(Jutarnji list) Da rasporedi sati u višim razredima osnovne škole pucaju po šavovima, pokazuje ustaljena praksa prebacivanja izbornih predmeta u suprotni turnus.
Zbog rasporeda koji je dobila u Å¡estom razredu, Franka M. iz Zagreba dva puta tjedno ima nastavu u obje smjene, jutarnjoj i popodnevnoj. Nakon jutarnje smjene, vraća se u Å¡kolu u drugu smjenu da bi odradila izborni predmet informatika i drugi strani jezik, njemaÄki.
U popodnevnom turnusu umjesto u 14 sati, u Å¡kolu dolazi u 8 – kada je na rasporedu u suprotnom turnusu blok sat informatike. Petak popodnevne smjene joj je mrzak zbog rupe od 12.20 do 14 sati. Kako joj je njemaÄki od 11.30 do 12.15 sati, ne isplati joj se odlaziti kući da bi se u 14 sati vraćala u svoj turnus. Umjesto toga, Äeka nastavu s prijateljima iz razreda na klupicama pred Å¡kolom.
Dva puta tjedno
Mora li baÅ¡ tako? Prema nastavnom planu i programu – koji je ovih dana navrÅ¡io desetu obljetnicu primjene u Å¡kolama – uÄenici viÅ¡ih razreda osnovne na nastavi provedu viÅ¡e od 1200 Å¡kolskih sati godiÅ¡nje. Samo s obaveznim predmetima satnica se penje do 910 sati.
U petom i Å¡estom razredu osnovne Ä‘aci imaju deset obaveznih predmeta u redovnoj nastavi, a broj predmeta u sedmom i osmom raste na 14. Treba tu dodati dva sata tjedno izbornog predmeta vjeronauka (godiÅ¡nje 70 Å¡kolskih sati) te drugog stranog jezika koji uÄenici dobivaju od Äetvrtog razreda takoÄ‘er dva sata tjedno i godiÅ¡njih 70 sati.
Raspored koji dva puta tjedno vraća djecu na nastavu suprotnog turnusa prepreka je uÄenicima upisanima u sportske, glazbene ili druge aktivnosti izvan Å¡kole. Jasno je da izborni predmeti u Å¡koli nisu obvezni, no rijetko će koji roditelj odbaciti mogućnost izborne informatike ili uÄenja drugog stranog jezika.
Igor RukljaÄ, ravnatelj zagrebaÄke Osnovne Å¡kole Kajzerica, objaÅ¡njava “matematiku†krojenja rasporeda zbog kojega uÄenici dva puta tjedno posjećuju oba turnusa.
Vrijeme za predah
– Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, nastava se u naÅ¡im Å¡kolama većinom izvodi u petodnevnom radnom tjednu. UÄenici predmetne nastave ne bi smjeli imati dnevno opterećenje redovne nastave veće od Å¡est Å¡kolskih sati u kontinuitetu, odnosno uÄenici razredne nastave Äetiri Å¡kolska sata. S obzirom na to da radni tjedan za uÄenike razredne nastave iznosi maksimalno 24, odnosno 26 Å¡kolskih sati, a za uÄenike predmetne nastave od 32 sata za uÄenike 5. razreda, do 36 sati za uÄenike 8. razreda, nemoguće je sve redovne i izborne predmete, sat razrednika, dopunski ili dodatni rad te izvannastavne aktivnosti, ‘ugurati’ u raspored jednoga turnusa. Nužno je razliku sati prebaciti u neko drugo vrijeme, ostavljajući uÄenicima vrijeme za predah i obrok – kaže RukljaÄ.
Dodatno, ako u Å¡koli postoji program klasiÄnih jezika, u petom i Å¡estom razredu satnica se na postojeću povećava joÅ¡ za tri sata, a u sedmom i osmom za joÅ¡ Å¡est. RijeÄ je o maksimalnom opterećenju za djecu.
– UÄenici ne mogu dulju nastavu pratiti u kontinuitetu, pogotovo djeca u razrednoj nastavi. To su razlozi zbog kojih se obiÄno izborni predmeti informatika i drugi strani jezik prebacuju u suprotan turnus – dodaje ravnatelj.
Iako je vjeronauk uveden takoÄ‘er kao izborni predmet u osnovnoj Å¡koli, on ostaje u glavnom turnusu jer nakon izbora uÄenika dobiva status redovnog predmeta.
Primjer rasporeda sati u dvije smjene
jutarnji, srijeda
8 – 12.15 – hrvatski, priroda,
matematika, geografija, engleski
14.50 – 16.30 – informatika
jutarnji, Äetvrtak
8.50 – 12.15 – vjeronauk, hrvatski, povijest, engleski
17.30 – 18.15 – njemaÄki jezik
popodnevni, ponedjeljak
8 – 9.35 – informatika
14 – 18.15 – engleski, priroda,
hrvatski, vjeronauk, povijest
popodnevni, petak
11.30 – 12.15 – njemaÄki jezik
14 – 18.15 – matematika, engleski, povijest, vjeronauk, hrvatski,
priroda
GodiÅ¡nje opterećenje uÄenika 7. i 8. razreda
910 sati obaveznih
14 predmeta
70 sati vjeronauka
70 sati drugog stranog jezika
210 sati ukupno 6 izbornih predmeta
35 sati dopunske nastave
35 sati dodatnog rada
35 sati izvannastavnih aktivnosti
35 sati sata razrednika
210 sati posebnih programa klasiÄnih jezika