U iÅ¡Äekivanju zakljuÄaka sa skupa posvećenom stranim jezicima 29. ožujka 2019., Mreža NO daje svoj doprinos popisom problema prikupljenim iz iskustava uÄitelja i nastavnika stranih jezika u hrvatskim Å¡kolama.
Dana 29. ožujka u Ministarstvu znanosti i obrazovanja održani su znanstveno-struÄno predavanje i panel rasprava pod nazivom „UÄenje i pouÄavanje stranih jezika u hrvatskome obrazovnom sustavu.“ Skupu se obratila ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak te njezina pomoćnica, profesorica Ivana Franić.
U prvome su dijelu skupa naglasci stavljeni na važnost pouÄavanja i usvajanja stranih jezika od najranije dobi, prijedlog o uvoÄ‘enju i drugog stranog jezika, no i na probleme s kojima se uÄitelji i nastavnici susreću, naroÄito oni koji strani jezik predaju kao izborni predmet.
Hrvatska se, nažalost, svrstala meÄ‘u zemlje s nepovoljnom statistikom. Iako smo jedna od rijetkih zemalja u kojima se strani jezik obavezno uÄi od 1. razreda, u većini je županija (nekima i 100%) to engleski jezik, za Å¡to zakonski ne postoji nikakav razlog. Nadalje, status izbornog stranog jezika u osnovnim Å¡kolama godinama je degradiran do te mjere da postaje upitan njegov smisao i opstojnost. TakoÄ‘er, 2017. Ministarstvo je donijelo Odluku kojom proizlazi da uÄenici srednjih strukovnih Å¡kola u okviru općeobrazovnog modula, uÄe samo jedan strani jezik, engleski ili njemaÄki, dok izborni modul obuhvaća iskljuÄivo strukovne predmete bez mogućnosti uÄenja drugoga stranog jezika.
Sve su predavaÄice upozorile na ove probleme, a oni su bili i okosnica panel rasprava u drugom dijelu programa, za vrijeme kojih je u fokusu bio upravo izborni strani jezik i svi problemi koji ga u hrvatskim Å¡kolama prate.
Osim toga, i europski dokumenti odnosno preporuke upozoravaju na važnost drugoga stranog jezika, a meÄ‘u zakljuÄcima sastanka Europskog vijeća iz 2017. godine jasno se preporuÄuje uÄenje dva strana jezika i to od najranije dobi, Å¡to je nekoliko puta naglaÅ¡eno od strane predavaÄa, meÄ‘u kojima svakako treba istaknuti predavanje prof. dr. sc. Yvonne Vrhovac s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te uvod u panel raspravu rasprave dr. sc. Irene Horvatić Bilić s Pravnog fakulteta u Zagrebu i predsjednice Hrvatskog druÅ¡tva uÄitelja i profesora njemaÄkog jezika.
Problemi nastave stranih jezika
kao izbornih predmeta
1. Broj uÄenika
Borba za svakog uÄenika: na kraju svake nastavne godine uÄenici se mogu ispisati (uz opravdane izvanredne razloge i tijekom Å¡kolske godine), a gubljenjem uÄenika gubi se i broj grupa, odnosno sati nastave.
Spajanje grupa uÄenika iz viÅ¡e paralelnih odjela istog razreda kako bi se dobilo magiÄnih 14 uÄenika za grupu.
Kombinirane grupe sastavljene od uÄenika razliÄitih razreda.
Grupe sastavljene od uÄenika paralelnih odjela koje premaÅ¡uju maksimalan broj uÄenika prema Pravilniku o broju uÄenika u razrednom odjelu.
2. Organizacija nastave
Nastava zadnje sate, u meÄ‘usmjeni (7. i 8. sat) ili u suprotnoj smjeni (uÄenici ujutro imaju nastavu, odlaze kući, popodne se vraćaju na strani jezik, ili ujutro dolaze na nastavu stranog jezika, vraćaju se kući pa popodne opet u Å¡kolu na redovnu nastavu).
Nastava organizirana u blok satima jednom tjedno (prvi problem: teÅ¡ko je održati koncentraciju u kasnim terminima – nabrojani gore – 90 minuta; drugi problem: 7 dana razmaka izmeÄ‘u dva sata stranog jezika ne pogoduje kontinuitetu uÄenja).
Popodnevna nastava je brojnim uÄenicima u koliziji s izvanÅ¡kolskim aktivnostima (sport, glazbena Å¡kola i drugi sadržaji), te se zbog toga ispisuju.
UÄenici putnici se ispisuju jer nemaju kako doći u Å¡kolu u popodnevnim terminima.
U srednjoj Å¡koli u istoj skupini uÄenici poÄetnici i nastavljaÄi koji su strani jezik već uÄili u osnovnoj Å¡koli.
U nekim strukovnim Å¡kolama ukinuta je mogućnost uÄenja drugog stranog jezika.
3. Pritisci i problem ocjenjivanja
OÄekivanje dobrih ocjena automatizmom: ukoliko je ocjena niža od Äetiri, uÄenici i roditelji prijete ispisivanjem.
OÄekivanje igre i zabave cijelo vrijeme: to je izborni predmet, Å¡to ćemo za njega joÅ¡ uÄiti?!
