moglo oprostiti, ali s obzirom da je rijeÄ o osobi koja je predavaÄ na UÄiteljskoj akademiji, sve skupa odliÄno ocrtava uzroke katastrofalnog stanja u kojemu se hrvatsko obrazovanje danas nalazi.
Kao prvo, prof. Matijević kaže: “Neka vrsta suspenzije već postoji, jer nastavno vijeće može donijeti mjeru dodatnog pedagoÅ¡ko-psiholoÅ¡kog tretmana, tijekom kojeg uÄenik nije u razredu već s njim rade struÄnjaci.” Ne znam o kojoj to mjeri u kojoj državi profesor ovdje govori. PedagoÅ¡ko-psiholoÅ¡ki tretman se u hrvatskim Å¡kolama provodi izvan termina nastave, a za vrijeme cijelog postupka uÄenik sasvim normalno pohaÄ‘a nastavu, možda Äak u istom razredu u kojemu se nalaze žrtve njegovog prethodnog nasilja. Å toviÅ¡e, to je bila jedna od glavnih kritika koje su dolazile na Pravilnik o PSP-u. MeÄ‘utim, nadležni su se ogluÅ¡ili. Ono Å¡to je ovdje tragiÄno jest da osoba s doktoratom iz struke o kojoj je rijeÄ ne zna o Äemu se zapravo radi u pravilniku koji je na snazi već nekoliko godina, a joÅ¡ tragiÄnije je da onda tu temu o kojoj nema pojma ima obraza komentirati i kritizirati. Ponavljam, jedan od glavnih uzroka katastrofalnog stanja hrvatskog obrazovanja je to Å¡to mu o glavi rade (i) ovakvi “struÄnjaci”. Hvala prof. Matijeviću Å¡to je na odliÄnom primjeru razotkrio cijeli ovaj sklop.
Dalje, prof. Matijević kaže kako je “osnovna Å¡kola obvezna, a samim time nitko ne može uÄeniku uskratiti nastavu i istjerati ga na ulicu”. Glavni problem ove izjave je Å¡to prvi dio reÄenice nema veze s drugim. “Pravo na obrazovanje” ne znaÄi da je uÄenik dužan sjediti na toÄno odreÄ‘enoj stolici u toÄno odreÄ‘eno vrijeme. UÄenik se može obrazovati na nekoj drugoj stolici – recimo, ne u razredu u kojemu je njegovo prisustvo destruktivno, nego kod psihologa ili pedagoga ili, u krajnjoj liniji, kod kuće.
TakoÄ‘er, prof. Matijević se bavi “pravom na nastavu” izgrednika, ali istovremeno zanemaruje “pravo na nastavu” ostalih uÄenika u uÄionici koje uÄenik-izgrednik krÅ¡i. Zakon kaže da nitko ne može uÄeniku uskratiti nastavu? Po interpretaciji prof. Matijevića, jedini kome se ne smije uskraćivati nastavu je taj jedan uÄenik, dok taj jedan uÄenik bez problema i sankcija može i smije uskraćivati nastavu ostaloj tridesetorici koji bi možda i htjeli uÄiti, ali ne mogu.
Ono Å¡to treba napomenuti – a Äega se osobe bez doticaja sa stvarnim svijetom oÄito paniÄno boje – jest da se ovdje ne radi se o stotinama uÄenika koji će sada bagerom biti iskrcavani iz uÄionica, već samo o jednom uÄeniku od njih tisuću, koji potpuno degradira razinu obrazovanja u svojoj ustanovi.
Å to se tiÄe odgovora iz Ministarstva, slažemo se da udaljavanje uÄenika ne rjeÅ¡ava problem njegovog ponaÅ¡anja. MeÄ‘utim, kao prvo, vrlo dobro rijeÅ¡ava problem onemogućavanja nastavka obrazovanja ostalih uÄenika koje je izgrednik do tog trenutka onemogućivao, a, kao drugo, iako ovo ne rjeÅ¡ava konkretan problem, svakako je dobar prvi korak u njegovom rijeÅ¡avanju.. Problem je u tome Å¡to se ostale korake ne može provesti u zemlji koja u obrazovanje ulaže manje od, na primjer, Albanije.
Dalibor Perković
Udruga “Nastavnici organizirano”
OdliÄan odgovor, bravo!
I joÅ¡ bi se na predzadnji odlomak gornjeg (odliÄnog) teksta dalo nadovezati:
Ne samo da se radi o jednom uÄeniku na tisuću, već, kad uÄenici budu znali da će jasije odgovarati za problematiÄno ponaÅ¡anje, bit će ih joÅ¡ manje.
Ovako, kad posljedica nema, jedan destruktivac nakon svog uzastopnog destruktivnog ponaÅ¡anja, za sobom povlaÄi joÅ¡ nekolicinu. Ako postoje osjetnije mjere po njih, ipak će si oni ostali dvaput razmisliti.
Profesor Matijević kao da nema dodira sa stvarnošću. NajlakÅ¡e je negirati Äinjenice da se nepodnoÅ¡ljive i po psihu djecu opasne situacije ne dogaÄ‘aju u razredu i da od radne atmosfere nema ni r. A razlog zaÅ¡to netko ne bi mogao biti udaljen s nastave je taj da će onda nekome ukrasti tenisice! Žrtve nasilnika bi i to pustile samo da ih ostavi na miru. Nitko nije rekao da se uÄenika bez kontrole puÅ¡ta na hodnik, a joÅ¡ manje na ulicu. Ako Å¡kole danas uz dežurne nastavnike, psihologe, pedagoge i defektologe nisu sposobne organizirati kontrolu nad iskljuÄenim uÄenikom onda bolje da ih potpuno zatvorimo zbog posvemaÅ¡nje nesposobnosti i neorganiziranosti. Uostalom, kada doÄ‘e do takvog incidenta ima ravnatelj obavijestiti roditelje da doÄ‘u po svoje dijete.
