Molitve i intervju sa svećenikom na satu hrvatskog jezika

(N1) U knjizi ‘Snaga riječi’ za 7. razred osnovne Å¡kole od učenika se traži da pozovu Isusa u posjet svojim obiteljima, da napiÅ¡u zamiÅ¡ljeni intervju sa svojim svećenikom i vlastitu molitvu Bogu, da odgovore na pitanje osjećaju li se pozvanima služiti Kristu, kao i da na internetu pronaÄ‘u dijelove evanÄ‘elja koje će pročitati razrednom odjelu.

Rječ nije o udžbeniku iz vjeronauka, nego o čitanci iz hrvatskog jezika, i to najpopularnijoj čitanki za sedmi razred, a navedena pitanja i zadaci nalaze se u poglavlju ‘Vjera i domovina’ kao sastavni dio metodičke obrade sadržaja triju religioznih pjesama – ‘NaÄ‘eni Bog’, ‘Kuda bih vodio Isusa’ i ‘Ribar ljudi’.

U iščekivanju očitovanja ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak o primjerenosti metodičkog instrumentarija čitanke ‘Snaga riječi 7’ u nastavi hrvatskog jezika, o tome trebaju li se pitanja i zadaci prilagoditi i onim učenicima koji nisu kršćanske vjeroispovijesti ili nisu religiozni te jesu li oni u ovom slučaju diskriminirani, tportal je dobio institucionalni odgovor sa SveučiliÅ¡ta u Rijeci.

“Hrvatski jezik je obvezni predmet za sve učenike, a sadržaj čitanke u ovom partikularnom slučaju integrira vrijednosno jednosmjerne poruke. Sadržaj navedenih pjesama, a posebice zadatci koji su navedeni u čitanci i koje učenici trebaju izvrÅ¡iti, vrijednosno impliciraju da se oni kojima se autori teksta obraćaju deklariraju kao pripadnici katoličke vjeroispovjedi”, navodi se u odgovoru kojeg potpisuju članovi Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.

“Imajući u vidu da je identitet jedna od vrijednosti kojoj Nacionalni okvirni kurikulum za predÅ¡kolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno srednjoÅ¡kolsko obrazovanje (dalje: NOK) daje osobitu pozornost, valja imati na umu i kontekstualizaciju buÄ‘enja, poticanja i razvoja osobnog identiteta učenika koji se, kako stoji u NOK-u, treba istodobno povezivati s poÅ¡tivanjem različitosti.

‘Prikladno za izborni vjeronauk’

Upravo interkulturalizam predstavlja jedno od načela NOK-a koje čini vrijednosno uporište za ostvarenje odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Na sličan se način prema ovom pitanju postavlja i sam Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u kojem se, među ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja, između ostaloga, ističe kako je učenike potrebno odgajati i obrazovati za život u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju (čl.4, st.3). U tom smislu, analizirajući partikularne sadržaje i zadatke iz perspektive jednousmjerenosti prema određenoj vjeroispovjedi (u ovom slučaju katoličkoj), može se raspravljati o tome jesu li ovim sadržajima i zadacima dovedeni u pitanje vrijednosti, načela i odgojno-obrazovni ciljevi NOK-a i drugih kurikularnih dokumenata, kao i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

ÄŒinjenica da se ove tri pjesme nalaze u čitanci hrvatskog jezika za sedmi razred osnovne Å¡kole povlači za sobom i kompleksnije pitanje odobravanja udžbenika, koje je regulirano Zakonom o udžbenicima za osnovnu i srednju Å¡kolu i Udžbeničkim standardom. Slijedom etičkih zahtjeva navedenim u Udžbeničkom standardu, udžbenik treba, izmeÄ‘u ostalog, promicati vjersku ravnopravnost pojedinca i druÅ¡tvenih skupina te osvješćivati pravo na različitost. Zbog svega navedenoga, partikularne sadržaje i zadatke kroz koje učenici mogu izraziti i razvijati stavove i vrijednosti u skladu sa svojim vjerskim identitetom, poput ovih iz čitanke, smatramo prikladnim u okviru izbornog predmeta vjeronauka, ali ne i u okviru obveznog predmeta kao Å¡to je hrvatski jezik”, stoji u odgovoru riječke Pedagogije.

‘Snaga riječi’ najpopularnija je hrvatska čitanka za 7. razred

Prema tablici Ministarstva znanosti o preferencijama učitelja u odabiru udžbenika, dostupnoj na webu, ‘Snaga riječi 7’ u izdanju Å kolske knjige najpopularnija je hrvatska čitanka za sedmi razred (u 615 razrednih odjela ili 33 posto), iako je u stopu prati ‘Modra čitanka’ u izdanju Profila (585 razrednih odjela, 31 posto). Iz Ministarstva objaÅ¡njavaju da su to rezultati individualnog izjaÅ¡njavanja učitelja odnosno nastavnika o prikladnosti udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava iz 2014. godine, kad je objavljen joÅ¡ važeći Katalog obveznih udžbenika za Å¡kolsku godinu 2014./2015. ‘Ti podaci služe isključivo za eliminaciju izdanja s postotnom zastupljenošću manjom od 10 posto’, navode iz Ministarstva, dodajući da ‘stručni aktivi’ biraju izdanja koja će biti u uporabi u Å¡kolama najmanje iduće četiri Å¡kolske godine.

Zvonimir Mahečić iz Protagore, udruge za zaÅ¡titu prava ireligioznih osoba, poručuje da je navedeni sadržaj udžbenika ‘Snaga riječi 7’ tek jedan primjer potpune inficiranosti Å¡kolskih udžbenika, čitanki i radnih bilježnica kao i pratećih materijala religioznim sadržajima.

‘ZamiÅ¡ljeni intervju sa svojim svećenikom, inzistiranje na izgovaranju molitve u trenucima kad mlade i joÅ¡ nedovoljno izgraÄ‘ene osobe posustanu ili za to osjete potrebu, pozivanje Isusa u posjet obitelji i sl. nije niÅ¡ta drugo nego oblik prisilne indoktrinacije, a molitva postaje panaceja koja čudotvorno liječi i razrjeÅ¡ava sve teÅ¡koće i probleme’, kaže Mahečić, dodajući da treba samo pogledati svjetsku povijest i sadaÅ¡njost te u užem smislu naÅ¡e svakodnevne živote, a pogotovo onih koji se u moć molitve zaklinju, da se ‘potpuno jasno uoči koliko je to uzaludno nastojanje’.

‘Ne treba ni trenutka sumnjati da se sve ovo radi zato Å¡to se može raditi! Konzervativno svećenstvo u sprezi s isto tako konzervativnim političkim subjektima te, na žalost i osobama iz javne i ‘znanstvene’ sfere druÅ¡tvenog života provode prisilno rekonkvistu (ponovno osvajanje, op. a.), i čine to tamo gdje ima najviÅ¡e Å¡ansi za uspjeh – u glavama male djece i mladih u pubertetu. Dok se ideologiziranje odgojno-obrazovnog procesa kroz, primjerice, učlanjivanje u pionire smatra dokazom jednoumlja i nasilne implementacije jedne ideologije, kudikamo gore jednoumlje danas nitko ili skoro nitko ne smatra problematičnom implementacijom joÅ¡ isključivije ideologije meÄ‘u Å¡kolske zidove’, napominje Mahečić za  tportal..

Po njegovom sudu, ovo nije niÅ¡ta drugo nego provedba organiziranog nasilja od strane konzervativnih krugova nad svima drugačije mislećima i osjećajućima, pri čemu crkva, jedan dio politike i jedan dio roditelja nameće svoja uvjerenja Å¡utljivoj većini koja se ne bi ‘Å¡tela zameriti’, a onima koji se usude aktivno dovesti u pitanje taj pristup se na različite načine zagorčava život i prijeti.

‘Crkva i politika žele uvjeriti sve nas, a naročito mlade, da nema smisla i vrijednosti života izvan religijskog poimanja svijeta. Zato se upravo zubima i noktima bore protiv svih nastojanja da se mlade ljude kroz odgojno-obrazovni proces prvenstveno nauči da budu dobri ljudi, odgovorni graÄ‘ani, nauče kako razmiÅ¡ljati – a ne Å¡to moraju misliti – putem analize i sinteze informacija i dostupnog znanja, da nauče sve Å¡to mogu o sebi i svojoj okolini. Dobrim dijelom upravo iz ovih razloga Hrvatska se pokazala u zadnjih četvrt stoljeća kao jedno od najneuspjeÅ¡nijih tranzicijskih druÅ¡tava, a mladi i Å¡kolovani i svi oni koji imaju neÅ¡to za ponuditi bježe iz nje glavom bez obzira’, poručio je Mahečić.

Sve različitosti diskriminirane

Činjenica je, kaže, da su sve različitosti kod nas diskriminirane, ali rješenje nije u tome da se obrazovni proces prilagodi i za one drugih religija, već u tome da se svi religijski sadržaji izbace iz programa javnog školstva.

‘Ono Å¡to može ostati, odnosne treba uvesti jest stručno i znanstveno izučavanje religijske kulture kroz povijest i Å¡irom svijeta, pri čemu bi se ovoj temi pristupalo kritički i analitički kao i svakoj drugoj obrazovnoj cjelini. Upravo na taj način djeca bi upoznala temeljne životne i religijske poglede te razumjela njihovu zavisnost o vremenu, prostoru i kulturi’, zaključuje Mahečić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.