Stigli rezultati PISA-e: hrvatski učenici potprosječni u svemu; Glunčić: “Nije kriv stari kurikulum nego škole i nastavnici”

06/12/2016

(Index.hr) Najveće svjetsko obrazovno istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina, PISA 2015, koje ispituje u kolikoj su mjeri učenici znanja naučena u školi sposobni primijeniti u svakodnevnom životu i snaći se u novim i nepoznatim situacijama, pokazalo je da hrvatski petnaestogodišnjaci i dalje ostvaruju ispodprosječne rezultate u odnosu na učenike iz zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Istraživanje PISA 2015 u Hrvatskoj je u ožujku i travnju 2015. proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), a njegove je rezultate predstavila u utorak u Zagrebu nacionalna voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj Michelle Braš Roth.

Istaknula je kako je riječ o dinamičnom modulu cjeloživotnog učenja koji daje detaljnu analizu školskih sustava, njihove kvalitete i pouzdanosti, te koliko su u stanju svojim programima i pristupima pripremiti učenike za nastavak školovanja i za proces rada.

“Rezultati pokazuju da naši srednjoškolci izlaze iz sustava bez osnovnih obrazovnih kompetencija. Mi se moramo zabrinuti kako će se dalje snalaziti u životu i gdje će svoje kompetencije moći razviti”, kazala je Braš Roth na konferenciji za novinare u Centru Bundek.

To ne znači da oni nemaju znanja, već da oni svoja znanja ne znaju primijeniti, istaknula je. “Sve to je ono što nas čini slabijima od OECD prosjeka i što nas mora zabrinuti”, upozorila je Braš Roth.

PISA (Programme for International Student Assessment) nije klasično ispitivanje naučenog gradiva i sposobnosti njegove reprodukcije za ocjenu, kako se to obično radi u školi, već ispitivanje o tome jesu li učenici stekli vještine i sposobnosti za aktivno sudjelovanje u današnjem društvu.

Ispitivanje se provodi u trogodišnjim ciklusima (2000., 2003., 2006., 2009., 2012. i 2015.) i obuhvaća tri osnovna područja procjene: čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost. Svake treće godine počinje novi ciklus PISA istraživanja u kojemu se, uz dva sporedna područja procjene, jedno područje ispituje detaljno, odnosno većim brojem ispitnih pitanja.

U tim se sposobnostima naši petnaestogodišnjaci u protekla tri ciklusa istraživanja provedena u Hrvatskoj nisu baš dobro snašli i njihovi su rezultati među zemljama sudionicama bili ispodprosječni, što pokazuje da nešto nije u redu s načinom na koji oni doživljavaju i uče školsko gradivo, odnosno, da nakon osnovnoškolskog obrazovanja nemaju dovoljno razvijene kompetencije i vještine za snalaženje u životu.

I dalje značajno zaostajemo po svim mjerenim kompetencijama

Istraživanje PISA 2015, provedeno je u 72 zemlje OECD-a i partnerskih zemalja, a obuhvatilo je više od 500 tisuća učenika koji predstavljaju 29 milijuna 15-godišnjaka diljem svijeta. Glavno ispitno područje bila je prirodoslovna pismenost, dok su čitalačka pismenost i matematička pismenost ispitani kao sporedna ispitna područja koja služe za analizu trendova.

Istraživanje je i ovaj puta pokazalo da hrvatski srednjoškolci u sva tri područja statistički značajno zaostaju za prosjekom zemalja OEDC-a.

U ovom ciklusu, Hrvatska je prema ukupnom rezultatu prirodoslovne pismenosti, između 72 zemlje sudionice, zauzela 36. mjesto.

“Sa 475 bodova u području prirodoslovne pismenosti, spadamo u skupinu zemalja nešto ispod OECD-ova prosjeka koji iznosi 493. No, pogledamo li paralelan prikaz prošlih ciklusa, ipak se uočava neki mali pomak”, kazala je Braš Roth.

Pritom se udio djevojčica na najvišim razinama znanja bitno smanjio u odnosu na 2006., napomenula je.

