(Novi list) Stručnost i neovisnost o politici očito nisu jedini kriteriji kojima se bira novi tim za nastavak provedbe Cjelovite kurikularne reforme. Među ukupno 15 članova novog Šustarovog povjerenstva za kurikularnu reformu, u koje su – prema tumačenju MZOS-a – birani predstavnici svih institucija bitnih za provedbu reforme, od raznih državnih agencija i ministarstava do Hrvatske gospodarske komore, nalaze se, kako doznajemo, i akademik Vladimir Bermanec, kao predstavnik HAZU-a, te Mario Vinković, prorektor za studente i nastavu Sveučilišta u Osijeku, obojica iz redova HDZ-a.
Akademik Bermanec, profesor s Geološkog odsjeka PMF-a, aktivan je član Akademske zajednice HDZ-a »Ante Starčević«, stranačkog tijela koje okuplja akademske građane s ciljem »poticanja slobode stvaralaštva te razvoja intelektualnih i stvaralačkih potencijala svakog čovjeka, kao i dodatnog jačanja položaja intelektualaca unutar HDZ-a.« Zajednica, kako stoji na njihovoj web-stranici, okuplja ljude svih socijalnih grupacija – bez obzira na to jesu li članovi naše stranke ili ne – a koji se priklanjaju politici HDZ-a i prihvaćaju njegova temeljna načela i program.
Mario Vinković, aktualni prodekan Sveučilišta »J. J. Strossmayera« u Osijeku, u HDZ je ušao 2012. godine, kad je predstavljen kao važno stranačko osvježenje. Kao tadašnji prodekan Pravnog fakulteta u Osijeku za znanost i stručnjak za europsko pravo, trebao je sudjelovati u operativnoj provedbi ugovora s EU-om. Sam je Vinković tada otklonio primisli da u HDZ ulazi radi političkog zbrinjavanja.
Ovakav odabir novog tima za reformu u opreci je s obećanjima ministra Predraga Šustara da će inzistirati na kriterijima stručnosti, a kurikularnu reformu odmaknuti od politike. Jednako je suprotna i višekratnim uvjeravanjima predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da će učiniti sve da politiku i politikantstvo odmakne od obrazovne reforme.
Imena ostalih članova Povjerenstva za reformu na čelu s Matkom Glunčićem i Dijanom Vican trebala bi biti objavljena do kraja tjedna. Osim predstavnika institucija, u njemu neće biti zastupljene nevladine udruge, no nije isključeno da će i one dobiti priliku utjecanja na kurikularnu reformu. Ako povjerenstvo ocijeni da postoji takva potreba, može formirati radno tijelo u kojem će biti i predstavnici pojedinih udruga, kaže naš izvor u MZOS-u. Na taj način, priliku za realizaciju svojih zamisli mogle bi dobiti konzervativne katoličke udruge poput U ime obitelji, koje su već izrazile potrebu temeljitog prekrajanja Cjelovite kurikularne reforme.
Javna rasprava usred godišnjih odmora
Do kraja tjedna, u javnu raspravu ući će – poručuju iz MZOS-a – svi predmetni kurikulumi. Javna rasprava, koja je smještena u udarni mjesec godišnjih odmora, završit će 1. rujna, i to za sve kurikularne dokumente istodobno. Na ocjenjivanju primjedbi i prijedloga te njihovom unošenju u dokumente trebali bi navodno raditi članovi stručnih radnih skupina koje su i pisale Cjelovitu kurikularnu reformu. Poziv na sudjelovanje u tom procesu, najavljuju u MZOS-u, uskoro će poslati učiteljima i nastavnicima koji su sudjelovali u izradi reforme, a moguće je da se radne skupine dopune mentorima i savjetnicima iz pojedinih predmeta kao »dodatno stručno pojačanje« u što kvalitetnijem dovršetku reformskih dokumenata.
A mi bi sad trebali povjerovati kako je izjava Zorana Milanovića “ja sam ga odabrao i predložio” vrhunski domet demonkracije dok je grijeh gore navedenih to što su u HDZ-u pa je to apriori loše – a da se ipak malo probudimo dok nam svizac radi vrti oko glave treba dobro pogledati tko nam pojede čokolade…I dalje tvrdim-reformu bez povećanja MATERIJALNIH primanja prosvjetnih djelatnika ćemo imati samo na papiru i ne previše u praksi potvrđenu i služiti će samo za prepucavanja na ideološkoj razini je li četnik-ustaša-klerofašista-lgtb-komunjara i sl…Činjenica je – oni u prosvjeti koji su do sad bili entuzijasti – to će biti i dalje i svaka nova generacija će imati takve uposlenike. Problem je što prosvjeti treba atraktivnost MATERIJANOG primanja koja će privući one najbolje i zbog čeg (naravno ne samo tog) će poželjeti svoj radni vijek provesti učeći druge. Za ovo trebamo ne reformu u jednom polugodištu, godini nego sustav od barem 2-3-4 vlade i nećemo zakasniti. To treba raditi radi naše djece.
potpisujem