Slobodna Dalmacija Školski odbori poništili su ukupno 34 natječaja za izbor školskih ravnatelja, njih 13 u srednjima i 21 u osnovnim školama, i to one koji nisu bili u skladu sa Zakonom o braniteljima ili nekim drugim zakonskim propisom – potvrdili su u srijedu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Do izbora novog ravnatelja školski odbori su imenovali vršitelje dužnosti, kažu u MZO-u.
Priča o prednosti braniteljske populacije prilikom izbora za čelne ljudi u školskim ustanovama, a koja je zadnjih mjeseci uskovitlala duhove, time je dobila novi nastavak. Iako iz Ministarstva nisu dali jasne odgovore na naš upit zbog kojeg su točno razloga natječaji poništavani, portal Index.hr u srijedu je objavio kako je razlog taj što ti natječaji nisu imali link na Ministarstvo branitelja i stranice s kojih bi nezaposleni branitelji i članovi njihovih obitelji dobili obavijesti o pravima i prednostima prilikom izbora za ravnatelje.
Da je tome tako, potvrdili su nam u srijedu i u udrugama ravnatelja, iz kojih još kažu da je najviše natječaja poništeno u srpnju nakon dolaska prosvjetnih inspektora. Također, problematičnim ističu to što se išlo na poništavanje natječaja kada su ravnatelji već izabrani, odnosno provedeni su postupci njihova izbora, iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja prethodno vidjelo tekst natječaja, koji inače raspisuju školski odbori. U tekstovima natječaja nije bilo linka na Ministarstvo branitelja, a svejedno im MZO nije uskratio suglasnost za njegovo raspisivanje, nego se djelovalo retrogradno.
Novi natječaji trošak su i za proračun, kažu – natječaj košta između 5000 i 6000 kuna, pa će sada trebati 200-tinjak tisuća kuna za ponavljanje samo ova 34.
U Ministarstvu obrazovanja ministrice Blaženke Divjak pak ističu:
– Izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u srpnju ove godine, s obzirom na cilj konačnog uvođenja reda u proces zapošljavanja, uvedena je jasna procedura izbora i zapošljavanja ravnatelja – poručuju iz MZO-a. Tako ponavljaju da nezaposleni branitelji i članovi njihovih obitelji nemaju prednost pri zapošljavanju bez obzira na kvalifikacije, nego jedino ako se nađu među kandidatima koji na natječaju osvoje najviše bodova. Drugim riječima, najprije trebaju ispuniti obvezne uvjete: završen odgovarajući studij za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika, položen stručni ispit, najmanje osam godina radnog iskustva u školi ili tijelima državne uprave nadležnima za obrazovanje, od čega najmanje pet godina u nastavi, potvrdu o nekažnjavanju i sl. Nakon toga selekcijski se postupak nastavlja provjerom dodatnih kompetencija, među ostalim i iz poznavanja stranog jezika, osnovnih digitalnih vještina i iskustva rada na projektima.
Nakon utvrđivanja ukupnog rezultata, školski odbor utvrđuje listu dva najbolje rangirana kandidata (ili više njih ako imaju jednak broj bodova) i prosljeđuje ju školskim vijećima. Iz opširnog daljnjeg objašnjenja Ministarstva zaključak je sljedeći:
– Jedino u slučaju da kandidat koji ostvaruje prednost pri zapošljavanju ima najveći broj bodova i izjednačen je s jednim ili više kandidata, on prema Zakonu o braniteljima ili prema drugom propisu ostvaruje prednost.
Dosad, prema podacima MZO-a, nema slučajeva imenovanja ravnatelja na temelju prednosti po Zakonu o braniteljima.
U ravnateljskim udrugama i dalje nisu zadovoljni ovim rješenjem i pitaju se zašto se ono ne provodi i u drugim javnim ustanovama – bolnicama, centrima za socijalnu skrb, kulturnim institucijama. Također smatraju da treba terminološki dobro rastumačiti razliku između “zapošljavanja” i “imenovanja i izbora” koji se provode u slučaju školskih ravnatelja.
– Neke nejasnoće trebale bi se riješiti statutima i pravilnicima, a kako njih donose osnivači, opet bismo mogli imati različite uvjete pri izboru ravnatelja – upozorava predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec.