(Večernji list) Hrvatski su učenici ispod prosjeka u razumijevanju sadržaja koji čitaju i u matematičkom povezivanju, pokazali su rezultati PISA istraživanja o kojemu su u utorak raspravljali stručnjaci iz obrazovanja za okruglim stolom u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
Dobri u prirodoslovlju
Rezultati su stari tri godine, no prethodna ih vlast nije uzimala u obzir, a sadašnji resorni ministar Željko Jovanović poželio je analizu rezultata iskoristiti da izradi strategiju znanosti i tehnologije.
– Učenik četverogodišnje strukovne škole dvije je godine u zaostatku od prosječnog Kineza (ispitani su učenici Šangaja, Hong Konga i Macaoa, nap. a.) u čitalačkoj pismenosti. Više od četvrtine učenika smatra da je čitanje gubitak vremena, a 46 posto čita ako mora. Ponadali smo se da su barem zainteresirani za čitanje novina, jer ih je 71 posto reklo da ih čita, no ispalo je da 58 posto mladih zapravo ciljano traži neku informaciju – rekla je Michelle Braš Roth, voditeljica istraživanja.
U anketi koja se provodila u sedamdeset i četiri zemlje sudjelovali su 15-godišnjaci, a zadatak im je bio, primjerice, logički “izvući” traženi podatak s deklaracije ili prema tekstu odgovoriti na kojoj stanici metroa presjesti. Više od 20 posto nije uspjelo postići osnovnu razinu čitalačke pismenosti. Još su lošiji u matematičkoj pismenosti gdje osnovnu razinu nije prešlo 27 posto, odnosno zaostaju četiri godine obrazovanja od prosječnog Kineza. U tom su dijelu bila pitanja poput preračunavanja jedna valute u drugu uz zadani tečaj. Najbolji su naši učenici u prirodoslovlju, gdje ih je osnovnu razinu zadovoljilo 80 posto.
– Problemi koje u učenju vide učitelji su markiranje, nepoštovanje nastavnika, preniska očekivanja nastavnika i nedostatak audiovizualne opreme – objasnila je M. Braš Roth.
“Bubaju” formule
S druge strane roditelji kao pozitivnu stranu hrvatskoga školstva vide to što škole pred djecu stavljaju visoke zahtjeve te ističu da su zadovoljni disciplinom, sadržajem i metodama rada.
Sudionici okruglog stola sugerirali su da treba promijeniti edukaciju nastavnika, da matematiku treba upotrijebiti za razvoj razumijevanja, a ne da se samo “bubaju” formule, te da se trebaju više cijeniti nastavnici i omogućiti im bolji položaj u društvu.
Kod nas uspješno čak 84 % djevojčica i 95 % gimnazijalaca
PISA istraživanje služi vladama da mjere pripremljenost mladih za život i poslove koji ih očekuju te da prilagode obrazovnu politiku za poboljšanje sustava te povezivanje s gospodarstvom. U tome su se dosad uspješnima pokazale Finska, Poljska i Estonija, a sve zemlje pred sebe stavljaju ciljeve koje svake tri godine mjere. U Hrvatskoj su među najuspješnijima čak 84 posto djevojčica i 95 posto gimnazijalaca.