Kritičari se obrušili na reformu školstva

(N1) Stotinu stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kritičkom osvrtu na prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR) iznijeli su niz negativnih primjedaba na taj dokument.

Dosadašnja, pak, Ekspertna radna skupina smatra da reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena.

Recenzije stotinu istaknutih stručnjaka sa sveučiliÅ¡ta, iz Å¡kola, znanstvenih instituta i HAZU objavljene su u publikaciji Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i Å¡kolstvo HAZU koje je i zatražilo te recenzije. Publikacija će biti predstavljena u četvrtak u Zagrebu, a predsjednik toga vijeća HAZU akademik Vladimir Paar istaknuo je u priopćenju u povodu objavljivanja publikacije da su “recenzije rezultat volonterskoga zalaganja vrhunskih eksperata, i trebalo bi ih uzeti u obzir pri donoÅ¡enju odluka o daljnjemu tijeku reforme Å¡kolstva”. Javnost i odgovorni za odgoj i obrazovanje trebali bi imati uvid u te stručne recenzije jer se, uvjeren je akademik Paar, radi o ključnom pitanju za budućnost Hrvatske.

U izjavi povodom zavrÅ¡etka Javnoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u okviru CKR-a, dosadaÅ¡nja Ekspertna radna skupina za provedbu te reforme na čelu s dr. Borisom Jokićem ocijenila je “da reformu treba nastaviti na način na koji je osmiÅ¡ljena i voÄ‘ena te da ona pruža dobru osnovu za pozitivnije perspektive sustava odgoja i obrazovanja, ali i Republike Hrvatske u cjelini”.

CKR je teško prohodan tekst, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom

Akademik KreÅ¡imir Nemec smatra da je riječ o “teÅ¡ko prohodnu tekstu, pisanu zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoÅ¡ke, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Treba konstatirati da smo dobili slab, nedorečen i manjkav tekst iza kojega se krije ne samo nekompetencija nego i opasni volunatarizam”.

Doc. dr. Matko Glunčić ocijenio je kako je “kvantitativna analiza pokazala da će prijedlog gimnazijskoga kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima, s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnoloÅ¡ki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske”, a dr. Tihomir Engelsfeld smatra da u ekspertnoj radnoj skupini moraju biti zastupljeni i stručnjaci iz STEM područja koji će usmjeravati daljnji tijek reforme.

Profesorica Sanja Lukić istaknula je kako se “boji da će u ovoj nedorečenoj i konfuznoj zbrci ishoda, prijedloga i savjeta, mnogim učiteljima kemije, osobito početnicima, ovaj dokument predstavljati problem. Ne zato Å¡to se boje autonomije ili zato Å¡to nemaju znanje, već zato Å¡to duboko u sebi znaju da su stvari krivo i u namanju ruku nespretno postavljene.”

Prof. dr. Boris Å irola smatra da bi trebalo rasteretiti sadržaje poučavanja za svaki predmet zasebno, a onda i ukupan odgojno-obrazovni proces. Ocijenio je da se predloženim dokumentom to nije postiglo, te da bi se njegovom implementacijom u predloženoj formi, barem kada se radi o matematici, stvar generalno pogorÅ¡ala. Istaknuo je da cjelokupnu vertikalu poučavanja matematike mogu meritorno osmisliti timovi sastavljeni od pojedinaca, gotovo isključivo iz znanstveno-nastavnih sveučiliÅ¡nih zajednica, koji imaju “pogled odozgo” i koji istinski razumiju kako je matematika kao znanost strukturirana. Spomenuta činjenica, dodao je, posebno je relevantna za nastanak kurikuluma iz tzv. STEM područja (prirodne znanosti – fizika, kemija, biologija, geologija; tehnologija; inženjerstvo; matematika), za koja nema ni jednog istaknutog predstavnika u sedmeročlanoj Ekspertnoj radnoj skupini, koja je najodgovornija za nastanak CKR-a.

Akademik Dario Vretenar i prof. dr. Tamara NikÅ¡ić istaknuli su da “detaljniji opisi sadrže niz netočnih ili potpuno proizvoljnih tvrdnji koje naprosto nemaju temelja u modernoj znanosti te se stječe dojam da se svaki predmet mora uklopiti u predložak koji je zadala Ekspertna radna skupine Å¡to u konačnici dovodi do potpuno apsurdnih konstrukcija.”

