Navedeni raskorak izmeÄ‘u onog Å¡to se pouÄava u Å¡kolama i onog Å¡to stvarni život jest, trebala je, izmeÄ‘u ostalog, izbalansirati kurikularna reforma. Trebala, kažem, jer priÄa o reformi Å¡kolstva zapravo je priÄa o opozvanoj Vladi i njenom viÄ‘enju obrazovnog sustava. Iako se na prvu ne Äini tako, utjecaj bivÅ¡e Vlade na Å¡kolstvo itekako valja analizirati, ako ni zbog Äega drugog, onda zbog izbora koji se bliže poÄetkom nove Å¡kolske godine.
piše: Žukov!
Uistinu, ne znam Å¡to bi, nakon svega Äemu smo svjedoÄili od Äasa kad je zagorski pater patriae, mitski Japa, voÄ‘en Providnošću i pomazan Njenom kaptolskom ekspoziturom, oživotvorio tisućljetni san Hrvata o dvjesto bogatih obitelji, nakon pojava naspram kojih se i srednjoazijske orijentalne despocije Äine kao prave oaze vladavine prava, nakon voÄ‘enja ovog druÅ¡tva i napose obrazovnog sustava u „a je to“ maniri, Å¡to bi to uopće viÅ¡e moglo iznenaditi ikoga tko je u prosvjetarskom sektoru doÄekao barem jednu jubilarnu nagradu?! Napose ako se usud poigrao vama toliko da ste pravo na nju ostvarili 2013. godine! Osim, razumije se, najnevjerojatnije od svih solucija – da hrvatski sudovi odluÄe da vam se ona mora isplatiti u punom iznosu. MeÄ‘utim, koliko je povjerenje u hrvatsko pravosuÄ‘e, prije bi Äovjek presudio sam sebi; radi se o sustavu u kojem su Äestiti i bogobojazni pojedinci koji uzurpiraju medijski prostor svako toliko pretplaćeni na optužnice samo kako bi se održao privid pravne države (kasnije redovito dižu pinku na konto duÅ¡evnih boli, Å¡to uopće ne Äudi budući da njihovi postupci i djeluju kao ponaÅ¡anje duÅ¡evnih bolesnika). LogiÄna posljedica opisanog stanja jest otužna Äinjenica kako je u nas, na razliku od civiliziranog svijeta, talog redovito na vrhu. I tako, polako, kao druÅ¡tvo postajemo sve viÅ¡e nalik na zajebn…pardon, zajednicu. Onu prvobitnu.
U takovim okolnostima, postavljam iznova pitanje s poÄetka – Å¡to nas to viÅ¡e uopće može iznenaditi? Kako odgajati mladost po Å¡kolama i pripremati ih za život u situaciji kad su sve odgojno – obrazovne komponente koje im Å¡kola usaÄ‘uje karikaturalno neproporcionalne realnosti koja ih okružuje? Djeca su prije svega refleksija nas samih, ogledalo druÅ¡tva, istog onog koje se licemjerno klanja „vrijednostima“ od kojih se pristojnom Äovjeku želudac okreće poput perilice u fazi centrifuge. Kakvi su to, molim vas, hohÅ¡taplerski obiÄaji da država uÄenicima sufinancira prijevoz do Å¡kole; da se u staraÄkim domovima svaki dan služi ruÄak, i pritom joÅ¡ svaka baba može uzeti kruha koliko joj se hoće?! Istovremeno, nezahvalna rulja rogobori kad se jedva uspije skucati Äetvrt milijuna kuna da bi se izradio portret predsjednika Sabora (samo netko tko istinski ne voli ovu zemlju može ne vidjeti potrebu da se takvo neÅ¡to ovjekovjeÄi) ili promijenila fasada na zgradi tog hrama demokracije u Hrvata. Pritom Äinjenica da ustanovi ne Å¡tete toliko atmosferilije izvana koliko trulež iznutra, naravno, uopće nije bitna. I to nas, jasno, nimalo ne iznenaÄ‘uje.
