Iako bi se o konceptu stručnog ispita moglo raspredati, u ovom tekstu to nećemo činiti. Takav je kakav je. Međutim, kada ga polažete kod višeg savjetnika Timura Križaka, osim samog polaganja, morate se pripremiti i na psihičku torturu. Pokušat ćemo to razložiti na dijelove od kojih se stručni ispit sastoji: pisani dio, nastavni sat, usmeni dio s osvrtom na sat.
PISANI DIO
Timur Križak zapeo je u odavno napuštenoj metodici. Obvezna i temeljna literatura za polaganje stručnog ispita kod Križaka datira iz 1968. Riječ je o djelu Nastava povijesti u teoriji i praksi autorice Marije Vrbetić. Ne umanjujući rad Marije Vrbetić, za 70-e godine XX. stoljeća vrlo napredan, u hrvatskoj stručnoj literaturi postoje i novije, naprednije i suvremenije knjige. Ako na stručnom ispitu navedete primjerice udžbenik Snježane Koren Čemu nas uči povijest? Iz 2008., zbog osobne mržnje savjetnika Križaka prema autorici, pad na ispitu je neizbježan.. No, odabir literature nije najveći problem – ispit pripremite prema ispitivaču, zadovoljite formu i ‘ajmo dalje. Veći problem predstavlja Križakov nastup za vrijeme pisanog dijela. On, naime, za vrijeme pisanoga dijela ispita, naglas komentira pripreme pripravnika. Zašto bi itko morao zahtijevati tišinu za vrijeme polaganja ispita?! Ponekim pripravnicima, bez pogleda na njihove pisane uratke, automatski kaže da zna da su pali. Vrsni metodičar tako i bez pogleda na rad zna tko je zaslužio prolaz, a tko nije. Naravno, detaljne elaboracije nema. Kakvim to nadnaravnim moćima savjetnik bez uvida u rad uspije vrednovati pristupnike stručnome ispitu do objavljivanja ovoga teksta ostalo je tajnom.
NASTAVNI SAT
Nakon pisanog dijela stručnog ispita slijedi još stresniji nastavni sat pred povjerenstvom. Križaku i povjerenstvu nije strano kasniti na nastavni sat. Možda bi bilo nekom sa strane bilo besmisleno objašnjavati što znači kašnjenje od 4 minute na nastavni sat, ali svakom prosvjetaru koji je polagao stručni ispit, jasno je koliko su i te 4 minute važne. Osim što se pripravnik nađe u situaciji da ne zna bi li započeo sa svojim satom, jer 4-5 minuta je cijeli uvodni dio sata, još se mora nositi i s time da Križak i povjerenstvo ometaju radnu atmosferu i tim kašnjenjem pokazuju nepoštovanje prema pripravniku.
Križaku nije strano niti glasno komentiranje sata, za vrijeme njegova trajanja. Osim što zbunjuje učenike, zbunjuje i pripravnika koji drži nastavu. Kao da nije dovoljno stresno samo po sebi, Križak se trudi dodatno zagorčati i polaganje nastavnog sata, u pripravniku nepoznatom razredu i nepoznatoj okolini. Nije zgorega spomenuti ni da gospodin Križak pripravnicima ne daje obrazac pripreme za polaganje nastavnog sata, a potom odbija pripreme koje ne odgovaraju onoj koju je on zamislio u svojoj glavi – a koju su pripravnici mogli vidjeti samo ukoliko su telepati.
OSVRT NA NASTAVNI SAT
Koji god studij povijesti u Hrvatskoj završili, Križaku nijedan nije dobar. Pripravnike diskreditira po samoj diplomi – ne valja Filozofski fakultet u Zagrebu, ne valja studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, niti onaj na Hrvatskim studijima, a bogami ni onaj u Zadru. Zašto – nitko ne zna. Nitko ne zna ni zašto, sudeći prema Križaku, nitko od fakultetskog osoblja ne vrijedi ni pišljiva boba. Podsjetimo se, Križak je diplomirao 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (Negdje je, dovraga, morao steći tu diplomu koja mu daje status božanstva!). Nije rijetkost da pripravnike pita tko im je dao diplomu. Da, to je ponašanje višeg savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje. Osobe koje savjetuje. Križak se voli osvrnuti i na pripravnikovo osnovno i srednjoškolsko obrazovanje pa priupitati s kojom je pameću kolega završio Klasičnu gimnaziju. Divan pedagog. Uzor, reklo bi se.
Savjetnik nema problem nazvati pripravnika ustašom ili nacistom ukoliko mu se to učini pogodnim, vezano uz nastavne jedinice koje pripravnik obrađuje na stručnom ispitu, a tiču se Drugoga svjetskog rata.
Diskreditiranje pripravnika često se odvija i po tome tko je pipravniku bio mentor za vrijeme staža. Obraća se riječima da on nikad tu osobu ne bi uzeo za mentora, govori o vodstvu škole pripravnika sve na ružan i neprimjeren način. Tako se razračunava i s kolegama prema kojima osjeća animozitet.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Križak ruši ljude na stručnom ispitu po nekoliko puta – toliko da su pojedinci odustali čak i ako su se javili u AZOO da im se omogući polaganje u drugom ispitnom centru. Njegovi komentari nisu suvisli, nisu konstruktivni, već su namjenjeni demonstraciji moći. Pripravnicima, ako uspiju razaznati u čemu su pogriješili i isprave to na sljedećem satu, Križak i to ispravljeno zamjeri.
Oni koji su polagali stručni ispit iz povijesti kod Timura Križaka, vlastita iskustva bili su voljni podijeliti uz garanciju anonimnosti. Inboks su nam zatrpali deseci različitih svjedočanstava koja je bilo mučno čitati. Čovjek koji je sve samo ne pedagog i savjetnik već godinama muči ljude, diskreditira ih na profesionalnom i privatnom polju, a čini se da je nedodirljiv.