Prof. dr. Goran Å imić smatra da “nikakva tehnologija za sada ne može u potpunosti dokinuti presudan utjecaj nastavnika, jer ni video isječci, online predavanja niti ostali dostupni materijali ne mogu u potpunosti zamijeniti živog učitelja, baÅ¡ zbog toga jer su nedovoljno životni, pa stoga i nedovoljno emocionalni”.

Želimo li pretvoriti školu u lunapark i kome je to u interesu?

Profesor emeritus Igor ÄŒatić postavio je pak pitanje – želimo li zaista Å¡kolu pretvoriti u lunapark i kome je to u interesu jer, uvjeren je, “Å¡kola nije lunapark ili plesna dvorana. Ona je jednako teÅ¡ki rad kao i kasnije tijekom života, a konkurencija je sve nemilosrdnija. Nažalost, kurikularna reforma ne obećava niÅ¡ta dobro hrvatskome narodu.”

Akademik Mladen Obad Šćitaroci predložio je rasterećenje programa jer je, kako je napisao, “teÅ¡ko zamisliti da su učenici osnovne Å¡kole u stanju savladati tako zahtjevan i sveobuhvatni program”, a prof. dr. Hrvoj Vančik podsjetio da “svakom ponovnom oblikovanju nekog sustava (re-forma) mora prethoditi detaljna racionalna analiza postojeće Å¡to nije učinjeno, a mijenjati treba samo ono Å¡to se je pokazalo kao neprikladno, a zadržavati pozitivno iskustvo Å¡to nije vidljivo ni iz jednoga od navedenih dokumenata”.

Dr. Mario Jareb ocijenio da bi “u cjelini gledano prijedlog nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta povijest u sadaÅ¡njem obliku trebalo odbaciti te pristupiti izradi novoga na posve drukčijim temeljima.”

Profesorica Vesna Slaviček istaknula je da u dokumentu “nedostaju odgojne i etičke dimenzije poučavanja povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika, a zahtjevnost ishoda ne prati dobnu zrelost učenika za shvaćanje vrlo složenih povijesnih procesa i pojava”, a prof. dr. Marko Palekčić da “CKR neprimjereno shvaća temeljne pedagogijske i didaktično-nastavne strukture.”

Za prof. dr. Josipa BuruÅ¡ića, “prijedlog je u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno, može imati Å¡tetne posljedice za ukupni razvoj učenika”, profesorica Nela Dželalija smatra da je opis razina usvojenosti dio u kurikulumu koji je nelogičan, nepotreban, nepopravljiv i zbunjujući, a profesorica Ivana OreÅ¡ić da bi nedefiniranje sadržaja u CKR-u kroz koje se ishodi ostvaruju, moglo dovesti do suprotnog efekta od onoga koji kurikulum želi postići.

Iz CKR-a može se iščitati da je termin “prirodoznanstveni svjetonazor” zapravo istoznačan “materijalističkom” svjetonazoru

Primjedbu vezano za svjetonazorsku dimenziju CKR-a iznio je dr. Mirko Ruščić i ocijenio da se “iz cjelokupnoga kurikula može iščitati da je termin ‘prirodoznanstveni svjetonazor’ zapravo istoznačan ‘materijalističkom’ svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome druÅ¡tvenom sustavu. Podrazumijeva se i nameće navodni, umjetno stvoreni sukob izmeÄ‘u prirodoznanstvenog (materijalističkog) pristupa i religijskoga (metafizičkog) pristupa, sukob koji u stvarnosti ne postoji odnosno ta se dva pristupa meÄ‘usobno ne isključuju. To su dvije različite i odvojene dimenzije ljudske stvarnosti koje se meÄ‘usobno ne pobijaju već nadopunjuju”.

Recenzentica doc. dr. Dubravka Smajić upozorila je kako “u odgojno-obrazovnim ciljevima učenja jezično-komunikacijskoga područja kurikula nigdje nije naveden pridjev hrvatski, a napose ne sintagma hrvatski jezično-kulturni identitet. Program predmeta Hrvatski jezik po svojoj prirodi mora biti hrvatski orijentiran, Å¡to ovaj program velikim dijelom nije. Posljedice za učenike bile bi mnogo Å¡tetnije nego njihovo Å¡kolovanje prema sadaÅ¡njem programu.”

Učiteljica mr. Liljana Klinger postavila je pitanje – je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet, koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu.

U reformu moraju nužno biti uključeni najbolji znalci i stručnjaci te nastavnici

Akademik Mislav Ježić smatra da u cjelovitu reformu obrazovanja treba – s jedne strane uključiti najbolje znalce i stručnjake za pojedina područja (nastavne predmete) koji ih izvrsno razumiju i mogu napraviti takvu novu sintezu, a s druge strane djelatnike iz prakse, učitelje i profesore koji imaju iskustva u radu s učenicima i studentima i znaju kako im treba prenositi znanje i razvijati vjeÅ¡tine.