Navedeni raskorak  izmeÄ‘u onog Å¡to se pouÄava u Å¡kolama i onog Å¡to stvarni život jest, trebala je, izmeÄ‘u ostalog, izbalansirati kurikularna reforma. Trebala, kažem, jer priÄa o reformi Å¡kolstva zapravo je priÄa o opozvanoj Vladi i njenom viÄ‘enju obrazovnog sustava. Iako se na prvu ne Äini tako, utjecaj bivÅ¡e Vlade na Å¡kolstvo itekako valja analizirati, ako ni zbog Äega drugog, onda zbog izbora koji se bliže poÄetkom nove Å¡kolske godine. PolitiÄki analitiÄari kao temeljni preduvjet uspjeÅ¡nosti svake Vlade obiÄno navode njenu stabilnost – stabilniji je bio trajekt na osam bofora nego Vlada koju je vodio steÄajni upravitelj hrvatske stejt. Kad se svemu pribroje kadrovska i svjetonazorska rjeÅ¡enja, rezultat je upravo onakav kakav je jedino i mogao biti – nikakav! Iako, bilo je u poÄetku i dežurnih optimista. Sjećam se vatrene rasprave koju sam vodio s jednim  uÄenim kolegom desne orijentacije, a koji je u utjecaju lijeve Vlade na obrazovanje, uvoÄ‘enju zdravstvenog i graÄ‘anskog odgoja i uopće u smjeru kojim je bila trasirana kurikularna reforma vidio pouzdan znak Apokalipse i dolaska NeÄastivog osobno:
– Kolega, jako je dobro da su naÅ¡i sad gore. Pogotovo Å¡to je novi ministar bivÅ¡i rektor koji vjeruje u Božje stvaranje svijeta; oni će sad jamaÄno urediti kurikulum, naroÄito povijesti. Ti znaÅ¡ koliko je to bitno!
– Znam, znam. Povijesna istina se pred njim razmiÄe kao Crveno more pred Mojsijem. Uostalom, njima i jest jedino bitna 45. i 91. Kolega, mi ne želimo samo da nam djeca znaju povijest, već i da žive u njoj!
– Idi, molim te. Gdje si ti bio 91.?
– U Å¡estom razredu. Danas radim u Å¡estom razredu, i vidim koliko je reforma toj djeci potrebna. BereÅ¡?
– Upravo zato su potrebni ovakvi ljudi, koji poznaju materiju…
– Poznaju oni materiju, bolje nego IlÄić molitvenik. Zato i jesam skeptiÄan.
– Pa upravo on će…
– Say no more! Fala, Ä‘enja…
Ne, nije me iznenadilo da obrazovani ljudi ne vide dalje od vlastita nosa. Pogotovo me nije iznenadilo to Å¡to je svih Å¡est mjeseci mandata tehniÄke Vlade provedba kurikularne reforme sustavno bila koÄena, Å¡to entuzijasti koji su je iznijeli nisu bili adekvatno plaćeni, Å¡to je kakav – takav interes pokazivan samo za nametanje revizionistiÄkih povijesnih shvaćanja, Å¡to je u pokuÅ¡aju ovladavanja provedbom reforme bilo viÅ¡e politike nego u Glasu Koncila, umjesto da se pustilo ljude da odrade svoj posao i da im se pružila potrebna podrÅ¡ka. Ono Å¡to me jest iznenadilo je Äinjenica kako je ova Vlada uspjela neÅ¡to Å¡to joÅ¡ nijedna u Hrvatskoj nije – zbog obrazovanja masovno izvesti ljude na ulice! Iako je prosvjed nekoliko desetaka tisuća Hrvata, koji su tradicionalno neskloni prosvjedovati igdje osim na vlastitom kauÄu, Vlada nazvala feÅ¡tom ÄekaÄa tramvaja, to je bio njen najveći uspjeh u obrazovnom sustavu. I to dovoljno govori zaÅ¡to je reforma bila osuÄ‘ena na propast.  Kad obrazovna politika u Hrvata ne bi bila ideoloÅ¡ki obojena, i kad bi se obrazovanje željelo modernizirati, a djeci objasniti prilike koje ih okružuju, onda bi u udžbenicima povijesti, primjerice, umjesto teorije socijalizma stajala ona druga poznata Marxova deviza: „Ja sam, doduÅ¡e, ružan, ali mogu kupiti najljepÅ¡u djevojku!“ Kud ćeÅ¡ bolje aktualizacije danaÅ¡njeg druÅ¡tva, i primjerenije korelacije i zdravstvenog i graÄ‘anskog odgoja, i poduzetniÅ¡tva?! Brzo bi klinci skopÄali zaÅ¡to je u Hrvatskoj crno bijelo, a sve drugo uglavnom crno, zaÅ¡to je popularnije otići nego ostati, i zaÅ¡to diplomske radove piÅ¡u likovi koji misle da su Silić i Anić pakleni dvojac iz Real Madrida! Namjesto tog, tehniÄka Vlada na usta ministrice rada poruÄuje kako imamo previÅ¡e visokoobrazovanih, i hvata se u koÅ¡tac sa starom dilemom – je li uÄenicima u životu važnije znati sve o cijepanju atoma, ili je važnije znati popraviti getribu od FAP – a?!
