(Slobodna Dalmacija) Elektronička revolucija stiže u hrvatske škole, resorni ministar Željko Jovanović najavljuje e-školu u četvrtoj godini mandata aktualne vlasti, a tableti i elektronička izdanja udžbenika kao tehnološka stvarnost 21. stoljeća uskoro bi mogli potisnuti Gutenbergovu knjigu. Jovanović kao argument navodi preteške školske torbe i imperative novog poučavanja koje će djecu poticati na razmišljanje.
U Hrvatskoj su od ove školske godine e-imenici uvedeni u tri škole: požešku Gimnaziju, zadarsku Medicinsku školu i XV. gimnaziju u Zagrebu. Većina škola ima internet.
Stvar političke odluke
– E-školu bismo mogli imati vrlo brzo, ali to je prije svega stvar političke odluke i novca – tvrdi Zvonimir Stanić, ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, na koju su spojene i preko koje se internetom koriste sve škole u Hrvatskoj. U tom bi smislu, kaže, CARNet pri uvođenju novih tehnologija mogao biti podrška obrazovnom sustavu.
– Tableti djeci omogućavaju da na jednostavniji i njima prihvatljiviji način uče, pronalaze nove informacije, prebace se u interaktivni i multimedijski svijet. Primjena takve tehnologije bila bi osobito korisna u izoliranim sredinama, poput brdsko-planinskih i otočnih škola, kao i za bolesne učenike kod kuće ili u bolnicama koji bi mogli izravno sudjelovati u nastavi – ističe prednosti novih tehnologija Stanić.
Iako bi, prema sadašnjim prosječnim cijenama od oko 2000 kuna, tableti za sve učenike zahtijevali više od milijarde kuna, Stanić kaže da iskustva zemalja poput Brazila i Indije pokazuju da, ako sklopite ugovore “na veliko” izravno s proizvođačima, tablet možete dobiti i za 40 do 50 eura.
Stanić, međutim, upozorava na slabu infrastrukturu, jer internet imaju škole, ali ne i razredi, a da se infrastruktura poboljša, potrebne su barem dvije godine. Uz to, nastavnici bi trebali proći edukaciju u trajanju oko 40 sati, a tu je i problem autorskih prava na udžbenike.
Iskustvo drugih
Stručnjaci se, pak, slažu da nikakva nagla promjena nije dobra za obrazovni sustav, a nove tehnologije, iako imaju brojnih prednosti, nikako ne bi smjele u cijelosti istisnuti tiskane udžbenike. Zajednički je zaključak – najprihvatljivija je kombinacija tiskanog i elektroničkog udžbenika, odnosno tableti bi ipak trebali biti jedno od pomagala u nastavi.
− Nije baš svuda moguće zamijeniti tiskani materijal elektroničkim a da ne bude posljedica na efikasnost učenja. To su shvatile mnoge zemlje koje su pokušale uvesti nove tehnologije u nastavu. Osim toga, kao društvo nismo dostigli visok stupanj tehnološkog razvoja i elektroničkog komuniciranja u općoj uporabi – upozorava dr. sc. Ante Bežen, redovni profesor na zagrebačkom Učiteljskom fakultetu i predsjednik Udruge autora udžbenika.
Ministru predlaže da se prije bilo kakvih poteza načini analiza stanja, a u promjene ide postupno, najprije na pokusnom uzorku.
– Djeca u novom vremenu trebaju ići ususret novim načinima komuniciranja. Ali, istraživanja su pokazala da informatički pismena djeca, koja su potisnula knjigu kao glavno didaktičko sredstvo i koja se simultano koriste medijima, mogu patiti od ozbiljnog poremećaja koncentracije i hiperaktivnosti. Američka psihijatrica Judith Orloff ustvrdila je da pretjerano korištenje interneta kod kuće može dovesti do “tehnoočaja” ili poremećaja privrženosti. Bojim se da bi potpuno uvođenje e-udžbenika moglo do kraja urušiti čitalačku kulturu, kritičnost i kreativnost djece. Ne treba srljati! – poručuje zadarski pedagog Zlatko Miliša.
Psihologinja Mirjana Nazor pribojava se da bi isključivo korištenje tableta i e-udžbenika umjesto tiskanih knjiga moglo dovesti do toga da djeca zaborave pisati.
– Očekivano je da se u 21. stoljeću uvode nove tehnologije, ali najave o uvođenju e-udžbenika zvuče mi pomalo futuristički. Treba dobro razmisliti koliko je prihvatljivo ulaziti u ogroman trošak dok mnogi ljudi gladuju – upozorava Mirjana Nazor.
Tajland: S tabletima do lošijih rezultata iz matematike
Dok mnoge zemlje uvode tablete u nastavu, uglavnom kao pomoćna sredstva, u Južnoj Koreji planiraju uložiti oko dvije milijarde dolara kako bi do 2015. godine tiskane udžbenike u cijelosti zamijenili elektroničkima. Osim brojnih prednosti koje imaju, treba istaknuti da su, primjerice, na Tajlandu znanstvenici utvrdili da korištenje tableta dovodi do pogoršanja rezultata iz matematike i prirodnih znanosti.
Zadar: Lakše s e-imenicima
Medicinska škola Ante Kuzmanića iz Zadra među prvima je prihvatila tehnološke inovacije, a e-imenike, koji se zasad koriste samo u prvim razredima, od iduće školske godine koristit će svi nastavnici od prvog do četvrtog razreda.
– U početku je bilo teškoća, ali sada sve besprijekorno funkcionira. E-imenici olakšali su administriranje i cjelokupan rad u školi, te omogućili bolju komunikaciju s roditeljima i učenicima – kaže Edin Kadić, nastavnik u toj školi i koordinator projekta “E-imenici”.
Procjenjuje da bi e-imenici za dvije godine mogli zaživjeti u svim školama u Hrvatskoj, što je preduvjet i za uvođenje tableta. Kao profesor hrvatskog jezika, kaže, uvijek će biti za to da tiskani materijal ne nestane iz nastave, a škole moraju odlučiti u kojemu će postotku koristiti elektronički materijal, a u kojem tiskani.
E-školske knjige jeftinije
U općoj besparici teško je vjerovati da će država osigurati novac za nabavljanje tableta svim učenicima. Sada tiskani komplet udžbenika za prvi razred srednjih strukovnih škola košta oko 2500 kuna. Svjetska je praksa da cijena kompleta e-udžbenika iznosi samo 40 posto cijene tiskanog kompleta. Ukupno gledano, ako biste u prvom razredu nabavili tablet i do kraja školovanja kupovali samo e-udžbeničke komplete, umjesto 10.000 kuna potrošili biste upola manje, odnosno oko 5000 kuna.