UÄenici koji iz stranog jezika nemaju ocjenu odliÄan su u konaÄnici kažnjeni prilikom upisa u srednju Å¡kolu: ne samo da im pet godina uÄenja stranog jezika ne donosi nikakvu prednost, već im, ukoliko je ta ocjena bila niža od odliÄan, ruÅ¡i ukupan prosjek i stavlja ih u nepovoljniji položaj od onih koji drugi strani jezik nisu uÄili.
4. Plan i program i materijali
Problem kvalitete udžbenika: za drugi strani jezik (izuzev njemaÄkog) jako je slaba ponuda udžbenika, većinom se radi o udžbenicima koji su metodiÄki i sadržajno zastarjeli, a prvotno su služili uÄenju prvog stranog jezika, prije uvoÄ‘enja ranog uÄenja – Å¡to ih Äini sadržajno preopÅ¡irnima jer su raÄ‘eni za satnicu od 105 sati godiÅ¡nje, odnosno 3 sata tjedno. Ponuda se ne proÅ¡iruje niti poboljÅ¡ava prvenstveno zbog tržiÅ¡ne neisplativosti.
Plan i program izbornog stranog jezika je takoÄ‘er samo prepisan plan i program prvog stranog jezika iz doba prije ranog uÄenja, predviÄ‘en za 105 sati godiÅ¡nje te ga je zbog toga nemoguće kvalitetno realizirati u 70 sati godiÅ¡nje.
5. Norma uÄitelja stranih jezika
IzjednaÄiti propisanu normu uÄitelja stranih jezika s uÄiteljima Hrvatskog jezika: 20+2. Argument koji se uzima da predmet Hrvatski jezik ima viÅ¡e komponenti te brojne pisane zadaće može se u cijelosti iskoristiti i za strane jezike. U stranim jezicima takoÄ‘er se vrednuju jezik, govorne sposobnosti, razumijevanje te pisano izražavanje. PiÅ¡u se i zadaćnice, diktati, razumijevanje proÄitanog teksta te testovi iz gramatike. Uz to, satnica je manja pa uÄitelji stranih jezika redovito imaju viÅ¡e programa od uÄitelja Hrvatskog jezika. Držimo da je nužno smanjiti normu i ujednaÄiti opterećenja uÄitelja.
6. ZAHTJEVI
bodovati uÄenje dodatnog stranog jezika pri upisu u srednju Å¡kolu
omogućiti uÄenje drugog jezika od 1. razreda OÅ te onemogućiti ispisivanje nakon prvog ciklusa uÄenja (od 4. razreda nadalje ukoliko je odabran, postaje obavezan)
dopustiti manje skupine uÄenika (ne spajati uÄenike iz dva odjela ako ih je manje od 14)
smanjiti normu uÄitelja stranih jezika na 20+2
O KURIKULIMA:
Kurikuli stranih jezika odjeveni su u lijepe, Å¡arene, dugaÄke haljine kako bi se prikrile staklene noge na kojima stoje. Ako se ova reforma zaista provodi dubinski, korijenski i ako je zaista namijenjena da traje dulje vrijeme, postavljamo sljedeća pitanja:
– ZaÅ¡to jeziÄni kurikuli ne postavljaju jasnu strategiju uÄenja stranih jezika, poÄevÅ¡i od poÄetka uÄenja, obveznosti ili izbornosti uÄenja te kontinuiteta i dostupnosti odabranih stranih jezika (vertikalna kohezija)?
– ZaÅ¡to se nisu povezale struÄne radne skupine jeziÄno-komunikacijskog podruÄja radi horizontalne kohezije?
– ZaÅ¡to se, u svjetlu uvoÄ‘enja informatike kao obveznog predmeta, ne razmiÅ¡lja o uvoÄ‘enju drugog obveznog stranog jezika, od 4. razreda npr., s obzirom da je uz digitalnu pismenost druga najvažnija kompetencija poželjna u 21. stoljeću viÅ¡ejeziÄnost i komunikacijska kompetencija?
– ZaÅ¡to se nije razmiÅ¡ljalo da MZO propiÅ¡e minimalnu satnicu, a Å¡kolama prepusti autonomiju u kreiranju satnice stranih jezika prema zastupljenosti struÄnog kadra i afinitetima uÄenika Å¡to je uobiÄajena praksa u mnogim europskim Å¡kolama
– Nastava stranog jezika mora se odvijati u skupinama optimalne veliÄine, kako MZO kani odgovoriti na taj izazov?
Komunikacijska kompetencija i viÅ¡ejeziÄnost su, uz digitalnu pismenost, kritiÄko miÅ¡ljenje i kreativnost, najpoželjnije transverzalne vjeÅ¡tine na tržiÅ¡tu rada u 21. stoljeću. U uvjetima globalnog svijeta viÅ¡ejeziÄnost i interkulturna kompetencija su komparativna prednost svakog pojedinca. Posebno je to važno jer smo mi meÄ‘u prvim državama u Europi koje su uvele obvezno rano uÄenje stranog jezika zahvaljujući profesoricama Vilke i Vrhovac, a sad oÄigledno nismo u stanju ni pratiti europske trendove u kurikulskom pristupu pouÄavanja stranih jezika. Nažalost, ne ulazeći u metodiÄki dio jeziÄnih kurikula, ova reforma nije uspjela ili se nije htjela hvatati u koÅ¡tac s ovim pitanjima.