Posebno se osvrnula na promjenu distribucije postotka učenika na različitim razinama znanja i sposobnosti, koja pokazuje da u Hrvatskoj svega 0,4 posto učenika dosiže najvišu razinu kompetencije u području prirodoslovne pismenosti, a njih nešto manje od 25 posto ne dostiže čak ni razinu početne prirodoslovne pismenosti.

U području matematičke pismenosti Hrvatska se 2015. pozicionirala na 41. mjestu, a na skali čitalačke pismenosti na 31. mjestu, s ostvarenih 487 bodova.

“Kad govorimo o rangu matematičke pismenosti, Hrvatska je opet ispodprosječna s ostvarena 464 boda, prema OECD-ovu prosjeku od 493 boda, a još uvijek imamo 32 posto učenika koji nemaju osnovne matematičke kompetencije, dok ih tek 5,6 posto dostiže visoke razine 5 i 6, a od toga samo jedan posto najzahtjevniju razinu 6″, kazala je nadalje Braš Roth.

Indikatori trenda pokazuju da gotovo da nema pomaka u četiri ciklusa u kojima je Hrvatska dosad sudjelovala. Najveći pomak do sada Hrvatska je ostvarila u području čitalačke pismenosti, dodala je, “no, i dalje se nalazi statistički značajno ispod prosjeka OECD-a, a čak 19,9 posto učenika ne dostiže osnovnu razinu čitalačkih kompetencija”.

“Valja napomenuti da je PISA test proistekao iz zemalja OECD-a, koji je orijentiran na gospodarski razvoj, a pokazuje što je najbolji prediktor gospodarskog rasta i razvoja”, istaknula je nadalje. Utoliko su PISA pokazatelji vrlo vrijedni za većinu zemalja sudionica i svakako bi ih trebalo uzeti u obzir u određivanju strateškog plana razvoja obrazovnog sustava, poručila je.

Sve dostupne informacije naći će se na web stranici www.pisa.hr.

Krivi su nastavnici i škole, a ne program

Predstavljanju rezultata nazočio je i državni tajnik Matko Glunčić iz Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta (MZOS). Hrvatskoj javnosti on je postao poznat kao nasljednik Borisa Jokića na čelu kurikularne reforme, ali i kao jedan od njezinih glasnijih kritičara. U tim svojim kritikama Glunčić je često nastupao zajedno s HAZU i svojim bliskim suradnikom akademikom Vladimirom Paarom koji je jedan od glavnih tvoraca trenutnog programa po kojem se u školama uči fizika.

U tom kontekstu zanimljivo je da za slab uspjeh naših školaraca nije optužio postojeći kurikulum već prije svega nastavnike, slabu opremljenost škola i manjak satnice prirodnih predmeta.

Glunčić je istaknuo kako je riječ o bitnom pitanju za naše školstvo te daljnje visoko obrazovanje. Rezultate je potrebno pomno analizirati no “na prvu loptu” čini se da smo najlošiji u području prirodoslovlja, ocijenio je Glunčić.

“Treba otkriti što je uzrok tome jer očito nije uzrok kurikulum”, napomenuo je. Pedagoški standard mogli bismo podići boljim opremanjem kabineta, podizanjem razine obuke nastavnika za stručnu primjenu, ali bismo također mogli ‘pojačati’ prirodoslovne predmete u našim školama, poručio je.

Singapur na vrhu po svim pokazateljima

Testiranje učenika u Hrvatskoj provodilo se tijekom ožujka i travnja 2015. u 158 srednjih i dvije osnovne škole. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 5809 petnaestogodišnjaka. Svaki učenik rješavao je dvosatni PISA test koji je sadržavao pitanja iz prirodoslovne pismenosti u trajanju od jednog sata, dok je drugi sat bio posvećen čitalačkoj i matematičkoj pismenosti ili sposobnosti suradničkog rješavanja problema, koje je bilo ovogodišnje dodatno ispitno područje.

U ukupnom PISA istraživanju 2015. godine najbolji prosječni rezultat u prirodoslovnoj, matematičkoj i čitalačkoj pismenosti postigao je Singapur.

Na vrhu ljestvice slijede ga, u području prirodoslovlja, Japan, Estonija, Tajvan i Finska, a visoki rezultat od 513 bodova ostvarila je i Slovenija. U području matematičkih i čitalačkih kompetencija, u vrhu su Hong Kong-Kina i Kanada, odnosno, Hong Kong-Kina i Makao-Kina. Od europskih zemalja u matematici su najbolji bili učenici Švicarske i Estonije. U čitalačkoj pismenosti u Europi prednjače Finska, Irska i Estonija.

Testovi se provode na jezicima na kojima se odvija nastava, a ove godine, prvi put od 2000. godine kad je provedeno prvo PISA istraživanje, testiranje i anketiranje učenika provedeno je isključivo na računalima.

17 Responses to Stigli rezultati PISA-e: hrvatski učenici potprosječni u svemu; Glunčić: “Nije kriv stari kurikulum nego škole i nastavnici”

  1. škola do bola on 06/12/2016 at 18:45

    U obrazovanju smo bolji nego u bilo čemu drugom. Na PISSA smo nešto ispod prosjeka, a u svemu ostalom na začelju.

  2. žukov1943. on 06/12/2016 at 21:56

    Obrazovni sustav, takav kakav jest, refleksija je društva u cjelini i odnosa tog društva prema školstvu i profesorima. Da su HAZU i njeni uvaženi kompilatori bili imalo prisutniji, aktivniji, da su radili ono što akademije rade u razvijenijim zemljama, možda bi i hrvatsko društvo bilo bolje, pa samim time i obrazovni sustav.

    • Mihovil Tomić on 14/12/2016 at 07:46

      Poštovani, akademici su se htjeli uključiti, ali im nisu dali. Što se tiče kurikularne reforme, pogledajte ovaj video pa procjenite
      https://m.youtube.com/watch?v=bMJBSeG138s

      • P.O.E. on 14/12/2016 at 09:01

        Ovo je laž, ali neka, navikli smo.

        • Mihovil Tomić on 14/12/2016 at 16:17

          Odlično, kako to da u ekspertnoj skupini nema niti jednog pripadnika STEM-a?
          Zašto nisu poslali poziv na akademiju?
          Zato što se nisu javili ili?
          Profesor Đikić ne može postati akademik jer ne radi u Hrvatskoj, sapienti sat.

          • P.O.E. on 14/12/2016 at 18:13

            Gospodi akademicima treba poseban poziv?

          • Mihovil Tomić on 14/12/2016 at 18:26

            Naravno. Oni su krema društva. Ne mogu ja kao profesor u srednjoj školi biti kompetentniji od jednog Pećarića ili Tadića. Ljudi imaju više iskustva, pametniji su, staloženiji i veći radnici od nas. Ne pitati savjet takve veličine je nadasve arogantno i glupo…

          • P.O.E. on 14/12/2016 at 19:19

            HAZU je leglo hermetičnosti u kojemu se okupljaju duboki mislioci koji najmanje od svega imaju praktičnog iskustva, a od tog minimalnog iskustva najmanje imaju onoga u školi. Ti i takvi akademici su najviše zaslužni za sadšnji degenerični školski program koji je sve samo ne moderan.

          • Mihovil Tomić on 14/12/2016 at 19:42

            Tko bi trebao slagati kurikulum? Mi, koji nemamo pojma što treba privredi, kako funkcionira svijet. Tko to treba raditi? Lako je meni za povijest, hrvatski i društvene predmete. Problem je STEM područje koje, realno, se mijenja svakodnevno. Koji će to informatičari doći raditi za 5000? Zar ja mogu reći da znam bolje matematiku od jednog Tadića, Pečarića ili Dujelle?

