(N1) Boris Jokić i Ekspertna radna skupina danas su predstavili sve što su dosad napravili u Cjelovitoj kurikularnoj reformi na kojoj su radili punih 17 mjeseci.
“Htjeli bismo se zahvaliti joÅ¡ jednom svima koji su radili s nama, svim graÄ‘anima koji su nam dali podrÅ¡ku u procesu”, zapoÄeo je Boris Jokić obraćanje javnosti.
“Radi se o demokratskom procesu u kojem je puno ljudi moglo reći Å¡to misli o tome. Želimo naglasiti da prihvaćamo razrjeÅ¡enje ministra Å ustara, i ovo nije vezano uz osobne obraÄune”, kazao je.
Predstavio je rezultate rada na kurikularnoj reformi. “Sam rad krenuo je u prosincu 2014. javnim pozivom za voditelja i Älanove Ekspertne radne skupine. Pristigla je jedna prijava, moja, a za Älanove se javilo oko 40 ljudi, od Äega je izabrano ukupno 6 Älanova. Rad je poÄeo 1.2.2016., i od tada minisar Mornar je naÅ¡e imenovanje odredio na godinu dana. Produljio je to do 29.2. kako bi se dovrÅ¡ili svi dokumenti u izradi. 11. 3. 2016. novi ministar nas bez javnog poziva stavlja kao novu ekspertnu skupinu. NaÅ¡a prva Äetiri mjeseca radili smo na uspostavi uvjeta za rad, da se reforma može provesti. Napravili smo sve javne pozive i postavili kriterije. 21.5.2015. skupine poÄinju s radom, a u rujnu 2015. i sve ostale. U svibnju s radom zavrÅ¡avaju i skupine nacionalnih manjina.”
Na reformi je radilo oko 470 ljudi, 280 konzultanata iz Å¡kola… Jokić je detaljno opisao rad na reformi.
“TroÅ¡kovi su bili ispod planiranih – u prvoj je godini planirano 12 milijuna kuna, a utroÅ¡eno je 3,5 milijuna kuna, i joÅ¡ 4 milijuna na plaće zamjenika onih koji su zbog rada na reformi izdvojeni s nastave. U samoj izradi pokuÅ¡ali smo posao napraviti u potpunosti transparentnim.
Svi su dokumenti proÅ¡li kroz ruke 218 struÄnjaka”, kazao je Jokić, a 2759 komentara raznih struÄnjaka stiglo je na prijedloge. Stiglo je i 913 komentara struÄnjaka iz institucija. Bilo je i izdvojenih miÅ¡ljenja onih koji se nisu slagali s pojedinim rjeÅ¡enjima, a sve je bilo dostupno na internetu.
Susret s predsjedicom
“Od prvog sastanka s ministrom Å ustarom zagovaramo mogućnost proÅ¡irenja Eskpertne skupine. Nije nam bio cilj zadržati nas kao kompaktnu cjelinu, nego Å¡to uÄinkovitije obaviti zadatke. NaglaÅ¡avamo da nakon 1.6., tj. prosvjeda u Zagrebu, i 31.5. – sastanka s predsjedicom, mi smo se obratili predsjednici s voljom da se nastavi dijalog. Nije bilo nikakvog dogovaranja i nagovaranja da mi nastavimo s poslom. Ministarstvu smo pak predložili i dokumente za nastavak rada, i nakon razrjeÅ¡enja objavili sve dokumente na naÅ¡im mrežnim stranicama.”
“Nemamo ni zakonske preduvjete za uvoÄ‘enje kurikuluma u Å¡kole”
“Ovo je djelo u koje smo uložili profesionalni i osobni život. Nikada ne bi odstupili da nismo bili primorani odstupiti, ne zbog snažnih pritisaka, nego zbog kompromitacije onoga Å¡to smo htjeli napraviti. Prvo, RH nije pristupila izradi zakonskog okvira koji bi uopće omogućio uvoÄ‘enje kurikuluma u Å¡kole. Dakle, kurikulume nije niti moguće uvesti u Å¡kole u ovom trenutku. Izrada normativnog okvira je preduvjet funkcioniranja države i obrazovanja. ÄŒinjenica je da se ovaj proces nije mogao nastaviti.
Na to smo pozivali i proÅ¡lu i novu Vladu. Drugi je razlog nepostojanje sredstava i projekata koji bi izvlaÄili novac iz EU fondova.”
ProÄitao je pisma koja su ranije slali Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a u kojima pozivaju i upozoravaju na podrÅ¡ku i preduvjete koji im trebaju da bi proveli reformu.
“Ministarstvo ne stoji iza ovog projekta. Prvo, nitko od pripravnika i suradnika viÅ¡e ne sudjeluje u Cjelovitoj kurikularnoj reformi.”
Prijetili im fiziÄkim napadima; “Ima li Hrvatska Å¡anse?”
Jokić je rekao da su i on i Älanovi Ekspertne skupine primali prijetnje fiziÄkim napadima, i to najviÅ¡e nakon intenzivnog pojavljivanja u medijima, od kojih su neki, kako kaže, prenosili neistine. “Pitanje za vlast je – ide li ova zemlja u tu reformu, kada, ima li novce, ima li zakonski okvir, ima li Hrvatska Å¡anse? Na ta pitanja nismo dobili odgovore.”
“1. travnja u prostorije radne skupine doÅ¡la je jedna osoba i prijetila, tada su tamo bili pripravnici. Tražili smo od policije povećanje sigurnosti. Reakcije na to nije bilo. Na odreÄ‘enim portalima se zaziva na to da se na nas reagira, Äak i do toga da su neki prijetili metkom.”
“Nikad nismo htjeli odustati”
Ako se odgovorno ne pristupi obrazovnim politikama i planiranju povlaÄenja sredstava, nije za vjerovati da će se to dogoditi iduće Å¡kolske godine. Sve je vjerojatnije da će se to dogoditi tek s 2018./2019., kaže Jokić.
Rekao je da je jasno da nikad nisu htjeli odustati od procesa. “EK ga je proglasila kao primjerom najbolje prakse provoÄ‘enja u javnom sektoru. Mi smo u njega utkali sve Å¡to smo imali. No, sigurno je da pod ovim uvjetima onemogućuju provedbu tog procesa. Ako nemate zakon, novce, podrÅ¡ku, ako se ljude iz Å¡kola ne Å¡titi, ako se politika mijeÅ¡a u taj proces, pitanje je je li ga moguće provesti.”
Na pitanje o razrjeÅ¡enju koje je stiglo od Predraga Å ustara nakon pada Vlade, rekao je da ministar na to mora odgovoriti. Ako se odgovorno ne pristupi obrazovnim politikama i planiranju povlaÄenja sredstava, nije za vjerovati da će se to dogoditi iduće Å¡kolske godine. Sve je vjerojatnije da će se to dogoditi tek s 2018./2019., kaže Jokić.
Zahvalio se svima – medijima i timu, za koji kaže da je bio “pravi ženski tim, i ovo je ženska reforma”, zahvaljujući se kolegicama koje su bile u skupini.
Profesor Neven Budak, voditelj Strategije obrazovanja za Dnevnik u 18 u utorak je kazao da smatra da Jokić i ekipa i dalje moraju voditi Ekspertnu radnu skupinu, a za probleme je optužio Ministarstvo obrazovanja.