(Slobodna Dalmacija)Nisu poÅ¡teno poÄeli ni zimski praznici, do kraja Å¡kolske godine joÅ¡ je dugih Å¡est mjeseci, pa ipak su osmaÅ¡i (a zasigurno joÅ¡ viÅ¡e njihovi roditelji ) već sada priliÄno zabrinuti hoće li se dogodine uspjeti upisati u željenu srednju Å¡kolu.
NiÅ¡ta Äudno, s obzirom na to da su prethodnih godina Äak i superodlikaÅ¡i ostajali ispod crte Äak i zbog nekih manje uspjeÅ¡nih Ä‘aka, koji su upisne bodove ‘bildali’ na vrlo Äudne, ali legitimne naÄine.
Naime, sukladno Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2011./2012., koju je na proljeće donio sada već bivši ministar prosvjete dr. Radovan Fuchs, bio je propisan minimalni bodovni prag za pojedine vrste škola, ali i niz drugih stavki pomoću kojih je đak mogao dosegnuti određene bodove.
Tako su se prilikom lanjskih upisa dodatni bodovi (dodavalo im se 10 posto na njihov broj bodova) dobivali i na osnovi toga da je kandidat za određenu školu dolazio iz obitelji razvedenih roditelja. To je toliko bizarna odredba da su, kako doznajemo, djeca na pola u šali molili roditelje da se “pro forma†razvedu, kako bi se upisali u željenu srednju školu iako, primjerice, iz matematike imaju dovoljan.
UÄenje za ocjenu
Naime, propis je takav da dopuÅ¡ta dizanje upisnih bodova svim uÄenicima koji dokažu da imaju teÅ¡koće uvjetovane odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturnim i jeziÄnim Äimbenicima te koji žive u uvjetima koji su mogli utjecati na uspjeh u osnovnoj Å¡koli.
A takvi bi uvjeti, taksativno je navedeno, bili da živi uz roditelja s posttraumatskim stresom ili teÅ¡kom bolesti, uz nezaposlena oba roditelja, samohranoga roditelja, odnosno obitelji u stanju socijalno zaÅ¡titne potrebe…
Zanimalo nas je hoće li se ti kriteriji prilikom idućih upisa promijeniti, pa smo upravo to pitanje postavili novome ministru znanosti, obrazovanja i sporta Željku Jovanoviću.
– Kriteriji za upis u srednje Å¡kole doneseni lanjskim pravilnikom su u viÅ¡e toÄaka sporni i taj će pravilnik biti promijenjen. DugoroÄno, treba preispitati i modele upisa u srednje Å¡kole samo na temelju ocjena.
Naime, danas imamo inflaciju petica osmaÅ¡a koje u dobrom dijelu sluÄajeva nemaju baÅ¡ osobitog temelja u stvarnom znanju. A naÅ¡ cilj je uÄenje za znanje i život, a ne za ocjenu – istaknuo je ministar.
S tim bi se, jamaÄno, složili i srednjoÅ¡kolski ravnatelji, koji su do sada o svojim budućim uÄenicima prilikom upisa najÄešće znali samo kakve su ocjene oni imali u sedmom i osmom razredu.
– Mislim da bi bilo dobro da srednje Å¡kole imaju viÅ¡e informacija o osnovcima koji se žele upisati. Ocjene ne bi trebale biti jedine mjerodavne. Bilo bi lakÅ¡e kada bismo znali i neÅ¡to o djetetovim interesima i talentima – miÅ¡ljenja je Mirjana Matijević, ravnateljica najbolje hrvatske srednje Å¡kole – 3. gimnazije iz Splita, koja upisuje samo one s 5,0.
Licenciranje ravnatelja
Ministar Željko Jovanović se u izjavi za Slobodnu Dalmaciju osvrnuo i na odredbe važećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj Å¡koli, koje se tiÄu Å¡kolskih ravnatelja. Po njemu nije sporno Å¡to se ravnatelji biraju na mandat od pet godina, no tvrdi kako treba inzistirati i provesti zakonsku odredbu o licenciranju ravnatelja.
– Treba i razmisliti o promjenama zakona u dijelu koji se odnosi na ovlasti ravnatelja i Å¡kolskog odbora, njihovo meÄ‘usobne odnose kao i odnose osnivaÄa (u smislu upravljanja Å¡kolama) i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta – tvrdi Jovanović.