          • P.O.E. on 14/12/2016 at 20:31

            1. Akademici još manje znaju što treba privredi, a najmanje “kako funkcionira svijet” (bar ovi hrvatski).
            2. Školski kurikulum se ne konstruira po potrebama u privredi jer to nema nikakvog smisla. Tako je moglo funkcionirati u 19. stoljeću, a problem je što je ogroman broj hrvatskih akademika, a vidim i još nekih, tamo beznadežno zaglavljen. U školama se trebaju učiti vještine – ne samo fizičke nego i intelektualne – kako bi se ono praktično moglo naučiti samostalno ovisno o trenutnoj potrebi. Škola treba dati temelj, najviše zato jer nešto više od toga ni ne može dati.
            3. “Koji će to informatičari doći raditi za 5000?” Mislio sam da razgovaramo o tome kakav treba biti kurikulum.
            4. “Znati” je poprilično daleko od toga “znati objasniti”. Još jedan koncept s kojim Hrvati nikako da se izvuku iz pretpovijesti.

          • Mihovil Tomić on 15/12/2016 at 20:50

            Vještine retorike ili STEM vještine? Nekako sumnja da bih volio da me vrsni govornik liječi ili da vozim auto socijalističke proizvodnje.
            Govorimo o kurikulumu, ali lako je reći uvedimo informatiku od 1. razreda osnovne škole, ali tko će je predavati? Šeks? Milanović? Sanader? Maras? ili netko iz vrsne plejade proizašle s FF?

      • žukov1943. on 14/12/2016 at 12:57

        Tako je, kolega, naročito uvaženog akademika Paara nisu htjeli pripustit k reformi, pa se on nije mogao smiriti dok ista nije zaustavljena.
        Nisam mislio reći da se Akademija nije angažirala po pitanju kurikularne reforme; tu se, nažalost, itekako angažirala! Htio sam reći da je prespavala i odšutjela zadnjih četvrt stoljeća hrvatske zbilje. No, kad se sjetim da članom te ekipe ne može postati jedan Đikić, ali može Aralica, možda je i bolje da stoje postrani!

        • P.O.E. on 14/12/2016 at 14:26

          Paar se nikad nije javio na poziv za radne skupine. Rekao je da jest, onda su tražili potvrdu da je predao dokumente (koju imaju svi koji su ih predali), onda je naglo ušutio i prešao na druge teme.

          • žukov1943. on 14/12/2016 at 14:59

            Znam, sjetio sam se tog slučaja. Ovo “nisu ga htjeli pripustit” i aludira na njegove žalopojke kako je htio, ali mu nisu dali, pa su ga traženjem potvrde doveli u ćorsokak!
            Eto, to je akademija. Kako ono reče Herang – ja ne lažem, samo ne govorim istinu!
            E, akademiče…

  3. Zanzibar on 11/12/2016 at 20:54

    Kako se motivirati ni za što.

    Pročitati
    Konrad Paul Liessmann: Teorija neobrazovanosti
    Zablude društva znanja

    Pametnom dosta.

  4. Petar Crni on 14/12/2016 at 09:50

    Prema Wikipediji,(doduše ne znam gdje se još može provjeriti), Singapur izdvaja petinu BDP-a za naobrazbu, ima precizno određene zahtjeve u odnosu na sve nastavne predmete te nema inkluzije( učenici slabijih postignuća očito imaju posebne programe), dapače postoji diferencijacija učenika prema sposobnostima već u višim razredima naše OŠ, tj. u nižim razredima njihove SŠ . Ako tome dodamo disciplinu i samodisciplinu, pretpostavimo još i poštovanje zakona, uključujući i autoritet nastavnika te rad iznad svega, onda rezultati moraju biti izvrsni. Parafraziram cijenjenu kolegicu Lukić. “Učenje je težak rad.” Samo što to našim vlastima( na svim nivoima), “stručnjacima”, novinarima, učenicima i djeci( najmanje krivima) nikako nije jasno.

  5. Petar Crni on 14/12/2016 at 11:09

    Ispravka vlastitog netočnog navoda – umjesto učenicima i djeci, trebalo je pisati roditeljima i učenicima.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne