CARNetov lov u mutnom

Manipuliranje, nabacivanje floskulama, puštanje dimne zavjese, klevetanje, skretanje s teme, prijetnje tužbama zbog argumentirane stručne kritike, sve se ovo moglo čuti na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak, na kojoj je vodstvo CARNeta i njegovih saveznika u borbi za sredstva iz fondova EU “odgovorilo” na kritike “ICT Curricula” objavljivane proteklih tjedana na portalu Nastavnici.org. I na prvi pogled bilo je jasno da je šest objavljenih analiza pogodilo metu i da je CARNetov posao napravljen površno, amaterski i neprofesionalno. No, današnje obraćanje javnosti pokazalo je, više od nesposobnosti, i nečistu savjest i, umjesto demokratske transparentnosti, pokazalo da ova institucija uopće nije zainteresirana za postojanje stručne kritike – na koju reagira prijetnjom tužbom – nego za sijanje straha od “reakcije nadležnih” i održavanje atmosfere u kojoj je svaki javni govor rizik sam po sebi.

Ovakvo ponašanje ne može se nazvati nikako drugačije nego “lov u mutnom”.

Članovi i suradnici udruge “Nastavnici organizirano” objavili su analize javno na portalu gdje ih svatko, pa tako i oni koji su sudjelovali u izradi materijala, može komentirati i opovrgnuti ako je potrebno. S druge strane, CARNet je odlučio svoje argumente iznijeti indirektno, preko medija, bez mogućnosti komentiranja, i time izbjeći direktnu komunikaciju s autorima spomenutih analiza.

Nastavnici koji su pisali analize dotaknuli su se različitih aspekata cijelog projekta, počevši od digitalnih nastavnih sadržaja, preko međupredmetnog kurikuluma pa sve do priručnika za nastavnike i načina provođenja projekta. CARNet se u materijalima s konferencije za novinare osvrnuo na manji dio naših prigovora pa ćemo u nastavku objasniti zašto i dalje mislimo da rezultati ovog projekta, najblaže rečeno, nisu vrijedni ukupno uloženih sredstava.

1. CARNetov komentar: cilj projekta je širi od izrade digitalnih nastavnih sadržaja (DNS)

U CARNetovoj objavi za medije navodi se da osnovni cilj projekta nije izrada DNS, već izrada novog međupredmetnog kurikuluma i općenito novog pristupa izradi kurikuluma. Ovo uopće nije sporno niti su naše analize bile usmjerene samo na sadržaje. No, kod razrade kurikuluma autori bi morali znati da međupredmetni kurikulum, priručnik za nastavnike i sami DNS tvore zajedničku cjelinu. Uostalom svi su ti sadržaji i pisani kao da tvore cjelinu i ako u jednom djelu ima mnogo propusta, onda je jasno da se ciljevi iz međupredmetnog kurikuluma neće moći ostvariti. Naše analize ukazuju upravo na to – pomoću ponuđenih nastavnih sadržaja teško je ostvariti predviđene ciljeve. S obzirom na količinu pogrešaka u DNS, može se reći da je međupredmetni kurikulum mrtvo slovo na papiru.

Ako CARNet tvrdi da međupredmetni kurikulum zajedno s priručnikom za nastavnike i DNS ima uporabnu vrijednost, onda bi, za početak, trebali opovrgnuti naše komentare vezane uz sljedeće:

1. Činjenične (materijalne) pogreške – nastavni su materijali puni činjeničnih pogrešaka, što nije dopustivo jer se kod učenika stvaraju miskoncepcije.

2. Metodičke pogreške – zbog tehničkih ograničenja materijala nije moguće ostvariti interaktivnu nastavu koja potiče kritičko razmišljanje, a to je jedan od osnovnih ciljeva nastave.

3. Razvoj digitalnih kompetencija – osim samog korištenja računala u nastavi postavlja se pitanje koje se točno digitalne kompetencije stječu primjenom ovih materijala. Poboljšanje digitalnih kompetencija značilo bi naučiti učenika otvoriti poveznicu u novoj kartici ili novom prozoru. Ovako se sve svodi samo na klikanje mišem prema navođenim uputama.

4. Neusklađenost kurikuluma, priručnika i DNS – postoje dijelovi kurikulumu koji su na razini ideje dobri, ali kad ih usporedimo s onime što piše u priručniku za nastavnike i što DNS zapravo omogućuju, dolazimo do zaključka da se zacrtani ciljevi ne mogu ostvariti.

