(Slobodna Dalmacija) Objava privremenih rang-lista za ovogodišnje e-upise u prvi razred srednjih škola ponovno je otvorila stare rane hrvatskoga (osnovno)školskog sustava – enormno visok postotak superodlikaša čiji su plasmani na ljestvici “pojačani” nizom dodatnih bodova, nerijetko upitne težine.
S druge strane, iz srednjih škola upozoravaju kako najmanje polovina tih “odlikaša” već na prvom polugodištu prvog razreda ne dođe ni blizu odličnog prosjeka, a mnogi nakupe i jedinice pa se na kraju godine moraju spašavati.
Je li sustav upisa u srednje škole, a ove godine ocjene i prosjeci koji se vrednuju izraženi su na dvije decimale, nepravedan, nelogičan, pa zbog lažne slike o odlikašima pomalo i apsurdan, pitanje je koje se u Hrvatskoj godinama postavlja.
Prije pet godina podaci su pokazivali da smo na kraju osmog razreda imali nevjerojatnih 67 posto superodlikaša, za razliku od, primjerice, Slovenaca koji su ih imali 17 posto, a i to je u zemlji koja je uvela malu maturu ocijenjeno previsokim.
Stručnjaci podijeljeni
Privremene rang-liste za elektroničke upise u srednje škole pokazuju da se stanje u nas do danas nije bitno promijenilo, pa su neki stručnjaci ponovno upozorili kako ocjene ne smiju biti jedino mjerilo za upis u srednju školu.
Stručna je javnost, međutim, podijeljena oko toga treba li ovaj način upisa zamijeniti malom maturom ili nekim drugim oblikom vanjskog vrednovanja, pa i prijamnim ispitima. Protivnici male mature upozoravaju na preveliki stres koji bi ona mogla izazvati u djece, a takav projekt opet bi zahtijevao godine pripreme.
Razmišljaju li u Ministarstvu o novostima vezanim uz upise u srednje škole, što će se idućih godina događati u vezi s tim i je li mala matura izvjesnost koja čeka neke buduće generacije, pokušali smo doznati u Ministarstvu znanosti, odakle šalju oprezne poruke. “Trenutačno je u izradi Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije u koju su uključeni istaknuti stručnjaci iz svih područja, te bismo nakon njezina donošenja mogli krenuti u moguće daljnje reforme sustava obrazovanja”, stoji u odgovoru iz MZOS-a.
Strategija bi trebala biti završena do kraja lipnja, no konkretno, što se tiče male mature, zbog oprečnih stavova u javnosti, prosvjetne vlasti očito još uvijek “važu” razloge za i protiv, pa će sadašnji školarci i nastavnici morati još neko vrijeme živjeti u neizvjesnosti.
“Projekt vanjskog vrednovanja kroz malu maturu je zahtjevan i ne može se odluka o tome donijeti preko noći. Ministarstvo planira svaku takvu odluku koja se izravno tiče učenika, roditelja i škola te sustava obrazovanja općenito donijeti temeljem stručnih analiza i mišljenja javnosti”, poručuju iz MZOS-a.
Kao Šveđani
Vedran Mornar, profesor zagrebačkoga FER-a i voditelj projekta e-upisa u srednje škole, već je više puta upozoravao kako je upravo mala matura ili neki drugi oblik vanjskog vrednovanja način da se upisi u srednje škole pravednije provedu.
“Uvjeren sam da bi i najjednostavnija pitanja na maloj maturi raspršila 5,0 prosjeke”, kaže prof. dr. Mornar.Prof. dr. Milan Matijević, profesor sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta, godinama predlaže da, poput Švedske i Finske, ukinemo prosjeke ocjena kao relevantne za upis u srednju školu i bodujemo samo uspjeh iz onih predmeta važnih za školu u koju se upisuje.