“U radu na prijedlogu ‘cjelovite kurikularne reforme’ (za razliku od rada na HNOS-u prije desetak godina, a koji nije valjano iskoriÅ¡ten) ovdje ne vidim da su sudjelovali takvi vrhunski znalci i stručnjaci pa se ne čini vjerojatnim da će se izraditi potrebne sinteze znanja s programom razvoja”, ocijenio je akademik Ježić.

Prof. dr. Nevio Å etić uvjeren je da “Prijedlog CKR-a u ponuÄ‘enoj formi nije spreman za primjenu u praksi jer ima previÅ¡e metodoloÅ¡kih i drugih pogreÅ¡aka”, te je preporučio da se reforma treba nastaviti razvijati prije svega u skladu s hrvatskom i srednjoeuropskom Å¡kolskom tradicijom”, a prof. dr. Slobodan Prosperov Novak ocijenio kako se “radilo pogreÅ¡no, a pri svemu nisu konzultirani sveučiliÅ¡ni znalci Å¡to je straÅ¡no”.

Prof. dr. Stipe Botica istaknuo je pak kako će mu “biti drago ako se usuglase Akademijini i Matičini stavovi oko ove maglovito zamiÅ¡ljene reforme Å¡kolstva. Ali, kako stručne raščlambe i rasprave već sada pokazuju – nedorečene, nesustavne, formalističke i ‘promaÅ¡ene’ u mnogim odredbama.”

Dosadašnja Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a: Reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena

Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o 54 kurikulumska dokumenta i tri metodoloÅ¡ka priručnika u okviru CKR-a zavrÅ¡eno je 15. studenoga ove godine i tim povodom je dosadaÅ¡nja Ekspertna radna skupina za provoÄ‘enje CKR-a u izjavi za javnost ocijenila da “reformu treba nastaviti na način na koji je osmiÅ¡ljena i voÄ‘ena”.

Uz napomenu kako u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama javno savjetovanje u pravilu traje 30 dana, u izjavi su podsjetili da je javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja trajalo od 16. lipnja do sredine studenoga ove godine. Dodali su da je “javnom savjetovanju prethodila uspjeÅ¡no provedena stručna rasprava koja je organizirana prvi put na poticaj Ekspertne radne skupine na osnovu koje su stručne radne skupine izradile nove inačice dokumenata, a broj pristiglih komentara (pohvala, prijedloga, kritika) ukazao da su Stručne radne skupine kvalitetno i stručno izradile kurikulumske dokumente i da u Å¡iroj javnosti nema većih prigovora na njihov sadržaj”.

Izneseno stajaliÅ¡te potkrijepili su podatcima da je “na metodoloÅ¡ki priručnik za izradu predmetnih kurikuluma stigao samo jedan komentar, kao i za kurikulume nastavnih predmeta Matematika, Engleski jezik, Njemački jezik koji se u hrvatskim Å¡kolama poučavaju od prvog razreda osnovne Å¡kole do zadnjega razreda i to vezan uz pitanje naziva “kurikulum” ili “kurikul”. Za važne kurikulumske dokumente poput Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja stigla su dva komentara, Okvira za rad s učenicima s teÅ¡koćama tri te Okvira za rad s darovitima komentari samo jedne udruge, a čak i u dokumentima koji su izazvali odreÄ‘ene prijepore u medijima i javnosti stiglo je za Biologiju osam komentara, za Informatiku pet, Povijest 12, te 19 komentara za Hrvatski jezik.

U izjavi su istaknuli i da je Europska je komisija u svom godišnjem izvješću o odgoju i obrazovanju u EU i Republici Hrvatskoj (Education and Training Monitor 2016.) iskazala vrlo pozitivnu ocjenu CKR-a.

Ustvrdili su da zavrÅ¡eno javno savjetovanje nema zakonsko uporiÅ¡te, da će trebati provesti novo javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima ako će se reforma nastaviti, te da obrazovna politika nije jasno odgovorila stručnoj i općoj javnosti na pitanja – hoće li se poÅ¡tivati Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je u studenom 2014. bez glasa protiv usvojio Hrvatski sabor, a čiji je dio CKR, hoće li se osigurati zakonski preduvjeti za uvoÄ‘enje kurikulumskih dokumenata, te hoće li se i iz kojih izvora osigurati financijska sredstva za nastavak reforme.