(Slobodna Dalmacija) Više od 50 tisuća bivših osmaša početkom ovoga vreloga tjedna predalo je dokumente u neku od stotina srednjih škola na području države i barem jednako toliko obitelji je strepilo nad ishodom tih prijava. Tresla su se, svjedoči nam majka splitske odlikašice (podaci poznati redakciji) čak i djeca poput njezine kćerke, usprkos činjenici što je imala 60 bodova! Bojali su se da će ih istisnuti s liste primljenih “djeca s dodatnim bodovima”, jer su i sami od svojih prijatelja iz razreda zadnjih dana škole čuli kako će dobiti tri boda na račun alergije koja je prerasla u astmu.
PTSP, neimaština…
– U elitnoj splitskoj gimnaziji tražili su mi kćeri broj telefona u slučaju da se ne upiše… Mala mi je umrla od straha. Na kraju se ipak upisala, ali sama činjenica da dolazi do takve psihoze je nenormalna. A sve je to zbog nejasnih upisnih pravila, sive zone i labavih principa. Jer, da se znaju pravila igre, sve bi bilo lakše – govori naša sugovornica.
Djeca su, ali i roditelji, ogorčeni na te “dodatne bodove”, a naročito one koji se dobivaju na račun spornih odredbi pravilnika o kriterijima upisa koji dva boda “dodaju” djeci koja se školuju u otežanim uvjetima (očev PTSP, neimaština, samohrani roditelj…). No, naročito spornom drže odredbu u kojoj se kaže da se učenicima sa zdravstvenim teškoćama, teškoćama u učenju, problemima ponašanja i emocionalnim problemima, koji su završili redovno obrazovanje uz individualizirani pristup, dodaje tri boda.
Opravdano je pitanje, dakle, zašto je ministar Željko Jovanović stavio svoj potpis na takav pravilnik? Zašto je, samo uz minimalne, gotovo neprimjetne izmjene, prepisao pravilnik s brojnim nedorečenim i apsurdnim stavkama, koji su mu u naslijeđe ostavili njegovi prethodnici? Da se ista stvar ne bi događala i dogodine, Ministarstvo obrazovanja trebalo bi se ozbiljno pozabaviti ovim pravilnikom, koji ostavlja mogućnost manipulacijama i svoj djeci ne daje jednake šanse za upis.
– Kako je moguće da učenik za uzorno vladanje dobije jedan bod, a onaj s problemima ponašanja tri dodatna boda pri upisu? Kakva se to poruka djeci šalje? Da razbijaju po školi, umjesto da budu pristojni. Jer, ako razbijaju dobit će tri boda, a ovako samo jedan – govori nam otac budućega srednjoškolca.
Rješenje je mala matura
A da su upisna pravila nakaradno postavljena, tvrdi i Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata koji radi i kao srednjoškolski profesor.
– Već godinama uzalud upozoravamo da su upisni kriteriji sporni, jer ovaj pravilnik nije od jučer. Na žalost, ministar Jovanović nije smatrao da mu je prioritet da promijeni ovaj pravilnik, koji je prepun rupa i koji treba obvezno mijenjati. On ne jamči ono najvažnije, a to je da sva djeca imaju jednake šanse, a da rad i marljivost budu jamszvo da će upisati školu koju žele – ističe Stipić.
Prema njegovim riječima, mnogo djece i roditelja nije ni znalo za te “rupe u pravilniku”, pa su na upisima govorili “možda smo i mi mogli dobiti te bodove”.
– Sve to izaziva frustracije kod djece i roditelja. Rješenje vidim u maloj maturi na kraju osnovne škole jer, po mojemu mišljenju, sporno je i kada se neki profesori hvale da imaju više od 80 posto odlikaša. Pa, ja bi im odmah poslao sve inspekcije! – ističe Stipić, navodeći da se i na taj način oštećuju đaci koji su, za isto znanje, u nekoj drugoj školi dobili manju ocjenu.
Sličnog je mišljenja i psihologinja prof. dr. Mirjana Nazor, sa splitskog PMF-a, koja poručuje kako je ovo što se radi s upisima u srednje škole katastrofa te kako kriterije treba mijenjati. Ističe kako je cijela priča dovedena do apsurda.
– Kao prvo, to što ima “milijardu” učenika s prosjekom 5,0, jasno je, ne odgovara realitetu. A što se tiče kriterija za ostvarivanje dodatnih bodova, smatram da su bodovi na račun natjecanja u redu jer je to nešto opipljivo. Međutim, bolesti su nešto posve drugo. Učenici sa zdravstvenim teškoćama bi se trebali uputiti na profesionalnu orijentaciju kako bi mogli izabrati srednju školu i buduće zanimanje za koje njihova bolest nije kontraindicirana. A što radi naš obrazovno-odgojni sustav? Potiče djecu i njihove roditelje da budu “bolesni” jer za to mogu dobiti dodatna tri boda, potiče ih da varaju je ako je to za upis u srednju školu, onda je kao, u redu… – napominje prof. dr. Nazor.
Dodatne bodove ostvaruju i djeca s teškoćama u učenju, a prof. dr. Nazor objašnjava kako su te teškoće preširok pojam, zbog čega bi ih bilo nužno raščlaniti po uzrocima i onda vidjeti što treba poduzeti s učenicima. Za većinu njih, mišljenje je prof. dr. Nazor, rješenje bi također bila profesionalna orijentacija jer dodatni bodovi neće riješiti problem. Ti bodovi, dodaje psihologinja, nemaju nikakvog smisla ni kod učenika s problemima u ponašanju.
– Ta djeca trebaju ozbiljan stručni tretman, a ne dodatne bodove. Kod nas se događa da se s tom djecom cijelu godinu ne radi ništa i na kraju im se onda daju dodatni bodovi. To je sasvim pogrešan pristup, srž problema se ne rješava. Sve je dovedeno do apsurda. Što sljedeće možemo očekivati? Da će plavokosi učenici ili oni sa smeđim očima dobivati dodatne bodove? – sarkastično zaključuje prof. dr. Nazor.
Premijer Milanović: Ne može se upisati na račun žulja
I premijer Zoran Milanović kritičan je prema postojećim kriterijama za ostvarivanje dodatnih bodova pri upisu u srednje škole. Naime, na druženju s twiterašima u Banskim dvorima izrazito je kritično govorio o mogućnostima dobivanja dodatnih bodova na račun alergije na pelud.
– Ti propisi ne valjaju. Djeca su upisivala najbolje škole na temelju dodatnih bodova zbog alergije na pelud. Nisam za to da netko može dobiti tri boda zbog toga što ima žulj na lijevoj nozi SEnD kazao je Milanović.
Traže se uputnice i bolesti
Neki su se roditelji unaprijed vrlo dobro upoznali s kriterijima za upis i već u drugom polugodištu osmog razreda krenuli s pripremom za ostvarivanje dodatnih bodova – složno je u ocjeni nekoliko splitskih liječnika obiteljske medicine s kojima smo razgovarali.
Nekoliko mjeseci prije kraja školske godine ti roditelji dolaze kod liječnika i žale se kako im djeca pate od nekih problema i traže uputnice za specijalistu. Najčešće dijagnoze koje pri tome spominju, slažu se liječnici, jesu alergije, astme, skolioza, te poteškoće u učenju i problemi u ponašanju koji zahtijevaju obradu psihologa i psihijatra.
Izravan upis
Neki učenici mogu ostvariti pravo na izravan upis pod uvjetom da prođu bodovni prag. Među njima su djeca civilnih invalida rata, djeca civilnih i vojnih invalida rata sa 100 posto oštećenja organizma, djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja. Također, izravan upis mogu ostvariti djeca koja su se najmanje dva od posljednja tri razreda prethodnog obrazovanja obrazovala u inozemstvu.
Samo uz nadzor liječnika
Dodatna tri boda može dobiti jedino kandidat s problemima koje je pratio liječnik obiteljske medicine i specijalist tijekom osnovne škole te koji je osnovno obrazovanje završio po redovitom nastavnom programu uz individualizirani pristup. Nije moguće da se bodovi vrednuju zbog loše ocjene iz vladanja ili pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja, kaže Jovanović.
Stvarno bolesnoj djeci trebamo omogućiti školovanje
Već sam zadužio prosvjetnu inspekciju da provede blic-anketu slučajnog uzorka u školama diljem Hrvatske kako bi provjerili postoje li bilo kakve nepravilnosti kod bodovanja i upisa. Ovo Ministarstvo će uvijek sve raditi u najboljem interesu za svakog učenika – izjavio je jučer poslijepodne ministar Željko Jovanović, ponukan pritužbama roditelja u vezi sa spornim dodatnim bodovima.
– Smatram kako svakom djetetu koje ima ozbiljne zdravstvene smetnje mora biti omogućen upis u škole u kojima će uspješno završiti svoje školovanje za zanimanje koje neće dodatno pogoršati njegovo zdravstveno stanje. Jednako tako, svjestan sam da smo u Hrvatskoj uvijek spremni svaki propis izokrenuti i zloupotrijebiti ga na način da oni koji su stvarno bolesni na kraju moraju biti dovedeni u nepovoljni položaj – rekao je ministar.
‘Nema puno alergičnih’
Govoreći o pošasti alergijskih bolesti, koje su navodno mnogim učenicima donijele bodove, ministar Jovanović ističe kako one moraju biti argumentirane medicinskom dokumentacijom iz koje se jasno vidi da stupanj alergije osjetno ometa učenika i onemogućuje školovanje za određena zanimanja.
– Potvrdu za ovakav stav dobili smo i od vodećih hrvatskih stručnjaka iz područja alergologije. Ne mislim da je riječ o velikom postotku učenika, ali zatražit ću detaljnu analizu nakon završetka upisa o broju djece koja su dobila dodatne bodove na temelju zdravstvenih smetnji, kazao je Jovanović.