Propast reforme obrazovanja nije jedini biser Vlade na odlasku. U samo Å¡est mjeseci ostvareni su i drugi mitski rezultati – Å¡tednja na prijevozu srednjoÅ¡kolaca (odustalo se pod pritiskom javnosti), neisplata stipendija socijalno ugroženim studentima (Å¡ator je pripomogao iznalaženju sredstava), tužba znanstvene zajednice protiv pomoćnika ministra zbog nepovlaÄenja sredstava iz EU (ishod teÅ¡ko prognozirati), ili pak izmjene Zakona o sportu po narudžbi gospodara nacionalnog nogometa, poznatog mecene, luÅ¡triÅ¡imuÅ¡a i nabijaÄa (nema pomoći). Posebna je priÄa isplata ovogodiÅ¡njeg regresa. Prosvjetarska banda ne samo da tri mjeseca planduje, već traže da im se to i plati, pozivajući se pritom na tamo neki KU! Nikako da shvate da su K15 i sliÄne bedastoće relikt mraÄne proÅ¡losti. JoÅ¡ se, pazite, molim vas, bune Å¡to im je ta stavka isplaćena s mjesec dana zakaÅ¡njenja; neki spominju i neke kamate koje u sliÄnim sluÄajevima naplaćuju banke, FINA & comp. Kao da joÅ¡ nisu nauÄili da u Hrvatskoj zakoni postoje zato da bi ih se pridržavali slabiji. Å alu nastranu, vladajući ni taj, relativno jednostavan posao nisu mogli odraditi kako treba – ceh su platili kolegice i kolege pod ovrhom!
Å to nas tek Äeka na poÄetku nove Å¡kolske godine? Odmah u rujnu Äekaju nas izbori, a nije nevažno tko će, i hoće li, nastaviti rad na reformi sustava, s kime će sindikati pregovarati o novom KU za osnovne Å¡kole, hoće li se isplatiti božićnice, Å¡to je sa zakljuÄivanjem ocjena na polugodiÅ¡tu…Jedna od dvije vodeće hrvatske stranke, ona koja je ukidala regrese i božićnice, smanjivala naknade za prijevoz i na sliÄne naÄine blagodejstvovala na obrazovni sustav, sad obrazovanje stavlja u centar svoje kampanje. Druga od dvije vodeće hrvatske stranke ne trudi se obrazovanje ni spomenuti, Å¡to uopće ne Äudi obzirom na profil njihova biraÄkog tijela. Obrazovanju dosta pažnje pridaje Pametno, no da pametno ima ikakve Å¡anse u Hrvata, na biraliÅ¡tima bi se ponaÅ¡ali po principu – živilo pametno, doli blesavo! TeÅ¡ko da ćemo biti iznenaÄ‘eni, jer – gdje asfalt prestaje, poÄinje hrvatska politiÄka elita, barem ona vladajuća. Ne treba smetnuti s uma da glasaÄko pravo uživaju i oni bez Å¡kole, bez zuba, bez poreznih kartica i prebivaliÅ¡ta; glasuje biraÄko tijelo u zemlji i u dijaspori (iako i u dijaspori ima solidan broj glasaÄa koji su u zemlji). Usto, hrvatska svijest je kao borgovska – razum je nebitan, otpor je uzaludan…
Ništa nas više ne može iznenaditi!