Objavljujemo sadržaj prijave protiv Barišića skrivane pet godina

20/10/2016

(Novosti/Новости) Četvero kolega prijavilo je ministra Barišića zbog plagiranja svjetski poznatih autora Samuela P. Huntingtona, Carla Boggsa, Stephena Schlesingera i Roberta A. Dahla, pa čak i Wikipedijinih natuknica. Faksimili su dostupni u galeriji Novosti klikom na fotografiju

Da novoizabrani potpredsjednik Sabora Milijan Brkić iza sebe vuče plagijatorsku aferu već je općepoznato, a Novosti doznaju da je i čovjek kojeg je šef HDZ-a Andrej Plenković izabrao za novog ministra obrazovanja, profesor filozofije Pavo Barišić, također optužen za plagijat i od strane skupine kolega prijavljen Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Nakon upita Novosti iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje potvrdili su nam da je prijava protiv Barišića za plagiranje tuđih znanstvenih radova zaprimljena prije više od pet godina, u veljači 2011., ali se po njoj nikada nije postupalo zbog isteka mandata spomenutog odbora.

Prema saznanjima Novosti, Barišić je bio prijavljen zbog plagijata uočenih u članku objavljenom u časopisu Synthesis philosophica, dok je glavni i odgovorni urednik bio njegov kolega Ante Čović, a sam je Barišić uređivao taj časopis u razdoblju od 1993. do 2005. godine. Novosti su u posjedu dijelova prijave u kojoj se tvrdi da je Pavo Barišić plagirao više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora u svojem članku na engleskom jeziku ‘Does Globalization Threaten Democracy’, koji je Čović objavio u drugom broju časopisa iz 2008. godine. U prijavi je prikazana usporedna analiza spornih dijelova Barišićevog članka i navodno plagiranih dijelova tuđih radova, kojom su uočene brojne podudarnosti, poput preuzimanja ideja i formulacija, pa čak i doslovnog kopiranja s Wikipedije, bez navođenja autora. Barišić je tako, stoji u prijavi, preuzimao koncepte teoretičara Samuela P. Huntingtona, Carla Boggsa i Stephena Schlesingera koje nije spomenuo ni na jednom mjestu u svojem članku, dok je Roberta A. Dahla spomenuo vezano uz samo jednu rečenicu, iako je čak dvije stranice prije toga prepisao čitav niz njegovih ideja i formulacija. Kako stoji u prijavi, prijavitelji su Schlesingera upoznali s činjenicom plagiranja njegovog teksta, a on je taj postupak označio osobno uvredljivim, ali i diskreditirajućim za samog Barišića i časopis Synthesis philosophica. Uz to, tvrdi se da je Barišić bez navođenja izvora preuzeo više podataka iz Wikipedijine natuknice ‘Democracy’, i to zajedno s pogrešno napisanim prezimenom političkog filozofa Francisa Fukuyame, koje je i u njegovom članku i u Wikipedijinoj natuknici bilo navedeno kao Fukayama.

Iako je bio prijavljen, njegov slučaj nije razmatran jer su administrativne zavrzlame učinile da se još od veljače 2011. godine o njemu na Odboru za etiku, čiji je mandat istekao godinu dana ranije, nije raspravljalo.

‘Iako je 11. veljače 2011. na ime Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju zaprimljena predmetna prijava, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju nije nikada raspravljao o ovom predmetu s obzirom da je članovima Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju već bio istekao mandat na koji su imenovani te Odbor nije bio u mogućnosti održavati sjednice niti rješavati predmete i donositi mišljenja i stajališta o etičkoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti’, naveli su u odgovoru Novostima iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Tadašnji predsjednik Odbora Vedran Katavić, pojašnjavaju iz Agencije, zbog nejasnih je pravnih osnova na temelju kojih je djelovao Odbor 11. travnja 2011. uputio predsjedniku Hrvatskog sabora svoju ostavku na članstvo u Odboru. Sabor je tek na sjednici 6. lipnja 2014. donio odluku o imenovanju novih članova Odbora, a Odbor je, navode iz Agencije, počeo aktivno djelovati tek najesen ove godine, dakle nedavno. Iz Agencije napominju da je Odbor saborsko tijelo, da ga Sabor imenuje i razrješava, a da mu Agencija pruža administrativnu potporu.

‘Prethodni predsjednik je informirao novoga predsjednika Odbora i ostale članove o prijašnjem radu Odbora na sjednici’, odgovorili su nam iz Agencije.

Napomenimo da je Odbor najviše savjetodavno i stručno tijelo za promicanje etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Budući da Sabor od 2010. nije imenovao nove članove Odbora, kojim je prethodne četiri godine predsjedao Katavić, njegov se mandat odužio do ožujka 2011. godine. Kada smo ga nazvali, na upit o tome je li upoznat s prijavom protiv Barišića za plagijat Katavić nam je odgovorio da ‘ima službi koje o tome više znaju’. Nakon što smo mu rekli da nam je Agencija potvrdila postojanje prijave dodao je: ‘Odlično. Meni zvoni da je to istina, ali nije ta prijava prošla kroz moje ruke. Ne mogu vam reći što je tamo bilo ni tko je tu koga što već’.