2. CARNetov komentar: sve materijale izradili su nastavnici izabrani na javnom natječaju

Sve nastavne materijale, priručnik i kurikulum, napravile su radne skupine sastavljene od nastavnika izabranih na javnom natječaju. Nigdje u komentarima to ne opovrgavamo, ali dovodimo u pitanje koliko su zapravo naše kolege došle do izražaja i iskoristili svoje potencijale. Naime, po izjavama nastavnika uključenih u projekt, vrijeme koje su imali na raspolaganju bilo je prilično kratko (3 mjeseca od 18 mjeseci ukupnog provođenja) te su već u startu bili ograničeni šablonama za tehničku izvedbu nastavnih materijala. Kao što smo ranije objasnili da je sve povezano, to ograničenje u izvedbi DNS imalo je za posljedicu to da se kurikulum morao jednostavno prilagoditi nametnutim okvirima.

Dakle, postavlja se pitanje zašto je izrada materijala trajala samo 3 mjeseca od 18 mjeseci koliko je predviđeno trajanje projekta. Razumljivo je da je dio vremena trebalo za evaluaciju i pripremu (javni natječaj za nastavnike), te implementaciju ideja nastavnika, ali čak i uz sve to očigledno je da je period za razradu kurikuluma, priručnika i DNS trebao i mogao biti dulji.

3. CARNetov komentar: svi materijali su napravljeni kako bi se prikazivali na što više uređaja i raznih platformi u punoj funkcionalnosti

U našoj analizi općenito se postavljalo pitanje zašto je korišten Flash kao osnovna tehnologija, više nego kombinacija HTML5 i Javascripta. No to nije bila jedina zamjerka na tehnološku izvedbu.

Za realizaciju DNS korišteni su proizvodi tvrtke Articulate, a samu implementaciju radilo je Otvoreno učilište Algebra koje je ujedno i zastupnik za prodaju tih proizvoda. Na temelju izgleda nastavnih sadržaja i na temelju onoga što smo doznali od kolega, čini se da je korišten Engage software koji omogućuje relativno jednostavnu izradu materijala putem ispunjavanja gotovih predložaka. Kao što CARNet i navodi u objavi za medije radi se o popularnom alatu, no taj alat se uglavnom koristi za izradu e-learning sadržaja za obuku zaposlenika u tvrtkama (što se, uostalom, može i vidjeti iz popisa firmi kojim se Articulate hvali na svojim stranicama). U objavi za medije napominje se da nastavnicima koji su radili analize nedostaje znanja o metodologiji izrade e-learning sadržaja. Možda, ali čini se da su alati tvrtke Articulate odabrani više zato što ih Algebra već posjeduje nego zato što su pogodni za namjenu u školama. Obuka zaposlenika u tvrtkama i šire kritičko obrazovanje nemaju veze jedno s drugim.

Osnovni izlazni format za te alate je Flash, koji u sebi ima integriran HTML5 koji se otvara prema potrebi. Nakon isprobavanja i testiranja materijala na raznim uređajima zaključili smo da se sučelje DNS ne prikazuje dobro ni na ekranu laptopa (fiksne je veličine), a razmislite onda što se događa s tim sučeljem na još manjem ekranu tableta ili mobitela. U našim je analizama istaknuto da Flash nije pogodan za primjenu na mobilnim uređajima. Dakle nije nemoguće, ali potrebno je više truda, tj. instaliranje dodatnog programa koji je poznat po ranjivostima iz perspektive računalne sigurnosti. Primjerice, pogledajmo zahtjeve za Android platformu, koja je uvjerljivo najpopularnija u Hrvatskoj. Moguće je koristiti preglednik koji radi s HTML5 – u tom slučaju sučelje se ponaša čudno i neprilagođeno veličini ekrana. Može biti da to varira od uređaja do uređaja, ali to je općeniti izazov rada s mobilnim platformama, sučelje treba biti prilagodljivo. Ako pak želite koristiti Flash, njega je potrebno instalirati, što je priličan izazov. Procedura zahtijeva instalaciju aplikacija koje nisu dio službene Google app trgovine, što je daleko od “out of the box” rješenja i otvara potencijalne sigurnosne rupe. Dakle, sve u svemu radi se o rješenju koje je daleko od praktičnog za primjenu u nastavi zato jer uvijek postoje neke tehničke pogreške koje se događaju – ovo samo otvara priliku da ih se napravi još.

CARNet se, između ostalog, obrušio i na besplatni program GeoGebra, ali u potuno pogrešnom kontekstu. Riječ je o specijaliziranom računalnom programu za nastavu matematike i fizike, za razliku od općeg autorskog alata za e-učenje Articulate, što se ne može uspoređivati. U kritici iznesenoj na portalu rečeno je da je besmisleno izrezivati sličice izrađene u GeoGebri pa ih lijepiti u Flash, kad one u svoj svojoj interaktivnosti mogu funkcionirati potpuno samostalno u HTML5 varijanti. Nije nikakvo čudo da web stranice u koje su se ipak ugradili GeoGebrini appleti nisu funkcionirale: rabila se zastarjela verzija programa. Zanimljivo je da su, nakon što je materijal objavljen, nastavnici koji se razumiju u materiju intervenirali kod CARNetove helpdesk službe i upozorili na neučitavanja appleta, što je zapravo bio posao škola uključenih u pilot projekt. Zašto se to nije uočilo na vrijeme, možemo samo nagađati. I, za kraj, jednostavno nije točno da GeoGebrini uratci nisu potpuno funkcionalni u HTLM5 inačici, što se tvrdi u odgovoru CARNeta. Naime, najmanje godinu dana oni drugačije ni ne funkcioniraju.

4. CARNetov komentar: materijali su stručno recenzirani i eksperimentalno korišteni u školama, ocjene korisnika su izvrsne

Po ovom pitanju nismo sigurni jesu li u CARNetu u cijelosti pročitali naše analize. Naime, u tekstu za fiziku eksplicitno se objašnjava zašto ove rezultate ne možemo shvatiti ozbiljno sve dok CARNet ne objavi metodologiju recenziranja i procjene korištenja.

S obzirom da smo u svim našim analizama naveli veliku količinu činjeničnih i metodičkih pogrešaka, koje do sada nitko nije opovrgnuo, možemo s pravom sumnjati u način na koji je CARNet recenzirao materijale i u to kako je eksperimentalna primjena evaluirana. Dakle, molimo CARNet da objavi detaljne rezultata evaluacije i metode istraživanja. Trideset održanih webinara i izjava da su učenici i nastavnici u eksperimentalnim školama zadovoljni, najobičniji je “argumentum ad populum”. To što mnogo ljudi ima pozitivno mišljenje (ako ima), ne mora značiti da je to mišljenje ispravno. Pilotiranje nije kvalitetno izvedeno ili nisu uvažene povratne informacije struke. Prije pilotiranja trebalo je napraviti zadatke koje bi učenici na kraju rješavali i usporediti ih s nekom kontrolnom skupinom koja je iste sadržaje odradila uobičajenim metodama u OŠ. Ako su materijali u tehničkom i metodičkom smislu toliko dobri predlažemo CARNetu da dozvole pristup bez Carnetovog ID-a, da se cijelokupna javnost može uvjeriti u tu kvalitetu.

5. CARNetov komentar: od 3,3 milijuna kuna ukupne vrijednosti samo 20% je utrošeno na produkciju sadržaja

U analizama koje smo pisali procjenjuje se omjer dobivenog i uloženog, tj. onoga što mi možemo vidjeti kao rezultate projekta. Ako su glavni rezultati projekta međupredmetni kurikulum, priručnik za nastavnike i digitalni nastavni sadržaji onda je ukupna “težina” projekta prevelika. To uopće nije senzacionalistički kao što tvrde u CARNetu već je zdravorazumski – čini se da su ukupna uložena sredstva prilično velika za vidljive rezultate. Razlog zašto smo dodatno naglasili da je povrat uloženog malen jest i činjenica da razvijeni DNS imaju potpuno besplatne alternative koje već postoje i koje su po mnogim osobinama bolje rješenje. Zašto uložiti i tih 20% ako već postoji bolje i još k tome besplatno?

U svrhu otvorene javne rasprave mislimo da bi CARNet trebao objaviti strukturu troškova projekta kako bismo vidjeli na što je točno utrošena većina novca. Ako su popratni troškovi veći od onih za konačne rezultate, jesu li onda popratni troškovi stvarno trebali biti toliko veliki?

U medijskoj objavi navedeni su neki drugi troškovi, no bilo bi interesantno vidjeti kolika je njihova opravdanost. Navodi se da je izrađen sustav za anketiranje i komunikaciju te distribuciju materijala. Zašto je utrošeno vrijeme i novac na sustav koji ima potpuno održive besplatne alternative? Web alata za anketiranje ima mnogo, komunikacija se može obaviti putem postojećih CARNetovih servisa, a isto tako i distribucija materijala. Sve se nalazi na CARNetovom webu i portalu Nikola Tesla pa je pitanje što se tu novoga radilo i razvijalo.

Udruga “Nastavnici organizirano” nije nikakva interesna skupina u smislu materijalnih dobara. Ne zastupamo, kao prvo, ničije skupne ili osobne financijske interese; primarni je cilj udruge poboljšanje hrvatskog obrazovnog sustava. Ne vodimo nikakve projekte koji imaju veze bilo s kakvim financijama, ne apliciramo za novčana sredstva ni kod države ni kod EU, nego se bavimo isključivo analiziranjem i populariziranjem obrazovanja. Ono po čemu svakako jesmo interesna skupina je naša želja da se korupcija, javašluk, nesposobnost i politička podobnost iskorijene iz sustava obrazovanja. Po tome se, vjerujemo, naš interes suprotstavlja interesima mnogih drugih. Nemamo nikakvih skrivenih ciljeva, nego nam je stalo da digitalni sadržaji, koje će koristiti učenici i nastavnici, budu kvalitetni, a ne promašaji poput ovog.