S foruma: Frustracije naroda se prenose na školu

S početkom nove školske godine aktualiziraju se problemi u nastavi, a i počinjemo s izvršavanjem promjena koje su napravljene preko ljeta. Jedna o kojoj je bilo riječi još od siječnja je ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu. Na našem forumu je o tome bilo dosta rasprave, a ovdje izdvajamo tekst jedne kolegice, nastao još u travnju, koja radi u razrednoj nastavi u kojoj većina stvari funkcionira potpuno različito od predmetne nastave.

Treba odvojeno tretirati razrednu nastavu od srednjih škola!

1. Ocjenjivanje u razrednoj nastavi
U razrednoj nastavi ocjena je povratna informacija učeniku i veoma važan motivacijski faktor. Potrebe razredne nastave su zanemarene u donošenju pravilnika o ocjenjivanju te naputcima u vezi vremenika. Mi imamo specifične potrebe za čestim kratkim ispitivanjima i ocjenjivanjima, te i sama definicija kratke provjere znanja ne odgovara didaktici i metodici razredne nastave. Nama je 15 minutni ispit u prvom razredu = “pravi ispit”.

2. Što je ocjena na polugodištu
Zaključna ocjena na polugodištu je povratna informacija i roditelju i učeniku. Nekim je roditeljima to jedina ocjena na koju će obratiti pažnju.

3. Nelogičnost u izjavi o ciljevima učenja
Kakva je to izjava “cilj nam je znanje a ne ocjena”. Naravno da je cilj znanje a ne ocjena! To je oduvijek tako i bilo. Piše to u pedagogiji i metodikama. Ta je isto kao da izjavite da nije liječniku glavni cilj napisati recept nego izliječiti pacijenta.

4. Ukidanje ocjena na polugodištu neće smanjiti frustracije ni učenika ni roditelja
Jer ocjene nisu glavni faktor frustracije učenika ni roditelja. Škola ni školovanje nije glavni izvor frustracije našeg naroda, ali se nameće, te je postala područje na kojega se prenose frustracije . Najave da će novo ministarstvo napraviti nešto da djeca uče za znanje a ne za ocjenu, što znači da će vratiti prave vrijednosti školi je besmisleno i tendenciozno, jer sugerira da su u školama na djelu pogrešna uvjerenja koja su štetna za djecu. Što je generalizacija bez temelja, ali zgodno zvuči. Marketinški. Zvuči kao da nova metla izjavljuje: “Pogledaj narode, nova metla bolje mete”. Sve ćemo pomesti!

5. Izvješće u razrendnoj nastavi
Većina mojih kolegica u razrednoj nastavi ne vidi smisla izdavanju izvješća učenicima razredne nastave na kraju polugodišta i na kraju nastavne godine. Već imamo učeničke knjižice koje tome već godinama služe. Ako razmišljamo ekološki, izadavanje izvješća je ogromna potrošnja papira za izvjeća i bacanje tona već ispisanih knjižica. Ako razmišljamo ekonomski, to je ogroman trošak papira, tonera, struje, opreme, kojeg smatramo nepotrebnim. Iako, priznajemo, da je nama lakše dati kolegi informatičaru da isprinta izvješća umjesto da ispisujemo rukom u knjižice.

6. Naputak da se izvješće o ocjenama na kraju prvog polugodišta dijele nakon Božića, u tjednu zimskog raspusta
Većina kolega se tome čudi. Prvi razlog: Po izvješća je došlo manje od polovice kupnog broja djece, iz raznih razloga: jer su bili na putu, jer im se nije dalo rano dizati, jer ih roditelji nisu mogli dovesti u školu u određeno vrijeme (kod nas roditelji dovoze djecu jer nema gradskog prijevoza), jer nije vozio školski autobus (a i taj autobus netko treba platiti).
Drugi razlog: Škole je tog dana trebalo zagrijati, i to sve učonice, što je dodatni i neopravdani trošak, s obzirom da polovica djece nije došlo po izvješća.

7. Obaveza dolaska učitelja u školu za vrijeme praznika

Nije nam jasno zašto se iznzistira da učitelji dolaze u školu za vrijeme zimskih praznika. To je također nepotreban trošak za zagrijavanje prostorija, te za putne troškove, a učitelji nemaju na čemu raditi, jer nema dovoljno opreme (računala na kojima bi mogli pisati to što pišu) i nemaju što raditi (jer se planiranje izvodi ranije, pripreme se rade neposredno pred sat, zato se i zovu neposredne pripreme, a izvješća bi trebala biti već gotova).

Ako ministarsto želi da učitelji više vremena provode u školskim prostorima onda treba osigurati uvjete za rad. Svaki učitelj bi trebao imati svoj opremljeni kabinet, gdje bi se taj rad mogao odvijati. Dok ne osigura uvjete rada, ministarstvo bi trebalo priznati učiteljima rad kod kuće, jer osim vremena provedenog uradu u školskim prostorima učitelji jedan dio svojeg radnog vremena odrade kod kuće. Rad kod kuće iznosi 1:2. Za jedan sat nastave u satnici se priznaje pola sata pripreme. Osim pripreme prije sata, tu je analiza nakon sata, ispravci radova, statistička analiza, praćenje literature, administracija. U školskoj zgradi se odrađuje jedino administracija za učenika.

Dakle, za 5 sati nastave potrebno je najmanje 2,5 sati pripreme + prosječno 0,5 sati ostalih poslova (kad se povremeni poslovi ispavka i analize rasporede po danu) koja se u većini slučajeva, jer velika većina nas nemamo kabinete, odvija izvan zgrade škole, kod kuće.

Za novac koji će se potrošiti za materijalne troškove škola zbog izdavanja izvješća, i novac koji se potrošio za zagrijavanje škola u vrijeme zimskih praznika moglo se kupiti nešto od opreme i osuvremeniti uvjete rada.

Podijelite ovo

Podijelite ovaj članak sa svojim prijateljima!