Da, osnovna Å¡kola je obvezna za svih, pa i onih ostalih 27 uÄenika u razredu. Nitko im nema pravo uskraćivati nastavu, sijati strah, ponižavati ih, maltretirati, ometati, udarati, pljuvati, psovati, vrijeÄ‘ati. To se dogaÄ‘a gospodine Matijeviću! Ne ustajemo mi zbog svoje komocije, nego zbog toga Å¡to su druga djeca žrtve u takvim situacijama. ÄŒak i onda ako vrlo uspjeÅ¡no obuzdavamo uÄenike nasilnike uÄinkovitost nastavnog procesa smanjuje se toliko da su uÄenici oÅ¡tećeni.
Neki konzervativni ljudi i tobože zagovornici tradicionalnih vrijednosti ne vole kada se priÄa o nasilju u obiteljima i to Å¡to postoji izlaz u sigurnim kućama. Srećom se danas takva razmiÅ¡ljanja sve manje Äuju. Ali ne i u Å¡kolstvu. Kao Å¡to su oni prvi znali govoriti da dobra žena zna smiriti muža, tako će neki visoko pozicionirani službenici u Å¡kolskom sustavu olako reći da dobra uÄiteljica zna zainteresirati takvog uÄenika da ne ometa i izvodi nasilje. I time je problem za njih rijeÅ¡en. Gospodo, ne zatvarajmo vrata uÄionice da se ne Äuju krikovi. RijeÄ je o žrtvama nasilja!
sve to naravno stoji. ali moramo se zapitati isto zasto je znanost tako udaljena od skola. kao netko tko je radio istrazivanje o tome kako je nastavnicima u skolama, mogu reci da mi je bilo jako tesko uopce dobiti dozvolu od ravnatelja i nastavnika da provedem istrazivanje. A nisam afilirana niti s jednom hrvatskom znanstvenom institucijom, cak nemam veze ni s ministarstvom/agencijama. Moram reci da je jako malo nastavnika uopce htjelo razgovarati sa mnom. Ja bih rekla da takvim pristupom – zatvaranjem vrata neovisnom istrazivacima – skole zapravo gube mogucnost prikazivanja stvarne slike, a razmak izmedju onog sto misle u ministarstvu i onog sto se desava u skolama se povecava.
Nećemo vijeÄ‘ati naÅ¡e drage teoretiÄare,autore udžbenika koji nisu desetljećima u doticaju s praksom.Samo ćemo dostojanstveno reći da teorija i praksa nisu iste,i da osim Å¡to pojedini uÄenici onemogućavaju nastavni proces za većinu,oni ih i zlostavljaju;da ne govorim o tome kako neadekvatan pristup takvima potiÄe i nasilje nad uÄiteljima.I molimo za razumijevanje u rjeÅ¡avanju problema iz prakse,ali bez slanja savjetnika i inspektora Äime samo pokazujete kako nam je bolje da Å¡utimo,nego da kažemo istinu-istinu uÄitelja-praktiÄara.
Navedeni profesor na UÄiteljskoj akademiji je tipiÄan primjer naÅ¡eg druÅ¡tva, a pogotovo obrazovanja. Takvi kao on sjede u ministarstvima, kroje zakone o Å¡kolstvu a da pojma nemaju, a najmanje o stvarnom radu u razredu. Volio bih vidjeti tog profesora, “struÄnjaka” za Å¡kolstvo, kako bi se snaÅ¡ao u nekom razredu u npr. obrtniÄkoj srednjoj Å¡koli. Takav bi “struÄnjak” dao otkaz nakon 3 dana. Lako je laprdati o “pravima djece” kad nisi ti taj koji svaki dan trpiÅ¡ teroriziranje, mentalno nasilje, divljaÅ¡tvo, provokacije…
InaÄe meni su u Å¡kolama najsmjeÅ¡niji pedagozi, psiholozi, tzv. “struÄna služba”. Ne znam za Å¡to su oni uopće struÄni. O radu u razredu pojma nemaju, a uglavnom niÅ¡ta ne rade, sjede u uredu i piÅ¡u statuse na Facebooku. Npr. poÅ¡aljeÅ¡ Ä‘aka pedagogu, a on ti ga vrati za 5 min. Pedagozi su se poÄeli ponaÅ¡ati kao oni koji su nadreÄ‘eni nastavnicima, pa njih kritiziraju ili im “popuju”, umjesto da savjetuju djecu, da ih barem zadrže koji sat kod sebe. ZaÅ¡to Å¡kolska inspekcija nikad ne provjerava rad pedagoga?
Pedagoge Å¡kolska inspekcija rijetko provjerava jer oni zajedno s ravnateljem nadgledaju korektno izvrÅ¡avanje Zakona i pravilnika u Å¡koli. Pedagozima je glavna “misija” u Å¡koli unaprjeÄ‘ivati nastavu u svim segmetima, zato ti djeluje da oni samo kritiziraju i popuju. Probaj njihovu ulogu gledati viÅ¡e kao na razvojnu, odnosno razvijaju kvalitetu u Å¡koli (barem bi trebali). Za savjetodavni rad su struÄniji psiholozi, ali ni oni neće bespotrebno zadržavati dijete cijeli Å¡kolski sat (ne misliÅ¡ valjda da je vremenska kvantiteta bitnija od kvalitete komunikacije?).
Ne znam koliko će joÅ¡ trajati da ovako tu svi lajemo a nitko niÅ¡ta ne poduzima…jer to sve postaje prestraÅ¡no