Današnji predsjednik Odbora, akademik Vlatko Silobrčić, tvrdi da ‘jednostavno ne zna ništa’ o spomenutoj prijavi.

‘Nikada u rukama nisam imao tu prijavu’, kazao nam je isprva Silobrčić, kojeg smo upoznali s činjenicom da nam je primitak prijave napisane još u veljači 2011. potvrdila Agencija za znanost i obrazovanje.

‘Da vi to meni niste sada rekli, nitko ne bi za njegov slučaj znao’, rekao nam je Silobrčić, ustvrdivši da nikakvog prijenosa informacija i podataka o prethodnim prijavama ovom sastavu Odbora nije bilo, možda zbog toga što je prošlo toliko puno vremena od raspuštanja starog do imenovanja novog Odbora.

Kazao nam je još da bi bilo najbolje da prijavitelji sada ponove svoju prijavu ili da mu se mi obratimo pisanim upitom kako bi na osnovu njega prijavu mogao potražiti u arhivu Odbora.

Novosti su pokušale doći do više osoba za koje nam je rečeno da su podnositelji prijave, ali je među njima jedini pristao nešto reći dr. sc. Tomislav Janović s Odjela za filozofiju i Odjela za komunikologiju Hrvatskih studija, koji kaže da mu je čudno što prijava nije procesuirana.

‘Očito je da su oni koji su je dobili procijenili da to nije vrijedno niti čitanja. Bili smo dužni prema pozitivnim propisima znanstvene zajednice i kodeksima to prijaviti’, kratko nam je kazao Janović.

Ovo nije prva afera koja se vezuje uz Pavu Barišića. Ivana Kalogjera, tadašnja novinarka Jutarnjeg lista, 2006. je objavila da je Barišić za vrijeme dok je bio pomoćnik ministra obrazovanja Dragana Primorca dvostruko naplaćivao putne troškove. Bilo je otkriveno da je na stručni skup koji je organizirao Institut za filozofiju poveo i svoju tadašnju tajnicu Moniku Vričko i njezinog supruga Domagoja Vrička, glasnogovornika tadašnjeg ministra gospodarstva Branka Vukelića, iako nisu imali nikakve kompetencije za sudjelovanje na skupu. Sve troškove skupa, uključivo s putnima troškovima, pokrivalo je nadležno Ministarstvo, ali su Barišić i Monika Vrčko svejedno svoje putne troškove i dnevnice još jednom naplatili u Ministarstvu kao njegovi zaposlenici. Novac koji su uzeli Ministarstvu obrazovanja naknadno su morali vratiti, a Pavo Barišić je nakon izbijanja afere dao ostavku na mjesto pomoćnika.

Nova afera vezala se uz njegovo ime već 2008. godine. Nakon odlaska iz Ministarstva Barišić nastavlja s radom na Sveučilištu u Splitu, koje mu dodjeljuje povlašteni kredit za kupnju stana. Barišić je u tom trenutku već bio vlasnik stana površine 200 četvornih metara u Zagrebu, a nakon interne analize Ministarstva odluka je proglašena neetičnom te krediti nisu realizirani. Samo godinu dana kasnije, 2009., novinarka Jutarnjeg lista Tanja Rudež otkriva da Pavo Barišić istovremeno predaje na čak 19 kolegija, od čega 11 obaveznih, i to u Zagrebu, Osijeku, Zadru i Splitu. U tom trenutku, pisala je Rudež, Barišić je na 70 posto radnog vremena bio zaposlen u Institutu za filozofiju u Zagrebu, a na 30 posto na Sveučilištu u Splitu, gdje je predavao 13 kolegija. Novinarka je tada primijetila da je upravo u vrijeme dok je radio kao pomoćnik ministra Primorca, sam Barišić dao prijedlog da se studiju filozofije u Splitu izda dopusnica za izvođenje nastave. Ukupan broj nastavnih sati koje je Barišić navodno održavao premašivao je godišnju normu nastave za tri puta. Propisana norma je 300 sati godišnje, a Barišić je po semestru prikupio 450 sati, odnosno, 900 sati godišnje.

Zbog objave teksta Barišić je Tanju Rudež tužio da bi nakon četiri godine izgubio na sudu. Zanimljivo je da ni jedan od tekstova o Barišiću koje su objavile spomenute novinarke Jutarnjeg lista danas nije moguće pronaći na internet portalu tog medija. Barišić je u srijedu ujutro, uoči saborske rasprave o novoj vladi, u izjavi za televiziju N1 odbacio sve optužbe na svoj račun iznesene u tim tekstovima, no kasnije do njega nismo uspjeli doći da ga pitamo za prijavu za plagijat koju je protiv njega podnijela skupina kolega.

Comments are closed.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne